Pogledajte što sa radnom knjižicom nakon 30. lipnja

 

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike izdalo je priopćenje u kojem su izdane upute o postupanju s radnom knjižicom nakon 30. lipnja ove godine.

U priopćenju se navodi da, u skladu s članom 176. Zakona o radu, odredbe članova 163.-165. koje su se odnosile na radnu knjižicu, prestaju važiti zaključno s 30. lipnjem ove godine, te su poslodavci dužni radniku vratiti radnu knjižicu, najkasnije u roku od dva mjeseca od prestanka njihovog važenja, odnosno najdalje do 31. kolovoza ove godine.

Radne knjižice koje su prestale važiti u skladu s navedenom odredbom Zakona o radu i dalje zadržavaju svojstvo javne isprave.

Prije vraćanja radne knjižice radniku, ovlaštena osoba poslodavca dužna je precrtati sve nepopunjene rubrike, uz pečat i potpis ovlaštene osobe. Nepopunjene rubrike ne trebaju precrtavati svaku posebno, već se može precrtati cijela stranica jednom kosom linijom, a potpis i pečat se stavljaju samo u rubriku “bilješke” u kojoj se evidentira da su sve nepopunjene rubrike precrtane.

Poslodavac prije povrata radnu knjižicu ne zaključuje s 30. lipnjem ove godine, budući da radni odnos radnika s ovim danom ne prestaje. U tom slučaju poslodavac u radnoj knjižici neće upisivati trajanje zaposlenja, već je navedene rubrike potrebno precrtati. U slučaju da radniku prije vraćanja radne knjižice prestane radni odnos, poslodavac u radnu knjižicu upisuje datum prestanka rada, a ostalim radnicima koji nastavljaju radni odnos samo će precrtati prazne rubrike i upisati napomenu u rubrici “bilješke”.

U rubrici predviđenoj za upisivanje bilješki u radne knjižice, poslodavac se treba pozvati na zakonsku odredbu na osnovu koje će se precrtati nepopunjene rubrike u radnoj knjižici, na način da se upiše tekst: “nepopunjene rubrike precrtane na osnovu člana 176. Zakona o radu”, te se upisuje datum, potpis i pečat ovlaštene osobe poslodavca. Upis u “bilješku” se može izvršiti i naljepnicom ili žigom s tekstom: “nepopunjene rubrike precrtane na osnovu člana 176. Zakona o radu”.

Ovlaštena osoba poslodavca je osoba koja je od poslodavca ovlaštena odlučivati i zastupati ga u ostvarivanju prava i obaveza iz radnog odnosa.

Poslodavac koji ima dislocirane organizacijske cjeline i velik broj radnih knjižica, može ovlastiti više različitih osoba da radnicima u propisanom postupku vrate radne knjižice.

Obavezu vraćanja radne knjižice imaju i poslodavci koji su primili osobu na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, prema odredbi člana 34. Zakona o radu.

Radna knjižica koju je poslodavac vratio radniku na način propisan članom 176. Zakona o radu je javna isprava koja će se i nadalje koristiti u svrhu dokazivanja podataka koji se u njoj nalaze.

Podatke relevantne za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, kao i nekih drugih prava, od 1. lipnja ove godine, radnici će moći pribaviti od Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa članom 15. Zakona o matičnoj evidenciji o osiguranicima, obaveznicima uplate doprinosa i korisnicima prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, kao i od Porezne uprave Federacije BiH, u skladu sa članovima 18. i 19. Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa.

Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje je, u skladu s članom 15. Zakona o matičnoj evidenciji o osiguranicima, obveznicima uplate doprinosa i korisnicima prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, dužan u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva osiguraniku izdati uvjerenje o podacima registriranim u matičnu evidenciju Federalnog zavoda, koje ima karakter javne isprave.

Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine u skladu s članovima 18. i 19. Zakona o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa, izdaje uvjerenje iz Jedinstvenog sustava s traženim podacima svakom subjektu upisa na njegov osobni zahtjev. Uvjerenje se izdaje o podacima o kojima Porezna uprava vodi evidenciju u Jedinstvenom sustavu od 1. siječnja 2011. godine.

Radnik može koristiti vraćenu radnu knjižicu i nakon 1. srpnja ove godine u svrhu dokazivanja u postupcima utvrđivanja prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, kao i osiguranja u slučaju nezaposlenosti, navodi se u priopćenju Ureda za osnose s javnošću Vlade FBiH.