Programi potpore obuhvatili su različite segmente gospodarstva, s ciljem stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja, jačanja konkurentnosti te poticanja razvoja malih i srednjih poduzeća i obrta. Realizacijom ovih javnih poziva Ministarstvo potvrđuje opredijeljenost aktivnom radu na gospodarskom razvoju i pružanju kontinuirane podrške domaćem gospodarstvu.

1) Javni poziv za poduzetnike povratnike
Ove smo godine imali jednog povratnika iz inozemstva koji je nakon povratka registrirao vlastiti poslovni subjekt, čime je ostvario pravo na potporu Ministarstva.
Posebno smo ponosni smo što smo mogli financirati projekt ovakve vrste, te se nadamo da će ih u budućnosti biti i više.

Shodno tome da smo zaprimili samo jednu prijavu po ovom Javnom pozivu, statistički podaci su jednostavni 1 muškarac odnosno 100% muška populacija, a vrijednost ostvarene potpore je 7.000,00 KM.

2) Javni poziv za nabavu strojeva
Po ovom Javnom pozivu potpora je odobrena za 24 poslovna subjekta, od čega 83% muškaraca i 17% žena.
Ukupna vrijednost potpore koju je Ministarstvo osiguralo po ovom Javnom pozivu je 200.900,00 KM.
Posebno nas raduje što smo kroz program potpore za nabavu strojeva i opreme uspjeli olakšati poslovanje domaćim tvrtkama i obrtima te im omogućiti kvalitetnije uvjete za rad i daljnji razvoj.
Ulaganje u modernizaciju i jačanje proizvodnih kapaciteta doprinosi većoj konkurentnosti gospodarstva, a upravo su domaći poduzetnici ključ stabilnog i održivog gospodarskog razvoja.

3) Javni poziv za obrte i tradicionalne stare zanate
U okviru ovog javnog poziva odobrili smo potporu za 36 poslovnih subjekata, od čega 74% muškaraca i 26% žena.
Ukupna vrijednost potpore kroz ovaj Javni poziv iznosi 126.100,00 KM.
Veliko nam je zadovoljstvo što smo kroz ovaj program podržali i tradicionalne te stare zanate, čuvajući na taj način vrijednu obrtničku baštinu i omogućujući njihovu održivost i razvoj u suvremenim uvjetima poslovanja.

4) Javni poziv za poticaj poduzetništva ciljanih grupa – poduzetništvo osoba sa invaliditetom
Prema ovom javnom pozivu odobrena financijska potpora za 5 poslovnih subjekata, odnosno 20% žena i 80% muškaraca.
Na ovaj je način pružena konkretna podrška stvaranju jednakih prilika, jačanju uključenja te osnaživanju osoba s invaliditetom u gospodarskom i poslovnom okruženju.
Inkluzija osoba s invaliditetom iznimno nam je važna jer vjerujemo da svaka osoba zaslužuje jednake prilike za rad, razvoj i aktivno sudjelovanje u društvenom i gospodarskom životu.
Potpora kroz ovaj Javni poziv iznosila je 26.000,00 KM.

5) Javni poziv za uvođenje digitalizacije poslovanja
Obzirom na ovaj javni poziv pravo na financijsku potporu Ministarstva ostvarilo je 27 gospodarskih subjekata, od čega 60% muškaraca i 40% žena.
Digitalizacija danas predstavlja jedan od ključnih koraka prema modernom i konkurentnom poslovanju, a njezina primjena poduzetnicima značajno olakšava svakodnevne procese, ubrzava rad te doprinosi kvalitetnijoj organizaciji i učinkovitosti poslovanja.
Ulaganjem u digitalna rješenja stvaraju se bolji uvjeti za razvoj gospodarstva i prilagodbu suvremenim tržišnim trendovima. U svrhu ove potpore izdvojeno je 110.000,00 KM.

6) Javni poziv za poduzetnike početnike
U okviru ovog javnog poziva pravo na financijsku potporu Ministarstva ostvarilo je 35 poduzetnika početnika, od čega 74% muškaraca, te 26% žena.
Kroz Javni poziv za poticaje poduzetnicima početnicima pružena je podrška novim poslovnim idejama i razvoju poduzetništva, s ciljem stvaranja povoljnijeg okruženja za pokretanje i rast vlastitog poslovanja. Poticanjem poduzetnika početnika želimo ohrabriti razvoj inovativnih ideja, samozapošljavanje te stvaranje novih prilika i radnih mjesta u lokalnom gospodarstvu.
Ukupna vrijednost potpore po ovom Javnom pozivu iznosila je 140.000,00 KM.

7) Javni poziv za podnošenje prijava za subvenciju kamata na poduzetničke kredite u ŽZH za 2026. godinu

Subvencionirati će se dio obračunatih troškova kamate na poduzetničke kredite odobrene u komercijalnim bankama za nabavku osnovnih sredstava, opreme ili novog dijela opreme, za kupnju, izgradnju, proširenje ili uređenje poslovnih objekata, financiranje investicija za rast i razvoj subjekata gospodarstva.
Subvencija dijela kamata dodijelit će se za poslovno komercijalne kredite koji su ostvareni u 2024., 2025. i 2026. godini na temelju programa/projekata koji omogućavaju održavanje postojeće proizvodnje i pokretanje nove, pružanje usluga, veće iskorištavanje kapaciteta, održavanje postojećih radnih mjesta, očuvanje postojećeg broja subjekata gospodarstva i novo upošljavanje. Ovaj Javni poziv otvoren je do 30. Rujna 2026. godine, a sve informacije dostupne su na službenim stranicama Ministarstva gospodarstva ŽZH, na objavi o gore navedenim javnim pozivima.

Ovim putem izražavamo najiskreniju zahvalnost Ministarstvu gospodarstva Republike Hrvatske na brizi o Hrvatima s druge strane granice, ministru Anti Šušnjaru, Ravnateljica Uprave za poduzetništvo i obrt Mariji Vukelić i ostalima koji su dali svoj doprinos u ovom projektu.

Ostatak sredstava utrošit će se u za to vremenski predviđenom roku, te će javnost o tome biti pravodobno obaviještena.
Ulaganja će se nastaviti u unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture, subvenciranje gospodarskim društvima u vlasništvu Županije, poticat će se zapošljavanje i samozapošljavanje u suradnji s JU razvojnom agencijom HERAG, jačati će se kapacitet za pisanje i provedbu projekata u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

Objava Ministarstvo gospodarstva do sada izdvojilo više od 600.000 KM za jačanje gospodarstva: Potpisani svi ugovori u sklopu sedam javnih poziva, a planira se izdvojiti više od milijun i 300 tisuća KM pojavila se prvi puta na Posušje net.

Potpisivanju ugovora nazočili su ravnatelj JU Razvojna agencija ŽZH HERAG Radoslav Luburić i ministar gospodarstva ŽZH Zvonimir Širić, koji su tom prilikom istaknuli važnost kontinuirane potpore poduzetnicima te stvaranja poticajnog i stabilnog poslovnog okruženja u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

Riječ je o programu koji zajednički financiraju Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske i Ministarstvo gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke, s ciljem poticanja samozapošljavanja, razvoja novih poslovnih ideja te jačanja malog i srednjeg poduzetništva.
JU Razvojna agencija ŽZH HERAG zadužena je za provedbu programa i pružanje stručne podrške korisnicima tijekom procesa osnivanja i razvoja njihovih poduzeća.
Kroz financijsku i stručnu potporu korisnicima će biti omogućeni kvalitetniji uvjeti za pokretanje vlastitog poslovanja, jačanje konkurentnosti te dugoročno održiv razvoj njihovih poduzeća.

Županija Zapadnohercegovačka kontinuirano ulaže u razvoj poduzetništva i unapređenje gospodarskog okruženja, prepoznajući svakog poduzetnika kao jednog važnog čimbenika gospodarskog rasta. Od izrazite su važnosti i otvaranja novih radnih mjesta što daje značajan utjecaj na ukupan razvoj zajednice. Ovakvi programi dodatno potvrđuju opredijeljenost institucija pružanju konkretne potpore mladim i perspektivnim poduzetnicima koji svoje poslovne ideje žele razvijati upravo u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

Objava Ministarstvo gospodarstva i HERAG zajedno kao financijska i stručna podrška novim poduzetničkim pričama u ŽZH pojavila se prvi puta na Posušje net.

Potpisnik ugovora s bankom zajmodavcem u ovom slučaju je Bosna i Hercegovina, a krajnji dužnik i predviđeni implementator projekta tvrtka u Federaciji BiH, odnosno Javno poduzeće Elektroprivreda HZ–HB.

Kredit se odobrava na 25 godina otplate, s petogodišnjim počekom (grace periodom).

Prema odluci, novac je namijenjen za financiranje izgradnje 20 vjetroturbina elektrane Poklečani u širem planinskom području Županije Zapadnohercegovačke, ukupne snage 132 MW.

Očekivana godišnja proizvodnja električne energije je oko 436,96 GWh.

Današnja sjednica Doma naroda je ubrzo nakon ove i nekih drugih odluka završena, datum sljedeće će biti poznat naknadno, prenosi Fena.

(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)

Objava Odobreno preko 100 milijuna eura za vjetroelektranu u Posušju pojavila se prvi puta na Posušje net.

O trenutačnoj investicijskoj klimi, infrastrukturnim projektima koji će promijeniti lice Hercegovine, ali i o tome kako administraciju pretvoriti u servis gospodarstvenika, za Večernji list govori Zvonimir Širić, dopredsjednik Vlade ŽZH i ministar gospodarstva. U otvorenom razgovoru, ministar Širić otkriva zašto je upravo ova županija “otkriveni” dragulj za investitore te šalje snažnu poruku generacijama koje dolaze, da se uspjeh može i mora graditi na domaćem terenu.

Gospodarstvo Županije Zapadnohercegovačke danas možemo ocijeniti kao stabilno, otporno i u određenim segmentima iznad prosjeka Bosne i Hercegovine. Ono se temelji na snažnoj poduzetničkoj inicijativi, posebno malih i srednjih poduzeća, te izraženoj izvoznoj orijentaciji. Upravo ta kombinacija daje gospodarstvu jednu vrstu fleksibilnosti i otpornosti na vanjske utjecaje. Iako ne govorimo o eksplozivnom rastu, prisutan je kontinuiran i održiv razvoj. Riječ je o razvijenoj industrijskoj proizvodnji, posebice u prerađivačkom i metalnom sektoru, kao i o rastu izvoza. Također, važno je istaknuti da Županija kontinuirano povećava proračunska izdvajanja za gospodarstvo, poljoprivredu i poduzetništvo. Programi poticaja, samozapošljavanja i podrške poslovnim subjektima dodatno doprinose stabilnosti i razvoju. Trenutačna investicijska klima je pozitivna i u uzlaznom je trendu, ali još uvijek ima prostora za napredak. S jedne strane, imamo snažnu institucionalnu podršku, aktivne programe poticaja i sve veće korištenje sredstava iz europskih i međunarodnih fondova, dok s druge strane veoma je bitan naš geografski položaj, blizina Europske unije koja predstavlja značajnu prednost za investitore. Ključne prednosti su stabilno poslovno okruženje, poduzetnička tradicija, konkurentni troškovi poslovanja te sve bolja infrastrukturna povezanost. Uz to, postoji jasna opredijeljenost institucija da budu partner gospodarstvu, što se ogleda kroz konkretne programe i projekte. Najveći izazovi su nedostatak kvalificirane radne snage, što je posljedica migracijskih trendova, zatim ograničeni kapaciteti poslovnih zona te određene administrativne i imovinsko-pravne prepreke. Također, složen administrativni sustav u Bosni i Hercegovini ponekad usporava investicijske procese. Prilike vidimo u daljnjem razvoju industrijskih zona, jačanju izvozne proizvodnje, modernizaciji poljoprivrede te razvoju turizma. Također, energetski i infrastrukturni projekti imaju veliki potencijal. Dugoročno gledano, proces europskih integracija dodatno će ojačati investicijsku sigurnost i otvoriti nova tržišta. Ukupno gledano, gospodarstvo bih ocijenio kao stabilno i perspektivno, dok je investicijska klima poticajna, ali zahtijeva daljnja unapređenja. Naš cilj je nastaviti s reformama i konkretnim mjerama koje će dodatno povećati konkurentnost i privući nove investicije. Županija Zapadnohercegovačka je prostor prilika s razvijenom poduzetničkom kulturom, podrškom institucija i jasnom vizijom razvoja. Svakako pozivamo investitore da prepoznaju potencijal i budu dio našeg daljnjeg gospodarskog rasta.

Koliko je ŽZH danas privlačna domaćim i stranim investitorima te koje su njezine ključne prednosti?

Županija Zapadnohercegovačka danas je itekako privlačna investitorima, osobito domaćim, dok kod stranih investitora vidimo rast interesa, ali još uvijek ne u onoj mjeri u kojoj postoje objektivni potencijali. Drugim riječima, riječ je o području koje ima vrlo dobre temelje, ali još uvijek nije u potpunosti “otkriveno” na investicijskoj karti šire regije. Kada govorimo o domaćim investitorima, Županija se pokazuje kao vrlo poticajno okruženje. Postoji snažna poduzetnička tradicija, razvijena mreža malih i srednjih poduzeća te dobra povezanost poslovne zajednice i institucija. Upravo ta kombinacija daje sigurnost i predvidljivost poslovanja. Kod stranih investitora ključni aduti su prije svega geografski položaj, blizina tržišta Europske unije, posebno Republike Hrvatske, zatim konkurentni troškovi poslovanja te fleksibilnost i prilagodljivost lokalne radne snage. Također, institucionalna podrška kroz poticaje i projekte dodatno povećava atraktivnost. Izdvojio bih nekoliko ključnih prednosti. Prvo, to je izražena poduzetnička kultura, ljudi su ovdje tradicionalno usmjereni na poduzetništvo i stvaranje vlastitih poslovnih inicijativa. Drugo je izvozna orijentacija gospodarstva, koja znači da su poduzeća već naviknuta raditi prema međunarodnim standardima i konkurirati na zahtjevnim tržištima. Treće je svakako fleksibilno i relativno troškovno konkurentno poslovno okruženje, što je važan faktor za investitore koji traže učinkovitost. Četvrto je institucionalna podrška, koja se ogleda kroz poticaje, programe razvoja i otvorenost vlasti prema investitorima. I na kraju, tu je blizina Europske unije, koja omogućava bržu logistiku, lakši pristup tržištima i dugoročno veću sigurnost poslovanja.

Ključni iskoraci odnose se na razvoj i opremanje poslovnih zona, rješavanje administrativnih i imovinsko-pravnih pitanja te dodatno jačanje tržišta rada, posebno u segmentu kvalificirane radne snage. Također, važno je još snažnije promovirati Županiju kao investicijsku destinaciju prema inozemstvu. Rekao bih da je Županija Zapadnohercegovačka danas vrlo solidna i perspektivna investicijska destinacija, posebno za proizvodne i izvozno orijentirane projekte s jasnim prostorom za dodatni napredak i snažnije pozicioniranje na međunarodnom tržištu kapitala.

Koje biste investicije ili projekte izdvojili kao najznačajnije u ovom trenutku?

U ovom trenutku izdvojio bih nekoliko skupina projekata koji imaju najveći utjecaj na daljnji gospodarski razvoj Županije Zapadnohercegovačke. Prije svega, to su infrastrukturni projekti, osobito u području vodnog gospodarstva, prometne povezanosti i komunalne infrastrukture. Prometna povezanost se najviše ogleda u projektu izgradnje brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – Imotski. Na projekt koji je od iznimnog značaja za gospodarstvo gleda se kao na priliku uvezivanja zapadne Hercegovine s mrežom autocesta u Republici Hrvatskoj, a s druge strane s koridorom Vc. Takva pozicija dodatno će osnažiti izvozno orijentirano gospodarstvo naše Županije, no donijet će i toliku potrebnu bolju protočnost prometa. Također izgradnja regionalne ceste Vir – Aržano, koja također ima veliku perspektivu u pogledu izgradnje novih gospodarskih zona i dodatnog uvezivanja Republike Hrvatske i Županije Zapadnohercegovačke. Takvi projekti stvaraju temeljne preduvjete za privlačenje investicija i širenje postojećih poduzeća. Zatim, vrlo su važna ulaganja u razvoj poslovnih i industrijskih zona. Upravo nedostatak adekvatno opremljenih zona trenutno je jedno od ključnih ograničenja, pa svaki projekt koji ide u tom smjeru ima strateški značaj jer direktno otvara prostor za nove investitore i proizvodne kapacitete. Također bih istaknuo projekte koji se financiraju uz potporu Europske unije i Republike Hrvatske, osobito one usmjerene na modernizaciju gospodarstva, energetsku učinkovitost i prekograničnu suradnju. Takvi projekti ne donose samo financijska sredstva, nego i nova znanja, standarde i poslovne prilike.

Ne treba zanemariti ni ulaganja u poljoprivredu i prehrambenu industriju, gdje vidimo sve veći fokus na modernizaciju proizvodnje i dodanu vrijednost, kao ni projekte u sektoru turizma, koji postupno dobiva na značaju.

Na kraju, važno je naglasiti i kontinuirane programe potpore malim i srednjim poduzećima te samozapošljavanju. Iako pojedinačno možda nisu veliki kao infrastrukturni projekti, njihov kumulativni učinak na gospodarstvo je izuzetno značajan jer jačaju poduzetničku bazu, koja je i temelj razvoja ove županije.

Riječ je o projektima koji ne donose samo kratkoročni rast, nego stvaraju dugoročne uvjete za konkurentnije, modernije i otpornije gospodarstvo.

S kojim se preprekama investitori najčešće susreću, posebno kada je riječ o administrativnim procedurama?

Investitori se u praksi najčešće susreću s nekoliko tipičnih prepreka koje nisu specifične samo za Županiju Zapadnohercegovačku, nego i za širi kontekst Bosne i Hercegovine. Ipak, njihov utjecaj na investicijske odluke je vrlo konkretan. Prije svega, tu je složenost administrativnog sustava. Različite razine vlasti, općinske, županijske i federalne, imaju određene nadležnosti koje se često preklapaju ili zahtijevaju paralelne procedure. To može produžiti vrijeme potrebno za dobivanje dozvola i povećati neizvjesnost za investitore. Drugi važan izazov su dugotrajni postupci izdavanja dozvola, osobito kada je riječ o građevinskim i okolišnim suglasnostima. Iako se u posljednje vrijeme ulažu napori u digitalizaciju i ubrzavanje procesa, još uvijek postoji prostor za značajno unapređenje učinkovitosti. Treći problem odnosi se na imovinsko-pravne odnose, posebno kada je riječ o zemljištu. Neriješeni vlasnički odnosi ili složene procedure oko raspolaganja državnim zemljištem mogu usporiti ili čak odgoditi investicije. Također, investitori često ističu potrebu za većom predvidljivošću regulatornog okvira. Stabilnost propisa i njihova dosljedna primjena ključni su za dugoročno planiranje, a svaka nejasnoća ili česta izmjena može djelovati destimulirajuće.

U tijeku su aktivnosti usmjerene na pojednostavljenje procedura, jačanje koordinacije između institucija te digitalizaciju određenih administrativnih procesa. Također, radi se na unapređenju zakonodavnog okvira kako bi bio jasniji i predvidljiviji. Važno je naglasiti da postoji svijest o tim izazovima i jasna opredijeljenost da se oni postupno uklanjaju, jer bez učinkovitije administracije teško je očekivati snažniji investicijski ciklus. Iako administrativni izazovi postoje, važno je istaknuti da institucije sve više djeluju kao partner investitorima. Procesi možda još nisu idealni, ali su u fazi unapređenja, a spremnost na suradnju i rješavanje konkretnih problema je danas znatno veća nego ranije.

Koliko rast cijena i troškova poslovanja, uključujući energente, utječe na investicije i gospodarstvo u županiji?

Rast cijena i ukupnih troškova poslovanja, posebno energenata, ima značajan utjecaj na gospodarstvo Županije Zapadnohercegovačke, kao i šire. Međutim, taj utjecaj nije jednostran, s jedne strane predstavlja izazov, a s druge potiče određene pozitivne promjene. Prije svega, povećanje cijena energije i sirovina izravno utječe na troškove proizvodnje, što posebno pogađa industrijski sektor i izvozno orijentirana poduzeća. To može smanjiti konkurentnost na međunarodnim tržištima, osobito u djelatnostima gdje su marže već relativno niske. Također, rast troškova stvara dodatni oprez kod investitora. U takvom okruženju investicije se često odgađaju ili se planiraju konzervativnije, jer je teže precizno procijeniti buduću isplativost projekata. S druge strane, ovakvi pritisci ubrzavaju određene procese prilagodbe. Sve više poduzeća ulaže u energetsku učinkovitost, modernizaciju opreme i optimizaciju poslovnih procesa. Povećan je i interes za projekte iz područja obnovljivih izvora energije, što dugoročno može smanjiti ovisnost o tržišnim oscilacijama. Iako kratkoročno povećava troškove i smanjuje profitabilnost, dugoročno može potaknuti transformaciju gospodarstva prema većoj učinkovitosti i održivosti. Poduzeća koja se uspješno prilagode izlaze iz takvih razdoblja konkurentnija i otpornija. Ključno je kroz ciljane mjere pomoći gospodarstvu, bilo kroz poticaje, subvencije za energiju, podršku investicijama u energetsku učinkovitost ili olakšavanje pristupa financiranju. Također, stabilan i predvidiv regulatorni okvir dodatno smanjuje neizvjesnost. Rekao bih da je riječ o ozbiljnom izazovu u kratkom roku, ali i o prilici za dugoročnu modernizaciju gospodarstva. Ključno je koliko brzo i učinkovito će se i poduzeća i institucije prilagoditi novim uvjetima.

Postoje li konkretne mjere ili planovi za poticanje ulaganja i olakšavanje poslovanja poduzetnicima?

Da, svakako. U posljednjih nekoliko godina poduzeli smo niz konkretnih mjera s ciljem stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja i dodatnog poticanja ulaganja. Ključni fokus je na kombinaciji financijskih poticaja, administrativnog rasterećenja i razvoja infrastrukture. Prije svega, riječ je o programima financijskih poticaja za gospodarstvo i poljoprivredu. Kroz javne pozive osiguravaju se sredstva za razvoj malih i srednjih poduzeća, tehnološko unapređenje, kao i za pokretanje novih poslovnih aktivnosti. Također, provode se programi samozapošljavanja koji su posebno važni za mlade poduzetnike. Uz to, radimo na povećanju proračunskih izdvajanja za gospodarstvo, čime želimo osigurati kontinuitet i stabilnost potpore. Svjesni smo da administrativne procedure mogu biti izazov, stoga kontinuirano radimo na njihovom pojednostavljenju. Cilj je smanjiti birokratske prepreke, ubrzati procese izdavanja dozvola i povećati transparentnost. Digitalizacija javne uprave u tom smislu ima ključnu ulogu i predstavlja jedan od prioriteta. Infrastruktura je jedan od temeljnih preduvjeta za ulaganja. Zato značajna sredstva usmjeravamo u razvoj poslovnih zona, prometne povezanosti te projekte iz područja vodnog i energetskog gospodarstva. Kroz takve projekte stvaramo konkretne uvjete koji investitorima olakšavaju pokretanje i širenje poslovanja.

Aktivno radimo na promociji županije kao atraktivne investicijske destinacije, posebno zbog naše blizine tržištu Europske unije. Također, nastojimo bolje iskoristiti sredstva iz europskih fondova i razvijati partnerstva s međunarodnim institucijama. Poruka je jasna, institucije žele biti partner gospodarstvu. Nastavit ćemo razvijati mjere koje olakšavaju poslovanje, smanjuju administrativna opterećenja i stvaraju stabilan okvir za ulaganja. Cilj nam je osigurati uvjete u kojima poduzetnici mogu rasti, zapošljavati i dugoročno planirati svoje poslovanje.

Koje sektore smatrate najperspektivnijima za daljnji razvoj gospodarstva u ŽZH?

Kada govorimo o budućem razvoju, jasno se profilira nekoliko sektora koji imaju najveći potencijal za rast i jačanje konkurentnosti Županije. Prije svega, izdvojio bih prerađivačku industriju i proizvodnju, koja je već sada okosnica našeg gospodarstva. Posebno su perspektivni metaloprerađivački sektor, proizvodnja komponenti i finalnih proizvoda za izvoz, kao i daljnja tehnološka modernizacija postojećih kapaciteta. Tu vidimo prostor za povećanje dodane vrijednosti i jačanje izvozne konkurentnosti. Poljoprivreda i prehrambena industrija imaju značajan neiskorišten potencijal. Fokus je na modernizaciji proizvodnje, navodnjavanju, te povezivanju primarne proizvodnje s preradom. Time se stvara veća vrijednost proizvoda i otvaraju nova tržišta. Posebno su zanimljivi segmenti poput vinogradarstva, stočarstva i proizvodnje autohtonih proizvoda. Turizam je sektor u usponu, posebno kroz razvoj ruralnog, aktivnog i vjerskog turizma. Prirodne ljepote, kulturna baština i blizina jadranske obale daju nam veliku prednost. Uz dodatna ulaganja u smještajne kapacitete i sadržaje, turizam može postati jedan od ključnih pokretača razvoja. Sve veći značaj ima i energetski sektor, osobito obnovljivi izvori energije poput solarne energije. Također, prostor za rast vidimo u logistici i transportu, zahvaljujući našem geografskom položaju. Ne smijemo zanemariti ni ICT sektor i digitalne usluge, koji, iako još uvijek u razvoju, imaju velik potencijal zbog sve većeg interesa mladih i mogućnosti rada za globalno tržište. Kroz ciljane mjere, od financijskih poticaja i razvoja infrastrukture do obrazovanja i povezivanja gospodarstva s obrazovnim sustavom. Naš cilj je stvarati uvjete u kojima će upravo ti sektori moći ostvariti puni potencijal i dugoročno doprinijeti održivom gospodarskom rastu županije.

Gdje vidite gospodarstvo Županije Zapadnohercegovačke u sljedećih pet godina?

U narednih pet godina vidim gospodarstvo Županije Zapadnohercegovačke kao još snažnije, konkurentnije i tehnološki naprednije. Naš cilj nije samo rast u kvantitativnom smislu, nego prije svega kvalitativni iskorak, veća dodana vrijednost, veća produktivnost i stabilniji poslovni okvir. Prije svega na postojećim trendovima. Već danas imamo snažan izvozni sektor i razvijenu poduzetničku bazu, a uz dodatna ulaganja u infrastrukturu, poslovne zone i digitalizaciju očekujemo daljnje jačanje tih segmenata. Također, sve veći fokus na inovacijama i novim tehnologijama dodatno će potaknuti razvoj. Prerađivačka industrija ostat će temelj gospodarstva, ali očekujemo njezinu transformaciju kroz automatizaciju i digitalizaciju. Istovremeno će jačati sektori poput turizma, energetike i ICT-a, čime će gospodarstvo postati raznovrsnije i otpornije na vanjske utjecaje. Očekujemo rast investicija, kako domaćih tako i stranih. Ključ će biti u stvaranju još povoljnijeg poslovnog okruženja, bržih procedura, dostupnijih poslovnih zona i stabilnog regulatornog okvira. U tom kontekstu važnu ulogu imat će i europski fondovi te prekogranična suradnja. Najveći izazovi ostaju demografski trendovi, odnosno nedostatak radne snage, te potreba za daljnjim unapređenjem administrativnih procesa. Međutim, kroz aktivne politike zapošljavanja, obrazovanja i digitalizacije vjerujem da se ti izazovi mogu ublažiti. Županija Zapadnohercegovačka ima čvrste temelje i jasnu viziju razvoja. U sljedećih pet godina cilj nam je dodatno ojačati gospodarstvo, povećati investicije i stvoriti još kvalitetnije uvjete za život i rad. Drugim riječima, vidim je kao još prepoznatljiviju i konkurentniju gospodarsku sredinu, kako u okviru Bosne i Hercegovine, tako i šire.

Koju biste poruku uputili potencijalnim investitorima, ali i mladima koji razmišljaju o ostanku i radu u Hercegovini?

Moja poruka i jednima i drugima je u suštini ista – Županija Zapadnohercegovačka je prostor prilika, ali i prostor u kojem se trud i inicijativa prepoznaju i nagrađuju. Investitorima bih poručio da ovdje dolaze u sredinu koja ima snažnu poduzetničku tradiciju, stabilno i fleksibilno gospodarstvo te institucije koje žele biti partner, a ne prepreka. Naš geografski položaj, blizina tržišta Europske unije i konkurentni uvjeti poslovanja dodatne su prednosti.

Ono što posebno želimo naglasiti jest spremnost na suradnju, kroz poticaje, razvoj infrastrukture i pojednostavljenje procedura. Drugim riječima, investitori ovdje mogu pronaći pouzdano okruženje za dugoročna ulaganja. Mladima bih poručio da budu svjesni potencijala koji imaju upravo ovdje. Nije nužno tražiti prilike isključivo izvan granica, one postoje i u Hercegovini, posebno u poduzetništvu, novim tehnologijama, ali i u tradicionalnim sektorima koji se sve više moderniziraju.

Važno je naglasiti da institucije kroz različite programe nastoje pružiti podršku mladima, od poticaja za samozapošljavanje do ulaganja u obrazovanje i razvoj vještina. Ključ je u stvaranju konkretnih uvjeta, kvalitetnih radnih mjesta, sigurnosti i perspektive razvoja. Na tome kontinuirano radimo. No jednako je važno i promijeniti percepciju, pokazati da se uspješne poslovne priče mogu graditi i ovdje.

Hercegovina ima potencijal, ima ljude i ima energiju za razvoj. Na nama je da to pretvorimo u konkretne rezultate. Pozivam investitore da prepoznaju tu priliku, a mlade da budu dio tog procesa, jer budućnost gospodarstva ove Županije uvelike ovisi upravo o njima.

VL

Objava Zvonimir Širić: ŽZH postaje predvodnik gospodarskog rasta pojavila se prvi puta na Posušje net.

U središtu razgovora bila su pitanja energetske sigurnosti, diverzifikacije opskrbnih pravaca, jačanja infrastrukturne povezanosti Bosne i Hercegovine s Europskom unijom te političkih i institucionalnih pretpostavki za provedbu jednog od najvažnijih energetskih projekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu u cjelini.

Energetska sigurnost, održivost i ekonomičnost 

U uvodnom obraćanju predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto naglasila je kako su energetska sigurnost, održivost i ekonomičnost danas međusobno povezani izazovi koji zahtijevaju strateški pristup.

“Južna plinska interkonekcija ključni je projekt na tom putu. Ona nije samo infrastrukturni projekt, nego i sigurnosni, ali i pokazatelj opredijeljenosti naše zemlje za jačanje regionalne suradnje, povezivanje s globalnim energetskim tržištem i sigurniju budućnost za sve u Bosni i Hercegovini“, kazala je Krišto.

“Krajem prošlog tjedna od Vlade Federacije BiH dobili smo novi tekst nacrta sporazuma. Time su stvoreni uvjeti da Vijeće ministara BiH pravno utemeljeno krene u proceduru zaključenja međunarodnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, s ciljem da taj posao završimo u najkraćem mogućem roku.” pojasnila je Krišto govoreći o proceduri u Vijeću ministara BiH.

Čović je istaknuo kako Južna plinska interkonekcija predstavlja projekt od strateške važnosti za Bosnu i Hercegovinu, s istodobnom političkom, gospodarskom i sigurnosnom dimenzijom. Naglasio je i njezin dugoročni značaj za Hercegovinu, ocijenivši da novi pravac opskrbe i novi izvor energije otvaraju prostor za razvojni iskorak i snažnije energetsko pozicioniranje.

“Od početka smo kazali da je ovo strateški interes u Bosni i Hercegovini. Projekt Južna plinska interkonekcija daje šansu da Bosna i Hercegovina profunkcionira kao normalna država. Mi dobivamo jedan novi izvor i novi pravac”, naglasio je Čović.

Sudionici okruglog stola posebno su naglasili da projekt u ovom trenutku dobiva dodatnu važnost, s obzirom na to da je ušao u novu, operativno važnu fazu nakon usvajanja u Zastupničkom domu FBiH, dok se konačna potvrda na federalnoj razini očekuje u Domu naroda, nakon čega slijede ugovorni i provedbeni koraci. U raspravi je istaknuto i kako interkonekcija predstavlja važan korak prema diversifikaciji izvora opskrbe prirodnim plinom, što je u aktualnim geopolitičkim i energetskim okolnostima jedno od ključnih pitanja za Bosnu i Hercegovinu.

Otpornost na energetsku ovisnost

Čović je istaknuo kako Južna plinska interkonekcija predstavlja strateški interes Bosne i Hercegovine jer jača otpornost na energetsku ovisnost, donosi alternativni opskrbni pravac te, uz partnerstvo i investicijsku prisutnost Sjedinjenih Američkih Država, projektu daje dodatnu sigurnosnu i stabilizacijsku dimenziju. U tom je kontekstu ocijenio da ovaj projekt može biti i važan test sposobnosti Bosne i Hercegovine da u sustavu podijeljenih nadležnosti učinkovitije donosi odluke i provodi velike projekte.

“To znači sigurnost za Bosnu i Hercegovinu, praktično najizravniju moguću sigurnost, a to smo vidjeli ondje gdje je investicija došla s tog područja. Investicija koja može izaći na milijardu i pol ili dvije milijarde dolara sutra za sebe veže jako puno toga. Nije to samo infrastruktura koja će proći”, istaknuo je Čović.

Republika Hrvatska u realizaciji ovog projekta vidi i vlastiti interes, ali i važnost za dugoročnu energetsku stabilnost i razvoj Bosne i Hercegovine, uz potrebu da se prati i jasna komercijalna održivost.

“Naša ozbiljnost pokazana je na način da smo ishodovali sve dozvole i da smo spremni za izgradnju tog projekta. Republika Hrvatska ima svoj interes, ali i ustavnu obvezu skrbiti o hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Isto tako, mora se pronaći komercijalni interes u Bosni i Hercegovini, a što se tiče Republike Hrvatske, mi smo spremni i možemo početi sutra”, naglasio je Šušnjar.

Stručni pogled projekta ponudio je Robert Bošnjak, istaknuvši kako Južna plinska interkonekcija ne treba biti promatrana samo kao pojedinačni infra strukturni zahvat, nego kao dio šireg i već razvijenog plinskog sustava koji otvara prostor za daljnji energetski razvoj i buduće prilagodbe novim tehnologijama.

“Prvi korak u tom procesu je priprema plinske mreže za miješanje vodika, dijela metana i eventualno izdvajanje određenih elemenata za skladištenje CO2”, kazao je Bošnjak.

Iz perspektive Sjedinjenih Američkih Država, Ginkel je naglasio kako Južna plinska interkonekcija nadilazi pitanje samog energenta, ocijenivši kako projekt otvara prostor za snažnije gospodarsko povezivanje, veću energetsku sigurnost i dugoročnije vezivanje Bosne i Hercegovine uz zapadne tokove. Istaknuo je i kako projekt, uz političku i stratešku dimenziju, mora biti komercijalno održiv te doprinositi konkretnom razvoju.

“Ovaj projekt je jako važan. Ovaj plinovod radi nešto sasvim drugačije: fokusira političku raspravu na gospodarski rast i usmjerava raspravu na opskrbu energijom. Što je naša budućnost više povezana, to je veća sigurnost za obje naše zemlje, a to je u našem strateškom interesu”, poručio je Ginkel.

Objava Južna plinska interkonekcija odgovor je na energetske i razvojne izazove BiH pojavila se prvi puta na Posušje net.

Predsjedateljica Vijeća ministara #BiH Borjana Krišto poručila je:

▪️ „Na ovakav način šaljemo poruku da je Bosna i Hercegovina zemlja bogata prirodnim resursima, stabilnog poslovnog okruženja i zemlja u koju se isplati investirati. Naši potencijali — prirodni i ljudski — prilika su da se pozicioniramo kako na regionalnom, tako i na europskom i globalnom planu.”

U ozračju izraženije političke dinamike u Bosni i Hercegovini, s otvorenja Sajma upućene su i važne poruke o europskom putu, reformskim procesima i političkoj odgovornosti.

▪️ „Gospodarska povezanost između Hrvatske i Bosne i Hercegovine predstavlja zalog partnerske suradnje. Odnos koji Hrvatska ima prema Bosni i Hercegovini jedinstven je u smislu iskrene, trajne, stalne i kontinuirane podrške, osobito podrške reformskim procesima i naporima na europskom putu”, kazao je predsjednik Vlade Republike Plenković.

Sajam u Mostaru ove je godine okupio oko 900 izlagača iz više od 27 zemalja, a u pet dana trajanja donosi niz susreta, foruma i konferencija o infrastrukturnim projektima, ulaganjima i budućem razvoju.

Objava OTVOREN SAJAM U MOSTARU: BiH mora iskoristiti priliku za razvoj, ulaganja i europski napredak pojavila se prvi puta na Posušje net.

– I ove godine s velikim zadovoljstvom pripremamo novo izdanje Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar koji će ponovno okupiti velik broj izlagača iz Bosne i Hercegovine, zemalja regije, ali i šire Europe. Očekujemo stotine izlagača iz različitih sektora gospodarstva, a sajam će biti organiziran u više tematskih cjelina – od industrije i energetike, preko poljoprivrede i prehrambene industrije pa sve do turizma, novih tehnologija i uslužnih djelatnosti. – istaknula je nedavno za Večernji list Dalfina Bošnjak. direktorica Mostarskog sajma. Prema ranijim najavama, ovogodišnji sajam bit će održan bez zemlje partnera. 

– Trebala je to biti Slovenija koja nam je obećala partnerstvo, no početkom prvog mjeseca dobili smo službenu informaciju da to neće biti moguće – rekla je na konferenciji za novinare Bošnjak.

U sklopu sajma bit će organiziran niz stručnih skupova i panela posvećenih aktualnim gospodarskim temama. Među njima se izdvaja konferencija “Izazovi javnih poštanskih operatora u e-commerce okruženju – prilagodba ili transformacija”. Također, bit će održan i stručni skup Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine o upravljanju incidentima povezanim s hranom, uz dodatne rasprave o zakonodavnom okviru i sigurnosti hrane. Bogat zabavni i prateći program dodatno će obogatiti sajamsku ponudu – od gastro radionica, uključujući i one posvećene bezglutenskoj prehrani, do sudjelovanja nutricionista i profesionalnih kuhara. Posjetitelje očekuju i modne, te plesne revije, sportski sadržaji, kao i tradicionalne manifestacije poput ocjenjivanja vina i dodjele nagrada vinarima i najuspješnijim izlagačima. Mostarski sajam, po broju izlagača i posjetitelja, i dalje potvrđuje status najuspješnije sajamske manifestacije u Bosni i Hercegovini.

Objava MOSTARSKI SAJAM: Sutra se u Mostaru okupljaju regionalni i europski gospodarski i politički lideri pojavila se prvi puta na Posušje net.

Iskustva mladenaca

Oni koji su organizirali svadbe tvrde da gotovo ni za što nisu dobili račune. Sve su plaćali na ruke. “Svirači, fotografi, u biti, sve vezano uz svatove, 70% je bez računa i to je kod nas iz nekog razloga normalno”, kaže jedan gospodin.

“Cvjećarica mi je napisala što koliko košta u Hello Kitty bilježnicu i poslala sliku”, nadovezao se drugi. “Ja sam cijelu svadbu platio na crno, oko 30.000 KM, ni jedan račun nisam dobio, ni od koga”, nizali su se komentari s uglavnom istim zaključkom.

Dame čak imaju i lošija iskustva. “Nema računa za frizuru, šminkanje, cvijeće, limuzinu, balončiće itd., u biti, sve sam platila gotovinom i ni za što nisam dobila račun”, kaže jedna mladenka čije je vjenčanje održano početkom godine.

Što se tiče inspekcije, gotovo da je nemoguće pronaći neki članak o pojačanom nadzoru na ovakvim i sličnim svečanostima. Tek jedan smo našli s kraja 2024. godine. “Inspekcija kontrolirala svadbene salone bez prekidanja svatova, napisali 60 tisuća maraka kazni”, glasio je naslov.

Formiranje i isticanje cjenika, izdavanje računa, posjedovanje i vođenje propisanih evidencija i dokumentacije, legalnost pružanja pratećih usluga od fotografa, snimatelja i slično – samo su neke od nepravilnosti koje su u proteklom razdoblju rezultirale kaznama u iznosu od gotovo 60.000 KM. U 29 slučajeva od 45 kontrola utvrđene su pogreške, navedeno je. Nacrt Zakona o ugostiteljstvu, koji je Narodna skupština RS-a usvojila 25. ožujka, donosi korjenite promjene u organizaciji proslava i pružanju ugostiteljskih usluga u ovom entitetu.

Zakonska rješenja

Razvoj seoskog turizma, jasnija pravila za rad svadbenih salona, ali i stroži uvjeti poslovanja, samo su dio izmjena koje donosi novi zakon. Predrag Tešić, pomoćnik ministra za turizam i ugostiteljstvo, kaže da će novo zakonsko rješenje urediti ovu oblast. – Kroz Zakon će se definirati mnoge stvari, kao i kroz pravilnike koji će biti u međuvremenu doneseni. To je rezultat našeg rada na terenu. Bit će organizirane javne rasprave, svi će se uključiti. Cilj nam je da zaštitimo građane, da za svoje usluge dobiju račune. Također da zaštitimo njihovo zdravlje jer hrana mora biti ispravna – objasnio je Tešić za Јutarnji program RTRS-a.

Morat će se prikazati i tko je radio fotografiranje na svadbama, kao i tko su glazbenici, navodi dalje Tešić. – Mnoge stvari su već regulirane kroz same salone. Tek će se rješavati stvari – kaže Tešić.

Jedna od najzanimljivijih novina odnosi se na služenje domaće rakije na svadbenim veseljima. Prema novim pravilima, obitelji mladenaca moći će gostima posluživati rakiju iz vlastite proizvodnje, ali uz strogo definiran uvjet. Proizvođač će morati prijaviti točnu količinu pića, potvrditi njegovu ispravnost i pribaviti posebnu namjensku markicu koja će mu biti izdana isključivo za tu priliku.

Goran Kurtinović, predsjednik Upravnog odbora Udruge “Horeca”, objasnio je za Nezavisne novine da je ovaj zakon rezultat trogodišnjih stručnih analiza i da mu je primarni cilj uvođenje reda u sustav, a ne otežavanje rada domaćinima. On ističe da je cilj omogućiti ljudima da legalno koriste vlastite poljoprivredne proizvode, poput povrća, mesa ili rakije, unutar svadbenih salona, što je do sada često bilo u sivoj zoni. Osim pravila za hranu i piće, zakon predviđa i strožu kontrolu angažiranih osoba na proslavama.

Svadbeni saloni će ubuduće moći dopustiti rad samo onim fotografima i glazbenicima koji su uredno registrirani i koji legalno naplaćuju svoje usluge. Iako fotografi koji već rade legalno pozdravljaju ove izmjene, u javnosti se još uvijek javljaju nedoumice oko tehničkih detalja, poput načina izdavanja fiskalnih računa za pojedinačne fotografije prodane gostima tijekom samog veselja.

vecernji.ba

Objava NOVI ZAKON O SVADBAMA: Domaća rakija samo s markicom, fotografi i glazbenici uz fiskalne račune… pojavila se prvi puta na Posušje net.

Brojke su neumoljive, u posljednjih deset godina ukupni prihodi posuškog gospodarstva porasli su s oko 780 milijuna KM u 2015. godini na više od 1,75 milijardi KM danas, piše Vecernji.ba.

Ovaj impresivan rast nije slučajan, već je rezultat snažnog poduzetničkog duha i uvezivanja kroz Udrugu gospodarstvenika Posušje (UGP).

O obljetnicama, ciljevima i izazovima razgovarali smo s Barišom Šušnjarom, predsjednikom udruge koja je od svog osnutka 2011. godine postala nezaobilazan čimbenik društvenog i ekonomskog života Hercegovine.

Udruga gospodarstvenika Posušje definira se kao neovisna i nepolitična organizacija, a njezin utjecaj danas je veći nego ikada.

“Trenutačno imamo 44 člana, a ako uključimo i vlasnički povezana poduzeća, riječ je o ukupno 53 tvrtke. One zajedno zapošljavaju više od 2800 ljudi”, ističe Bariša Šušnjar.

Glavni cilj udruživanja ostaje isti od prvog dana – jačanje lokalnog gospodarstva kroz povezivanje. Aktivnosti udruge nisu samo protokolarna okupljanja nego obuhvaćaju edukacije, razmjenu dragocjenih iskustava te zajedničke inicijative prema institucijama vlasti kako bi se stvorilo što povoljnije poslovno okružje.

No Šušnjar naglašava i ljudsku stranu: “Važan dio našeg djelovanja je i međusobno druženje te izgradnja kvalitetnih odnosa unutar poslovne zajednice.”

Situacija u lokalnom gospodarstvu danas se može ocijeniti kao stabilna i razvijena. Najbolji dokaz snage ovog kraja podatak je da se među deset najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini nalazi i jedna tvrtka s posuškom adresom.

To svjedoči o konkurentnosti lokalnih poduzetnika na zahtjevnom europskom i svjetskom tržištu.

Ipak, put do uspjeha nije posut ružama. Kao i ostatak države, i Posušje se suočava s kroničnim nedostatkom radne snage.

Šušnjar priznaje da se nalazimo u razdoblju velike globalne neizvjesnosti.

“Geopolitička kretanja i poremećaji na tržištu energenata neminovno će se odraziti na tempo investicija i nova zapošljavanja. Ipak, vjerujem da će naši poduzetnici, zahvaljujući svojoj prilagodljivosti i iskustvu, nastaviti pronalaziti nove prilike”, optimističan je predsjednik UGP-a.

Stabilnost unatoč svemu

Na pitanje što danas najviše muči posuške poduzetnike, Šušnjar izdvaja opću tržišnu nesigurnost. Dugoročno planiranje postalo je gotovo nemoguće u uvjetima stalnih promjena cijena energenata i nestabilnog tržišta rada.

“Uz te vanjske čimbenike, dodatni izazov predstavljaju i administrativna opterećenja koja često usporavaju procese. U takvom okružju fleksibilnost i brzina prilagodbe postaju ključni čimbenici za opstanak i dugoročan uspjeh”, objašnjava Šušnjar.

Od skromnih početaka 2011. godine do danas udruga se razvila u relevantnog sugovornika svim razinama vlasti. Snaga gospodarstva u Posušju danas je dvostruko veća nego prije deset godina, a poduzetnički duh, čini se, nikada nije bio jači. Iako su pred vratima novi izazovi, od digitalne transformacije do energetske tranzicije, posuški gospodarstvenici okupljeni oko svoje udruge šalju jasnu poruku: zajedništvo i stalno ulaganje jedini su put prema stabilnoj budućnosti.

Objava Poduzetnički uspjeh Posušja: Od 780 milijuna do 1,75 milijardi prometa pojavila se prvi puta na Posušje net.

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Županije Zapadnohercegovačke je jedno od 26 uspostavljenih u zemlji u okviru projekta “Potpora Europske unije lokalnim partnerstvima za zapošljavanje – Faza II” (LEP II), kojeg Europska unija financira s 6 milijuna eura, a provodi Međunarodna organizacija rada (ILO). Ovaj projekt ima za cilj da kroz lokalna partnerstva za zapošljavanje doprinese poboljšanju zapošljavanja u lokalnim zajednicama i unaprijedi vještine i prilike za zapošljavanje osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Za više informacija o projektu LEP II, posjetite www.partnerstvo.ba i kanale društvenih mreža (Instagram, Facebook, Twitter i YouTube).

Objava TP POSUŠJE: Uspješno završen ciklus obuka za grafičkog dizajnera pojavila se prvi puta na Posušje net.