Iskustva mladenaca

Oni koji su organizirali svadbe tvrde da gotovo ni za što nisu dobili račune. Sve su plaćali na ruke. “Svirači, fotografi, u biti, sve vezano uz svatove, 70% je bez računa i to je kod nas iz nekog razloga normalno”, kaže jedan gospodin.

“Cvjećarica mi je napisala što koliko košta u Hello Kitty bilježnicu i poslala sliku”, nadovezao se drugi. “Ja sam cijelu svadbu platio na crno, oko 30.000 KM, ni jedan račun nisam dobio, ni od koga”, nizali su se komentari s uglavnom istim zaključkom.

Dame čak imaju i lošija iskustva. “Nema računa za frizuru, šminkanje, cvijeće, limuzinu, balončiće itd., u biti, sve sam platila gotovinom i ni za što nisam dobila račun”, kaže jedna mladenka čije je vjenčanje održano početkom godine.

Što se tiče inspekcije, gotovo da je nemoguće pronaći neki članak o pojačanom nadzoru na ovakvim i sličnim svečanostima. Tek jedan smo našli s kraja 2024. godine. “Inspekcija kontrolirala svadbene salone bez prekidanja svatova, napisali 60 tisuća maraka kazni”, glasio je naslov.

Formiranje i isticanje cjenika, izdavanje računa, posjedovanje i vođenje propisanih evidencija i dokumentacije, legalnost pružanja pratećih usluga od fotografa, snimatelja i slično – samo su neke od nepravilnosti koje su u proteklom razdoblju rezultirale kaznama u iznosu od gotovo 60.000 KM. U 29 slučajeva od 45 kontrola utvrđene su pogreške, navedeno je. Nacrt Zakona o ugostiteljstvu, koji je Narodna skupština RS-a usvojila 25. ožujka, donosi korjenite promjene u organizaciji proslava i pružanju ugostiteljskih usluga u ovom entitetu.

Zakonska rješenja

Razvoj seoskog turizma, jasnija pravila za rad svadbenih salona, ali i stroži uvjeti poslovanja, samo su dio izmjena koje donosi novi zakon. Predrag Tešić, pomoćnik ministra za turizam i ugostiteljstvo, kaže da će novo zakonsko rješenje urediti ovu oblast. – Kroz Zakon će se definirati mnoge stvari, kao i kroz pravilnike koji će biti u međuvremenu doneseni. To je rezultat našeg rada na terenu. Bit će organizirane javne rasprave, svi će se uključiti. Cilj nam je da zaštitimo građane, da za svoje usluge dobiju račune. Također da zaštitimo njihovo zdravlje jer hrana mora biti ispravna – objasnio je Tešić za Јutarnji program RTRS-a.

Morat će se prikazati i tko je radio fotografiranje na svadbama, kao i tko su glazbenici, navodi dalje Tešić. – Mnoge stvari su već regulirane kroz same salone. Tek će se rješavati stvari – kaže Tešić.

Jedna od najzanimljivijih novina odnosi se na služenje domaće rakije na svadbenim veseljima. Prema novim pravilima, obitelji mladenaca moći će gostima posluživati rakiju iz vlastite proizvodnje, ali uz strogo definiran uvjet. Proizvođač će morati prijaviti točnu količinu pića, potvrditi njegovu ispravnost i pribaviti posebnu namjensku markicu koja će mu biti izdana isključivo za tu priliku.

Goran Kurtinović, predsjednik Upravnog odbora Udruge “Horeca”, objasnio je za Nezavisne novine da je ovaj zakon rezultat trogodišnjih stručnih analiza i da mu je primarni cilj uvođenje reda u sustav, a ne otežavanje rada domaćinima. On ističe da je cilj omogućiti ljudima da legalno koriste vlastite poljoprivredne proizvode, poput povrća, mesa ili rakije, unutar svadbenih salona, što je do sada često bilo u sivoj zoni. Osim pravila za hranu i piće, zakon predviđa i strožu kontrolu angažiranih osoba na proslavama.

Svadbeni saloni će ubuduće moći dopustiti rad samo onim fotografima i glazbenicima koji su uredno registrirani i koji legalno naplaćuju svoje usluge. Iako fotografi koji već rade legalno pozdravljaju ove izmjene, u javnosti se još uvijek javljaju nedoumice oko tehničkih detalja, poput načina izdavanja fiskalnih računa za pojedinačne fotografije prodane gostima tijekom samog veselja.

vecernji.ba

Objava NOVI ZAKON O SVADBAMA: Domaća rakija samo s markicom, fotografi i glazbenici uz fiskalne račune… pojavila se prvi puta na Posušje net.

Brojke su neumoljive, u posljednjih deset godina ukupni prihodi posuškog gospodarstva porasli su s oko 780 milijuna KM u 2015. godini na više od 1,75 milijardi KM danas, piše Vecernji.ba.

Ovaj impresivan rast nije slučajan, već je rezultat snažnog poduzetničkog duha i uvezivanja kroz Udrugu gospodarstvenika Posušje (UGP).

O obljetnicama, ciljevima i izazovima razgovarali smo s Barišom Šušnjarom, predsjednikom udruge koja je od svog osnutka 2011. godine postala nezaobilazan čimbenik društvenog i ekonomskog života Hercegovine.

Udruga gospodarstvenika Posušje definira se kao neovisna i nepolitična organizacija, a njezin utjecaj danas je veći nego ikada.

“Trenutačno imamo 44 člana, a ako uključimo i vlasnički povezana poduzeća, riječ je o ukupno 53 tvrtke. One zajedno zapošljavaju više od 2800 ljudi”, ističe Bariša Šušnjar.

Glavni cilj udruživanja ostaje isti od prvog dana – jačanje lokalnog gospodarstva kroz povezivanje. Aktivnosti udruge nisu samo protokolarna okupljanja nego obuhvaćaju edukacije, razmjenu dragocjenih iskustava te zajedničke inicijative prema institucijama vlasti kako bi se stvorilo što povoljnije poslovno okružje.

No Šušnjar naglašava i ljudsku stranu: “Važan dio našeg djelovanja je i međusobno druženje te izgradnja kvalitetnih odnosa unutar poslovne zajednice.”

Situacija u lokalnom gospodarstvu danas se može ocijeniti kao stabilna i razvijena. Najbolji dokaz snage ovog kraja podatak je da se među deset najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini nalazi i jedna tvrtka s posuškom adresom.

To svjedoči o konkurentnosti lokalnih poduzetnika na zahtjevnom europskom i svjetskom tržištu.

Ipak, put do uspjeha nije posut ružama. Kao i ostatak države, i Posušje se suočava s kroničnim nedostatkom radne snage.

Šušnjar priznaje da se nalazimo u razdoblju velike globalne neizvjesnosti.

“Geopolitička kretanja i poremećaji na tržištu energenata neminovno će se odraziti na tempo investicija i nova zapošljavanja. Ipak, vjerujem da će naši poduzetnici, zahvaljujući svojoj prilagodljivosti i iskustvu, nastaviti pronalaziti nove prilike”, optimističan je predsjednik UGP-a.

Stabilnost unatoč svemu

Na pitanje što danas najviše muči posuške poduzetnike, Šušnjar izdvaja opću tržišnu nesigurnost. Dugoročno planiranje postalo je gotovo nemoguće u uvjetima stalnih promjena cijena energenata i nestabilnog tržišta rada.

“Uz te vanjske čimbenike, dodatni izazov predstavljaju i administrativna opterećenja koja često usporavaju procese. U takvom okružju fleksibilnost i brzina prilagodbe postaju ključni čimbenici za opstanak i dugoročan uspjeh”, objašnjava Šušnjar.

Od skromnih početaka 2011. godine do danas udruga se razvila u relevantnog sugovornika svim razinama vlasti. Snaga gospodarstva u Posušju danas je dvostruko veća nego prije deset godina, a poduzetnički duh, čini se, nikada nije bio jači. Iako su pred vratima novi izazovi, od digitalne transformacije do energetske tranzicije, posuški gospodarstvenici okupljeni oko svoje udruge šalju jasnu poruku: zajedništvo i stalno ulaganje jedini su put prema stabilnoj budućnosti.

Objava Poduzetnički uspjeh Posušja: Od 780 milijuna do 1,75 milijardi prometa pojavila se prvi puta na Posušje net.

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Županije Zapadnohercegovačke je jedno od 26 uspostavljenih u zemlji u okviru projekta “Potpora Europske unije lokalnim partnerstvima za zapošljavanje – Faza II” (LEP II), kojeg Europska unija financira s 6 milijuna eura, a provodi Međunarodna organizacija rada (ILO). Ovaj projekt ima za cilj da kroz lokalna partnerstva za zapošljavanje doprinese poboljšanju zapošljavanja u lokalnim zajednicama i unaprijedi vještine i prilike za zapošljavanje osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Za više informacija o projektu LEP II, posjetite www.partnerstvo.ba i kanale društvenih mreža (Instagram, Facebook, Twitter i YouTube).

Objava TP POSUŠJE: Uspješno završen ciklus obuka za grafičkog dizajnera pojavila se prvi puta na Posušje net.

Poticaji su namijenjeni projektima i aktivnostima koje su u skladu s ciljevima ovog Javnog poziva, a koji doprinose unapređenju poslovanja, uvođenju novih tehnologija, kao i one koji uključuju inovacije, promociju Županije Zapadnohercegovačke kao turističke i poslovno privlačne regije, razvoj novih proizvoda i usluga, te za projekte koji doprinose ravnomjernom razvoju svih dijelova Županije Zapadnohercegovačke.
Dodjela sredstava vršit će se sukladno utvrđenim kriterijima, vodeći računa o kvaliteti prijavljenih projekata, njihovom utjecaju na gospodarski razvoj te doprinosu zapošljavanju.
Sredstva će se dodijeliti putem Javnih poziva prema slijedećim programima/namjenama:

• Program poticaja novoosnovanim poslovnim subjektima/poduzetnicima početnicima
• Program poticaja za nabavku novih strojeva i modernizacija poslovnih kapaciteta
• Program za poticanje obrta i tradicionalnih starih zanata
• Program za subvenciju kamata na poduzetničke kredite
• Poticaj poslovnim subjektima za uvođenje digitalizacije poslovanja
• Poticaj poduzetnika povratnika
• Poticaj poduzetništva ciljanih grupa (poduzetništvo osoba sa invaliditetom)
  Poseban naglasak stavlja se na poticanje poduzetništva osoba s invaliditetom, u cilju njihove ekonomske inkluzije i ravnopravnog sudjelovanja na tržištu rada, kao i na podršku poduzetnicima povratnicima radi poticanja ulaganja, otvaranja novih radnih mjesta i doprinosa razvoju lokalne zajednice.

Poseban naglasak stavlja se na poticanje poduzetništva osoba s invaliditetom, u cilju njihove ekonomske inkluzije i ravnopravnog sudjelovanja na tržištu rada, kao i na podršku poduzetnicima povratnicima radi poticanja ulaganja, otvaranja novih radnih mjesta i doprinosa razvoju lokalne zajednice.
Pored navedenog, dio sredstava osiguranih Programom namijenjen je i isti će sukladno zakonskim propisima i odredbama Odluke utrošiti za sljedeće; Uspostavljanje, razvoj i unaprjeđenje turističkih zajednica, Razvoj i unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture, Subvencija gospodarskim društvima u vlasništvu Županije Zapadnohercegovačke iz oblasti rudarstva, Poticaj zapošljavanja i samozapošljavanja kroz nastavak suradnje Ministarstva Gospodarstva i Razvojne agencije HERAG na zajedničkom projektu “Partnerstvom do zapošljavanja”. Također, dio sredstava namijenjen je i za jačanje kapaciteta za pisanje, pripremu i provedbu projekata u Županiji Zapadnohercegovačkoj na vanjske izvore financiranja
Cjelokupni tekst Javnog poziva sa uvjetima, kriterijima i potrebnom dokumentacijom po pojedinoj namjeni sa prijavnim obrascima objavljen je na službenoj web stranici Ministarstva: www.mg-zzh.com

Javni poziv za poduzetnike početnike 2026

Javni poziv za poduzetnike početnike za 2026. godinuPreuzmi

Prijavni obrazac za potporu poduzetnicima početnicima u ŽZH za 2026. godinuPreuzmi

Javni poziv za Poduzetnike povratnike 2026

Javni poziv za poduzetnike povratnike 2026.Preuzmi

Prijavni obrazac za potporu poduzetnicima povratnicima u ŽZH za 2026. godinuPreuzmi

Javni poziv za uvođenje digitalizacije poslovanja 2026

Javni poziv za uvođenje digitalizacije poslovanja 2026.Preuzmi

Prijavni obrazac za uvođenje digitalizacije poslovanja u ŽZH za 2026. godinuPreuzmi

Javni poziv za podnošenje prijava za subvenciju kamata na poduzetničke kredite u ŽZH za 2026. godinu

Javni poziv za podnošenje zahtjeva za subvencioniranje dijela obračunatih troškova kamate po kreditima u ŽZH za 2026. godinuPreuzmi

Prijavni obrazac za subvencioniranje dijela obračunatih troškova kamata po kreditima u ŽZH za 2026. godinuPreuzmi

Javni poziv za obrte i tradicionalne stare zanate 2026.

Javni poziv za obrte i tradicionalne stare zanate 2026.Preuzmi

Prijavni obrazac za poticanje obrta i tradicionlnih starih zanata u ŽZH za 2026. godinuPreuzmi

Javni poziv za strojeve 2026. godinu

Javni poziv za strojeve 2026. godinuPreuzmi

Prijavni obrazac za kupnju strojeva u ŽZH za 2026. godinuPreuzmi

Javni poziv za poticaj poduzetništva ciljanih grupa – poduzetništvo osoba sa invaliditetom 2026. godinu

Javni poziv za poticaj poduzetništva ciljanih grupa – poduzetništvo osoba sa invaliditetom 2026. godinuPreuzmi

Prijavni obrazac za poduzetništvo osoba sa invaliditetom u ŽZH za 2026. godinuPreuzmi

Objava Objavljen Javni poziv za dodjelu financijskih sredstava – poticaja za razvoj gospodarstva u Županiji Zapadnohercegovačkoj u iznosu od 1.3 milijuna KM pojavila se prvi puta na Posušje net.

Radioposusje.ba 

Objava Program sufinanciranja samozapošljavanja – Start up ide po planiranom rasporedu pojavila se prvi puta na Posušje net.

Uvodno izlaganje na temu “Hrvatska kao strateški partner” održao je ministar gospodarstva Republike Hrvatske Ante Šušnjar.

Na početku je istaknuo da je i on sin ovog, hercegovačkog kraja, te otkrio kako je imao pripremljen govor ministarstva koji je bio fantastičan, ali da se odlučio za svoj, osobni.

“Ovo je prostor u kojem se stvaralo i kad nije bilo lako. Ne želim govoriti kao hrvatski ministar, već kao čovjek iz poduzetničke obitelji iz ovog kraja, koji zna da je snaga Hercegovine u ljudima, u ljudima koji znaju raditi, zapošljavati, i izvoziti i kad vladaju brojne poteškoće. Zapadna Hercegovina je pokretačka snaga Bosne i Hercegovine. Kad ovdje raste izvoz, raste i BiH. Tvrtke iz zapadne Hercegovine su važni i za gospodarsko funkcioniranje Bosne i Hercegovine. I Hrvatska je stvarni i iskreni partner, ne tutor, već partner koji zna koliko ovaj kraj vrijedi. Otvaramo pristup ovom kraju Europskoj uniji, projektima, novcima, infrastrukturi…”,  naveo je među ostalim.

Kazao je da ovaj kraj ne traži da mu se plješće, već poštovanje koje nosi konkretan sadržaj, a jedino RH kao partner nosi taj konkretan sadržaj. 

“Hrvati u BiH nemaju u svijetu većeg prijatelja od premijera Andreja Plenkovića. Tome sam svjedočio u Berlinu, Parizu, Münchenu…”

Na Trećem gospodarskom forumu Zapadnohercegovačke županije održava se panel rasprava pod nazivom „Investicijska klima: Kako infrastrukturom i suradnjom privući investicije“, na kojoj su sudionici govorili o izazovima i prilikama za razvoj gospodarstva.

Među panelistima bio je i dopredsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije i ministar gospodarstva Zvonimir Širić, koji je u svom izlaganju istaknuo aktivnosti koje Vlada provodi s ciljem jačanja gospodarstva te stvaranja povoljnijeg investicijskog okruženja, a koje pomažu da se ova županija održi kao jedna od najjačih u BiH.

Govoreći o razvoju županije, Širić je naglasio kako su gospodarske zone i infrastrukturni projekti ključni za privlačenje novih ulaganja, ali i da postoje određene prepreke koje usporavaju razvoj, prenosi Večernji list.

„Državno zemljište jedan je od ključnih problema. Potrebno je promijeniti zakon kako bismo mogli širiti gospodarske zone. Širenjem gospodarskih zona otvaramo vrata novim investicijama i dolasku stranih investitora. Nadam se da ćemo u suradnji s našim lokalnim jedinicama uspjeti u tome“, kazao je Širić.

Posebno je istaknuo važnost razvoja prometne infrastrukture, naglasivši kako su projekti brzih cesta od velikog značaja za gospodarski razvoj ovog dijela Bosne i Hercegovine.

Širenje ključne infrastrukture je iznimno važno. Ne treba posebno naglašavati koliko su značajne brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – Republika Hrvatska, ali i pravac Posušje – Aržano. Nadam se da ćemo ustrajati i učiniti sve da se ti projekti realiziraju“, poručio je.

Uz Širića, na panel raspravi sudjeluju i Dražen Soldo, direktor KS Aluminium d.o.o., Bariša Šušnjar, predsjednik Udruge gospodarstvenika Posušje, Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH te Bojan Batinić, ravnatelj Uprave za internacionalizaciju pri Ministarstvu gospodarstva Republike Hrvatske. Moderator panela je Miljenko Buhač, glavni tajnik Asocijacije poduzetnika Hercegovine.

Sudionici su naglašavaju važnost suradnje institucija, gospodarstvenika i lokalnih zajednica kako bi se stvorili uvjeti za još snažniji gospodarski razvoj i privlačenje novih investicija u Zapadnohercegovačku županiju.

Objava Održan treći Gospodarski forum ŽZH: Jaki i snažni Hrvati u BiH jamac prosperiteta RH pojavila se prvi puta na Posušje net.

Kroz programe sufinanciranja zapošljavanja i samozapošljavanja Federalni zavod za zapošljavanje već godinama ostvaruje dobre rezultate koji daju značajan doprinos unaprjeđenju stanja na tržištu rada, a u ovoj godini za provedbu mjera aktivnih politika zapošljavanja Federalni zavod za zapošljavanje osigurao je više od 111 milijuna KM.

Ravnateljica Helena Lončar u razgovoru za Večernji list potvrdila je kako je riječ o osam programa, pri čemu će najveći fokus biti na onim aktivnostima koje potiču otvaranje novih radnih mjesta, bilo da je riječ o poslodavcima, bilo o pokretanju vlastitih biznisa.

Naravno, sadržaj i ciljevi mjera aktivnih politika zapošljavanja plod su analitičkog pristupa i promišljanja na osnovi povratnih informacija koje Federalni zavod dobiva s tržišta rada, a u tom kontekstu od iznimnog su značaja ankete koje Federalni zavod za zapošljavanje, u suradnji sa županijskim službama za zapošljavanje, redovito provodi među poslodavcima.

U ovom mjesecu očekuje se otvaranje javnih poziva za nekoliko programa iz seta mjera aktivnih politika zapošljavanja. Možete li uputiti na njihove ključne karakteristike?

U ovom mjesecu Federalni zavod za zapošljavanje planira objavu poziva za realizaciju dvaju ključnih programa iz seta mjera aktivnih politika zapošljavanja za 2026. godinu – Program sufinanciranja zapošljavanja 2026. i Program sufinanciranja samozapošljavanja “Startup 2026.

Program sufinanciranja zapošljavanja 2026. usmjeren je na poticanje zapošljavanja nezaposlenih osoba s evidencija službi za zapošljavanje u Federaciji Bosne i Hercegovine kroz financijsku podršku poslodavcima. Program se realizira tako da Federalni zavod sufinancira dio troškova plaće zaposlenih osoba u određenom razdoblju, čime se poslodavcima olakšava zapošljavanje novih radnika i otvaranje novih radnih mjesta.

Poseban fokus stavljen je na zapošljavanje mladih bez radnog iskustva, žena, dugotrajno nezaposlenih osoba, osoba starijih od 40 godina, kao i drugih teže zapošljivih kategorija. Cilj programa je povećanje zaposlenosti, prevencija dugotrajne nezaposlenosti te jačanje konkurentnosti nezaposlenih osoba na tržištu rada.

Program sufinanciranja samozapošljavanja “Startup 2026.” namijenjen je nezaposlenim osobama koje žele pokrenuti vlastiti biznis. Kroz ovaj program Federalni zavod pruža financijsku podršku za pokretanje i održivost samostalne djelatnosti, čime se potiče razvoj poduzetništva i stvaranje novih radnih mjesta.

Program je posebno usmjeren na mlade osobe, žene i druge kategorije nezaposlenih osoba koje žele pokrenuti vlastiti poslovni pothvat, a sredstva se dodjeljuju za pokretanje različitih djelatnosti u skladu s važećim propisima.

Prijava na javne pozive za oba programa realizirat će se putem online platforme Federalnog zavoda za zapošljavanje, što osigurava transparentan, učinkovit i jednostavan proces prijave. Očekuje se da će realizacija ovih programa i u 2026. godini dati značajan doprinos povećanju zaposlenosti, razvoju poduzetništva i aktivaciji nezaposlenih osoba na tržištu rada u Federaciji BiH.

Koliko je u ovoj godini osigurano sredstava za provedbu svih mjera?

U 2026. godini za provedbu mjera aktivnih politika zapošljavanja Federalni zavod za zapošljavanje osigurao je više od 111 milijuna KM, koji će biti realizirani kroz ukupno osam programa usmjerenih na zapošljavanje, samozapošljavanje i unaprjeđenje zapošljivosti nezaposlenih osoba s evidencija službi za zapošljavanje u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Najveći dio sredstava planiran je za realizaciju programa sufinanciranja zapošljavanja i samozapošljavanja, koji predstavljaju ključne instrumente podrške zapošljavanju kod poslodavaca i pokretanju vlastitog biznisa.

Osim toga, značajan segment mjera odnosi se na programe obuke, stručnog osposobljavanja i usavršavanja, čiji je cilj jačanje kompetencija i vještina nezaposlenih osoba u skladu s potrebama tržišta rada te omogućavanje njihova lakšeg i bržeg uključivanja u svijet rada. Posebno se ističe program Obuka i rad kod poznatog poslodavca, koji povezuje proces obuke s konkretnim zapošljavanjem kod poslodavca.

Kakav je očekivani obuhvat u smislu broja osoba koje će dobiti priliku za posao?

Prema financijskom planu Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2026. godinu, planirana sredstva za realizaciju mjera aktivnih politika zapošljavanja omogućit će značajan obuhvat nezaposlenih osoba s evidencija službi za zapošljavanje u Federaciji BiH.

U okviru planiranih osam programa aktivnih politika zapošljavanja očekuje se da će više od 10.000 nezaposlenih osoba dobiti priliku za zaposlenje, pokretanje vlastitog biznisa ili unaprjeđenje svojih kompetencija kroz različite programe zapošljavanja, samozapošljavanja i obuka.

Kao i prethodnih godina, poseban fokus mjera bit će usmjeren na mlade osobe, žene, dugotrajno nezaposlene i druge teže zapošljive kategorije, čime se nastoji dodatno unaprijediti njihovu konkurentnost na tržištu rada i povećati mogućnosti za zapošljavanje.

Jeste li zadovoljni rezultatima mjera aktivnih politika zapošljavanja iz prethodnih godina?

Rezultati ostvareni u prethodnim godinama upućuju na to da mjere aktivnih politika zapošljavanja koje provodi Federalni zavod za zapošljavanje daju značajan doprinos unaprjeđenju stanja na tržištu rada te u tom smislu možemo biti zadovoljni postignutim učincima.

Programi zapošljavanja, samozapošljavanja i obuka kontinuirano omogućavaju velikom broju nezaposlenih osoba da steknu radno iskustvo, razviju dodatne kompetencije ili pokrenu vlastiti poslovni pothvat, čime se izravno doprinosi povećanju zapošljivosti i integraciji na tržište rada.

U 2025. godini za realizaciju mjera aktivnih politika zapošljavanja bilo je raspoloživo nešto više od 101 milijun KM, pri čemu je ugovoreno više od 98% planiranih sredstava, a kroz realizirane programe obuhvaćeno je gotovo 11.000 nezaposlenih osoba. Ovi podaci potvrđuju visok stupanj realizacije planiranih aktivnosti, ali i veliko zanimanje poslodavaca i nezaposlenih osoba za programe Zavoda.

U kojoj mjeri istraživanja među poslodavcima utječu na prilagodbu mjera te što nam govore posljednje ankete s tržišta rada?

Istraživanja među poslodavcima imaju vrlo značajnu ulogu u kreiranju i prilagođavanju mjera aktivne politike zapošljavanja jer omogućavaju da programi podrške budu zasnovani na stvarnim potrebama tržišta rada.

Federalni zavod za zapošljavanje, u suradnji sa županijskim službama za zapošljavanje, redovito provodi ankete među poslodavcima kako bi se identificirali trendovi zapošljavanja, deficitna zanimanja i potrebe za dodatnim kompetencijama radne snage.

Prema posljednjem istraživanju, u kojem je sudjelovalo 1299 poslodavaca u Federaciji BiH, njih 63,3% iskazalo je potrebu za zapošljavanjem novih radnika u 2026. godini, s ukupno procijenjenom potražnjom od više od 6000 radnika. Iako je broj poslodavaca koji planiraju zapošljavanje blago smanjen u odnosu na prethodno istraživanje, ukupan broj potrebnih radnika porastao je za oko 7,4%, što upućuje na rast potreba kod onih poslodavaca koji planiraju širenje poslovanja.

Možete li se osvrnuti na pojedine sektore? Koja su zanimanja koja se najviše traže?

Promatrano po sektorima, najveća potražnja za radnicima evidentirana je u industrijskim djelatnostima, koje čine oko 41% ukupno procijenjene potražnje, zatim u trgovini (oko 20%), uslužnim djelatnostima (28%) i građevinarstvu (oko 10%). Posebno je izražena potražnja u prerađivačkoj industriji, koja sama čini oko 39% ukupne procijenjene potrebe za radnicima.

Analiza pokazuje i vrlo jasnu strukturu traženih kvalifikacija. Poslodavci u najvećoj mjeri traže radnike srednje stručne spreme, odnosno KV radnike (oko 66,6%), i radnike sa srednjom stručnom spremom IV. stupnja (oko 20,7%), dok je potražnja za visokoobrazovanim kadrom značajno manja. To dodatno potvrđuje potrebu za jačanjem sustava stručnog osposobljavanja i praktičnih obuka kako bi se nezaposlene osobe lakše uključile u sektore gdje postoji najveća potražnja za radnom snagom.

Kada je riječ o zanimanjima, među najtraženijima u 2026. godini izdvajaju se prodavači-trgovci, šivači, vozači kamiona, konobari, bravari, pomoćni radnici u proizvodnji, skladištari, kuhari i zavarivači, što jasno upućuje na potrebe realnog sektora i uslužnih djelatnosti.

Upravo ovakvi nalazi istraživanja izravno utječu na oblikovanje programa Federalnog zavoda za zapošljavanje. Na osnovi njih dodatno se razvijaju programi sufinanciranja zapošljavanja i samozapošljavanja. Na osnovi istraživanja tržišta rada Zavod je za 2026. pripremio program Obuka za tržište rada, fokusiran na najtraženija zanimanja i sektore s najvećom potražnjom za radnicima, čime izravno jačamo učinkovitost obuka i doprinosimo stabilnosti tržišta rada u Federaciji BiH.

(Večernji list BiH)

Objava Helena Lončar: Pripremili smo 111 milijuna KM poticaja, evo tko sve ima pravo na sredstva pojavila se prvi puta na Posušje net.

Poljoprivreda u BiH ima visoku stopu zaposlenosti od čak 19% , što je čini izrazito važnom, a institucije to itekako prepoznaju. Osnovna joj je uloga proizvodnja hrane, čime se direktno utječe na zdravu prehranu, dostupnost namirnica i smanjenje uvozne ovisnosti.

Kada je riječ o potencijalu, pružanjem poljoprivrednih potpora iskorištavaju se povoljni agroklimatski uvjeti, kvalitetno zemljište i tradicija proizvodnje, uz naglasak na autohtone proizvode.

Što u konačnici donosi ova odluka?

• financijsku podršku poljoprivrednicima

• poticanje domaće proizvodnje

• razvoj ruralnih područja

• stabilnije uvjete za rad u poljoprivredi

Ovakve mjere imaju za cilj ojačati poljoprivredni sektor, potaknuti proizvodnju i stvoriti bolje uvjete za rad i razvoj poljoprivrednih gospodarstava u županiji.

Svi zainteresirani pozvani su da za više informacija i novosti prate službene stranice Ministarstva gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke.

Također, Vlada je donijela odluku o davanju suglasnosti za Program utroška sredstava „Tekući prijenosi za sredstva za zaštitu, unapređenje i podizanje novih šuma i za ruralni razvoj.“

Važnost ove odluke leži u ključnoj ulozi šuma u održavanju kvalitete života na Zemlji.

One stabiliziraju klimu, sprječavaju eroziju tla, pružaju sirovine te imaju nezamjenjivu ulogu u rekreaciji i očuvanju zdravlja. U skoroj budućnosti Uprava za šume pri Ministarstvu gospodarstva ŽZH planira akciju pošumljavanja kada se odredi za to pogodno područje.

U nastavku navodimo detaljnu raspodjelu sredstava;

Odluku o donošenju Programa utroška sredstava „Tekući prijenosi za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvitku“ utvrđenih Proračunom Županije Zapadnohercegovačke za 2026. godinu u iznosu od 3.000.000,00 KM. Proračunska sredstva za ovu namjenu raspoređuju se na sljedeći način: animalna proizvodnja u iznosu od 870.000,00 KM; biljna proizvodnja u iznosu od 1.080.000,00 KM; model kapitalnih ulaganja u iznosu od 240.000,00 KM; model ostalih vrsta potpora u iznosu od 540.000,00 KM te sredstva za pričuve u iznosu od 270.000,00 KM.

Vlada je donijela odluku o davanju suglasnosti za Program utroška sredstava „Tekući prijenosi za sredstva za zaštitu, unapređenje i podizanje novih šuma i za ruralni razvoj“ utvrđenih Proračunom Županije Zapadnohercegovačke sa kriterijima raspodjele sredstava za 2026. godinu u iznosu od 1.200.000,00 KM.

Proračunska sredstva za ovu namjenu raspoređuju se na sljedeći način: transferi neprofitnim organizacijama 20.000,00 KM, nabava osnovnih sredstava za rad Uprave i radne opreme za čuvare šuma 20.000,00 KM, sredstva za ruralni razvoj 800.000,00 KM, promocija šumarstva i marketing 15.000,00 KM, šumsko uzgojni radovi 30.000,00 KM, unaprjeđenje šumarstva 20.000,00 KM, izgradnja, sanacija i održavanje protupožarnih putova, te izgradnja prepreka na šumskim putovima 225.000,00 KM i sredstva rezervi 70.000,00 KM, priopćemo je iz Ministarstva gospodarstva ŽZH.

Radioposusje.ba

Objava 3 milijuna KM za poljoprivredu u ŽZH – evo što to znači za proizvođače pojavila se prvi puta na Posušje net.

Gospodarski forum ima za cilj kroz dijalog nastaviti jačati partnerski odnos između gospodarstvenika i Vlade Županije Zapadnohercegovačke te pružiti platformu za konstruktivnu raspravu o razvojnim potencijalima, investicijskim mogućnostima i strateškim smjernicama daljnjeg gospodarskog rasta.

Jedna od ključnih tema panela bit će prostorno i infrastrukturno širenje gospodarskih kapaciteta, jačanje konkurentnosti poduzetništva te odgovor na izazove koji nas očekuju u narednom razdoblju.

U programu Trećeg gospodarskog foruma Županije Zapadnohercegovačke uvodno obraćanje će održati Predrag Čović, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke, koji će govoriti o gospodarstvu u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Ključno uvodno izlaganje na temu „Hrvatska kao strateški partner“ održat će Ante Šušnjar, ministar gospodarstva Republike Hrvatske. Uslijedit će panel rasprava na kojoj će sudjelovati Bariša Šušnjar, predsjednik Udruge gospodarstvenika Posušje i potpredsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, Dražen Soldo, direktor tvrtke KS Aluminium d. o. o. Široki Brijeg, Zvonimir Širić, ministar gospodarstva ŽZH i Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Moderator panel rasprave je Miljenko Buhač, glavni tajnik Asocijacije poduzetnika Hercegovine.

Gospodarski forum Županije Zapadnohercegovačke je prigoda za poduzetnike za postaviti izravna pitanja o kojima će se zajedno razgovarati kroz konstruktivan dijalog. Poduzetnici će imati prigodu ukazati na važne poduzetničke teme i izazove s kojima se privatni sektor svakodnevno susreće te predložiti moguća rješenja, priopćeno je iz Vlade ŽZH.

Pozivamo sve zainteresirane za sudjelovanje da se prijave na Treći gospodarski forum Županije Zapadnohercegovačke na sljedećoj poveznici:https://forms.gle/fEngHPhtr9WK975Y9

radioposusje.ba

Objava Treći gospodarski forum ŽZH pojavila se prvi puta na Posušje net.

Na sastanku se razgovaralo o aktualnim izazovima s kojima se susreću gospodarstvenici, a koji su vezani za zapošljavanje domaće i strane radne snage, regulativu mirovinskog osiguranja, administrativne procedure te mogućnosti unapređenja suradnje poslodavaca i nadležnih institucija.

Nazočnima se uvodnim govorom obratio v.d. ravnatelj Službe za zapošljavanje Županije Zapadnohercegovačke Vitomir Filipović koji se osvrnuo na potrebe s kojima se susreću naši gospodarstvenici.

Poseban naglasak je stavio na mogućnost zaposlenja stranaca zbog nedostatka domaće radne snage, naglasivši da taj proces mora biti transparentan i strogo usklađen s potrebama tržišta. Također se osvrnuo na mogućnost zaposlenja umirovljenika.

Predsjednik Vlade Predrag Čović je naglasio kako je kvalitetna radna snaga ključni element uspješnog gospodarstva. Istaknuo je da su stručnost i motivacija radnika presudni faktor uspjeha. Izuzetno je važno naglasiti da su naše firme veoma uspješne i da danas predstavljaju sami gospodarski vrh ove države.

Naša županija trenutno broji 23.233 zaposlenih, što nas čini jedinom županijom u Federaciji BiH koja bilježi kontinuiran porast broja zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu.

Preko 18.000 ljudi zaposleno je direktno u realnom sektoru. Potičem da zajednički kreiramo politike koje će usmjeriti nezaposlene osobe prema prekvalifikaciji za deficitarna zanimanja, kako bismo ostvarili naše zajedničke ciljeve, istaknuo je između ostalog predsjednik Čović.

S obzirom na na rastuće potrebe lokalnog gospodarstva i sve izraženiji deficit određenih zanimanja, gospodarstvenici su ukazali na administrativne i regulatorne izazove s kojima se susreću prilikom pokušaja angažmana domaćih, ali i stranih radnika.

Zbog navedenih izazova s nedostatkom radne snage razgovaralo se o mogućnostima i uvjetima zaposlenja umirovljenika unutar zakonskih okvira.

Predstavnici Vlade ŽZH istaknuli su opredijeljenost ka stvaranju okvira koji će omogućiti daljnji razvoj gospodarstva, uz prioritet zapošljavanja domaće radne snage, ali i uvažavanje realnih potreba za uvozom radnika tamo gdje je to neophodno za nesmetan rad tvrtki.

Ovaj sastanak predstavlja nastavak kontinuiranog dijaloga Vlade i gospodarskog sektora u cilju poboljšanja poslovnog okruženja u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

Sastanku su, uz predsjednika Vlade nazočili i ministar gospodarstva Zvonimir Širić i ministar zdravstva, rada, obitelji i socijalne politike Tomislav Pejić, priopćeno je iz Vlade ŽZH.

(www.jabuka.tv | Foto: Vlada ŽZH)

Objava Vlada ŽZH i gospodarstvenici o deficitu radne snage: U fokusu stranci i umirovljenici pojavila se prvi puta na Posušje net.