Posuška kinodvorana bila je mjesto susreta s Bogom kroz pjesmu i zajedništvo. Glazba je postala molitva, a riječi pjesama put prema unutarnjem miru, ohrabrenju i nadi. Ovo je u svakom slučaju bilo puno više od koncerta, o čemu svjedoče oni koji su večeras bili dio ovog duhovnog, uskrsnog događaja.

U vremenu buke, žurbe i podjela, ova večer pružila nam je priliku za predah – za promišljanje i povratak onome koji nas nosi, jača i povezuje.

Mozda je najbolje sve dočarao jedan od posjetitelja rekavši: “Veceras je Kino dvorana Posušje promijenila ime u Dvoranu emocija. Nisu nas zabavili, kao što to rade glazbeni sastavi nego su glazbom dotakli naša srca. Predstavili su Biblijske priče za djecu, i odrasli su uživali. Također, za razliku od mnogih izvođača, nisu pjevali za nas, pjevali su skupa s nama Isusu.”

Inače, bend Emanuel uskoro obilježava 25. godina postojanja. Iza sebe imaju osam uspješnih albuma, više festivalskih priznanja, a dva puta su nagrađeni i Porinom. Ono na što su ipak posebno ponosni su tisuće i tisuće prijeđenih kilomatara u službi koja im je povjerena od Boga. Svoju novu koncertnu sezonu već nekoliko godina za redom započinju upravo u Hercegovini, a ove godine Posušje je imalo tu čast da bude prvo.

Novu priliku za čuti ovaj predivni bend imati će te već ove nedjelje u Mostaru u dvorani Herceg Stjepana Kosače s početkom u 20 sati.

Objava GRUPA EMANUEL ODRŽALA VEČER SLAVLJENJA – PRVI PUTA U POSUŠJU pojavila se prvi puta na Posušje net.

U sklopu Kulturnog centra u središtu Ljubuškog, srijedom i subotom u 18:00 i 20:30 sati, prikazuju se neka od najnovijih filmskih ostvarenja raznovrsnih žanrova, zahvaljujući suvremenoj tehnologiji kojom je opremljena kinodvorana.

Kino je za mnoge generacije u gradu podno Butorovice bilo važno društveno mjesto – mjesto na kojem su se ne samo odvijale filmske projekcije nego je bilo i mjesto susreta, druženja i večernjih izlazaka.

Kako je nekada izgledalo ljubuško kino?

U tekstu objavljenom 25. kolovoza 2008. godine na Ljubusaci.com, profesor Kemal Mahić navodi kako je 40-ih godina prošloga stoljeća na području Ljubuškog izgrađeno nekoliko domova kulture, od kojih je svrsishodno bilo jedino kino Radnik, današnji Kulturni centar/Kino Ljubuški.

Profesor Mahić tadašnji Radnik opisuje kao poprište kino i kazališnih predstava, akademije i natjecanja, a svojoj svrsi služio je do 1990-ih godina, kada je prestalo s radom. Dnevno su se održavale dvije kino predstave – u 16:00 sati za učenike te u 20:00 sati za odrasle građane.

Kino aparaturom rukovali su Drago Šimović i Sakib Bećirović (Kiba), dok je kino pazitelj bio Reška Hrnjičević, a kasnije poznata Mara uz asistenciju Šerifa Jakića, navodi Mahić. Najveći interes zavladao bi kada bi se prikazivali kaubojski filmovi, dok su domaći filmovi često bili teško razumljivi zbog buke publike.

Popodnevne kino predstave ponekad su pratile i nesvakidašnje situacije.

U zimskim vremenima bilo je nekoliko peći koje su „trošile“ ugalj i drva, ali nisu nikad mogli dati očekivani toplinski efekt u dvorani. Često se događalo da uslijed „jugovine“ dvorana bude puna dimna uslijed „povraćanja“ peći. A onda bi nastupilo kašljucanje publike pa je i to bio dio „rituala“ popodnevnih kino predstava, zapisao je profesor Mahić.

Zgrada Radnika godinama je zjapila prazna, čekajući ponovnu revitalizaciju. Ponovno je, kao Kulturni centar, otvorena u studenom 2020. godine, da bi početkom ožujka ove godine na velikom platnu konačno zaživjele filmske projekcije.

Kino u Širokom Brijegu ima dugu tradiciju

U Širokom Brijegu, kinematografija također ima dugu i važnu povijest. Zgrada današnjeg Hrvatskoga kulturnog doma/Kina Borak izgrađena je iza Drugog svjetskog rata, a u funkciju je puštena u lipnju 1948. godine kao Kino Napredak.

Prvi prikazan film bio je “Zoja” ruskog redatelja Leva Arnshtama iz 1944. godine, prvi kinooperater Mirko Čuljak, a od 1959. Milorad Draškić – Rade, kojeg mnogi pamte kao legendu kina. Među njima je i širokobriješki novinar Marko Knezović “Ćopo”.

Kad bi Rade lijepio plakate, mi djeca bismo odmah pitali: „Je li kaubojski?“, prisjeća se “Ćopo” za Jabuka.tv i dodaje: Kino je uvijek bilo puno, a odlazak u kino bio je svojevrsni prestiž. Postojala je čak i “čaršijska raja” koja je redovito dolazila i znalo se tko gdje sjedi.

U početku su jedine kino-predstave bili ruski filmovi, koje tada nitko nije baš volio. Kino je ujedno služilo i kao kulturna dvorana u kojoj su se često održavale razne priredbe u kojima sam i sam sudjelovao, među njima i popularna emisija „Mikrofon je vaš“.

1963. godine kino dobiva naziv Borak, koji se zadržao do danas. U istoj zgradi djelovale su Srednja glazbena škola, Narodna knjižnica i Radio Široki Brijeg.

Nakon rekonstrukcije 1990-ih, kino ponovno počinje s radom, a prvi film prikazan u rekonstruiranoj zgradi 1999. godine bio je Ronin u režiji Johna Frankenheimera. Dodatnu modernizaciju doživljava 2022. godine, kada je u potpunosti digitalizirano. Naziv Hrvatski kulturni dom dobiva 2007. godine.

I danas ima važnu ulogu

Toni Galić, ravnatelj HKD-a/Kina Borak, kaže kako kino i danas ima važnu društvenu i kulturnu ulogu te kako nastoje pratiti aktualne filmske naslove i publici ponuditi najkvalitetnije uvjete gledanja.

Kino je, unatoč dostupnosti streaming platformi i drugim objektivnim razlozima, ipak ostalo mjesto susreta i doživljaja filmske umjetnosti. U posljednjih nekoliko godina oživljeno je kroz modernizaciju dvorane i stalne projekcije koje postupno vraćaju publiku u kino, kaže Galić.

Ravnatelj ističe kako kino godišnje bilježi više od 10.000 posjetitelja, a razlog tome je raznovrstan sadržaj kojim privlače publiku, budući da dvorana ujedno funkcionira kao multifunkcionalni kulturni prostor. Tako se u HKD-u redovito održavaju kazališne predstave, festivali i koncerti.

Na širokobriješkom filmskom platnu gledateljima su svakog tjedna dostupni različiti filmski naslovi i žanrovi iz svijeta filma.

Tijekom prošle godine ostvarili smo prikazivanje 115 filmskih izdanja. Kroz animirane projekcije želimo privući i one najmlađe, a u suradnji s osnovnim školama s područja Širokog Brijega organiziramo i školske projekcije. One učenicima pružaju priliku da kroz film i zajedničko gledanje razvijaju interes za kulturu i umjetnost, a takav način približavanja filmske umjetnosti najmlađoj publici pokazao se iznimno vrijednim, ističe Galić.

Dodaje kako Kino Borak i danas predstavlja mjesto susreta i umjetnosti.

Našim aktivnostima potvrđujemo važnost očuvanja tog prostora kako bi i buduće generacije imale priliku gledati najbolja filmska, ali i kazališna ostvarenja u svom gradu, poručuje Galić za Jabuka.tv.

Posušje i Grude

Za razliku od Ljubuškog i Širokog Brijega, o kinima u Posušju i Grudama dostupno je manje arhivskih podataka. U Posušju su se prve projekcije održavale još 70-ih godina, često u improviziranim uvjetima. Veći iskorak napravljen je nakon rata, a značajna modernizacija dogodila se 2023. godine, kada je nabavljena nova digitalna oprema. Prve digitalne redovne projekcije u kinodvorani Posušje počele su u rujnu te godine.

Danas se projekcije u Posušju održavaju redovito, a planira se i dodatno unaprjeđenje.

Kino je danas modernizirano u zvuku i slici, a sljedeća investicija će nam biti izmjena postojećih kinosjedala da bi publika imala još bolji ugođaj i doživljaj kina kao takvoga.

Posjeta našem kinu je sve bolja i bolja, svjesni smo da je potrebno vremena, kako bi publika naučila da i naše kino radi i u isto vrijeme prikazuje najnovija ostvarenja kad i kina iz bliže okoline i okolnih država.

U skorijoj budućnosti se nadamo da ćemo uspjeti nabaviti opremu i u sklopu kulturno-športske manifestacije Posuško lito pokrenuti ljetno kino na otvorenom, najmanje jednu projekciju tjedno u ljetnim mjesecima, kazao nam je Slaven Penava, voditelj posuškog kina.

Kinodvorana Posušje prikazuje filmove dva dana tjedno, u četiri termina. Prvi termini, u 18 sati, rezervirani su za najmlađu publiku, odnosno animirane i obiteljske filmove, dok se u večernjim terminima, u 20 sati, prikazuju najnoviji kino hitovi. Naša publika više nije primorana ići negdje iz Posušja kako bi pogledala najnovija ostvarenja svjetske kinematografije, naglašava Penava.

U Grudama se zasad održavaju povremene projekcije, no planira se modernizacija opreme kako bi kino ponovno zaživjelo u punom kapacitetu, potvrdila je za portal Jabuka.tv Ivana Leko, ravnateljica Kulturnog doma Antun Branko Šimić, u sklopu kojeg se nalazi grudska kinodvorana.

Kino ima iznimno važnu ulogu u kulturnom životu svake zajednice, pa tako i naše općine Grude. Ono nije samo mjesto prikazivanja filmova, nego prostor okupljanja, druženja i stvaranja zajedničkih kulturnih doživljaja za sve generacije. Posebno je važno da djeca i mladi imaju priliku doživjeti film na velikom platnu i razvijati interes za umjetnost i kulturu, istaknula je Leko.

Tijekom godina kinodvorana je prolazila kroz različite faze obnove i zastoja u radu, a trenutno ne raspolaže odgovarajućom kinoprikazivačkom opremom koja bi omogućila redovite projekcije.

Upravo zato u budućnosti planiramo značajnije ulaganje u modernizaciju kinoopreme kako bismo ponovno omogućili kvalitetan kino program u Grudama.

U tom smjeru već smo poduzeli određene korake te smo pripremili i prijavili projekt kroz program prekogranične suradnje s Republikom Hrvatskom. Nadamo se pozitivnom odgovoru, jer bi realizacija tog projekta omogućila nabavu potrebne opreme i ponovno oživljavanje kino kulture u našoj općini, na radost svih naših sugrađana, dodala je Leko.

Dvije stvari su sigurne – kina u Hercegovini imaju dugu i bogatu povijest, a kino kultura i dalje ima svoje mjesto u gradovima. Pitanje je mogu li ona ponovno postati središta okupljanja i zajedništva kao nekada.

Odgovor će, dakako, ovisiti o publici – koja se polako vraća u dvorane.

(www.jabuka.tv | D. Medić)

Objava KINO U ŽZH: Publika se ponovno vraća u dvorane! pojavila se prvi puta na Posušje net.

Svečano misno slavlje predvodio je mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić, a svetu misu liturgijskim je pjevanjem obogatilo čak 18 župnih zborova pod ravnanjem maestra don Dragana Filipovića i prof. Emila Bevande, uz orguljsku pratnju don Ivana Marčića, biskupijskog povjerenika za crkvenu glazbu. Među zborovima sudjelovao je i posuški župni zbor „Fra Grga Martić“.

Biskup Palić u svojoj se propovijedi osvrnuo na Josipov primjer skromnosti i poslušnosti te istaknuo kako je put sv. Josipa „put vjernih koji, čak i u sumnji, ostaju“. Naglasio je i kako nas Crkva uči da je sv. Josip „čuvar Otkupiteljev“ te da smo i mi pozvani čuvati svoju vjeru, obitelj, Crkvu i dostojanstvo svake osobe.

Zahvalio je pjevačima što Božjim darom – svojim glasom – slave Boga te što odvajaju svoje vrijeme za uvježbavanje, probe i sudjelovanje na misnim slavljima, pozvavši ih da ustraju u vjernosti.

Nakon svete mise uslijedio je koncertni dio, čiji je moderator bio generalni vikar hercegovačkih biskupija don Nikola Menalo. Svaki se zbor predstavio jednom skladbom, a zbor „Fra Grga Martić“ izveo je pjesmu „U tebi je izvor životni“. Zborom je dirigirala voditeljica s. Ivana Džeba, dok je pratnju na orguljama svirala Anna Crnogorac.

Na kraju ovog lijepog susreta biskup Palić uručio je voditeljima zborova zahvalnice, a druženje je nastavljeno uz zakusku u katedralnoj dvorani.

Objava Župni zbor „Fra Grga Martić“ na susretu zborova u Mostaru pojavila se prvi puta na Posušje net.

N A T J E Č A J

za sudjelovanje na XII. Festivalu klapske pisme Posušje 2026

1. Pravo sudjelovanja na Festivalu klapske pisme Posušje 2026 (u daljem tekstu: Festival) koji će biti održan 1 i 2. kolovoza 2026. godine s početkom u 20:30 sati, na Trgu hrvatskih branitelja u Posušju, imaju:

– Muške klape (subota, 1. kolovoza 2026.)  
– Ženske klape (nedjelja, 2. kolovoza 2026.) 

2. Klape u svim kategorijama pjevaju a capella – bez pratnje glazbala.

3. Sve prijave primaju se na prijavnom obrascu, uz dostavu ostalih materijala propisanih Pravilnikom, do 30. travnja 2026. godine, isključivo putem mail-a na adresu: prijave@fkp-posusje.com

4. Prijavni obrazac za sudjelovanje je sastavni dio ovog Natječaja i objavljen je na web stranici Festivala.

5. Organizator Festivala će odabranim klapama potvrditi sudjelovanje na Festivalu u roku od 15 dana od zatvaranja Natječaja.

6. Prijavom na Festival, klape prihvaćaju uvjete Natječaja kao i odredbe i uvjete Pravilnika Festivala klapske pisme Posušje 2026 objavljene na web stranici Festivala.

Posušje, 18.3.2026. godine

Predsjednik Upravnog odbora
Ante Begić

Dokumenti:

Natječaj

Pravilnik

Prijavni obrazac

Objava Raspisan Natječaj za sudjelovanje na XII. Festivalu klapske pisme Posušje 2026 pojavila se prvi puta na Posušje net.

„Imala sam sreću da u ruke dobijem knjigu Jelene Stupalo pod naslovom „Moj anđeo čuvar“ koja obrađuje temu sedam smrtnih grijeha. Knjiga je način pisanja prilagođena djeci. Kako se već dvadeset godina osim teatrom bavim prepričavanjem i priča za djecu, ovo je bio jedan idealan predložak da uzmem nešto što govori o tako važnim stvarima. Autorica Jelena je temu obradila na jedan vrlo pristupačan način. Zapravo su zanimljive i za nas odrasle, jer su sve to stvari koje su svakodnevne i koje su svuda oko nas i koje mi na jednoj bazi i ne misleći radimo. I meni samoj je bilo u ovim godinama zanimljivo i jednostavno prijeći kroz temu i sve ono što je među nama prisutno. Zanimljivo je koliko te stvari mogu narasti ako ne obraćaš pažnju na njih, koliko mogu obuzeti i pretvoriti život u borbu s tim grijesima. Naš Bog toliko ljubi, a zapravo mi sami sebe trujemo s tim stvarima. Zato je dobro kada ih možemo prepoznati dok su još u malim stvarima i dok su još u začetku, kako jednog dana ne bi narasle i obuzele jedan dio našega života“, kazala je Andrijana Vicković govoreći o temi i porukama predstave. Predstava je bila interaktivna, uključila je djecu iz publike koja su bila spremna izaći na pozornicu i razmijeniti s glumicom neke životne situacije s kojima se ona susreću u svojoj dobi. Publika koja je došla na projekciju ove predstave u našu kriptu, najveća je publika pred kojom je izvedena ova predstava otkrila nam je glumica Andrijana Vicković.

Autorica teksta je Jelena Stupalo autorica knjige po kojoj je nastala ova predstava kazala je da knjiga „Moj anđeo čuvar“ prva njezina ovakva priča, a koja govori o Nikiju koji se svaku večer molio svome anđelu čuvaru. „On bi svaku večer njemu povjerio što ga muči, a anđeo bi njega savjetovao. U tome sam željela djeci približiti koji su to smrtni grijesi, ali na njima prilagođen način. Drago mi je da je Andrijana prepoznala ovu priču i pretvorila je u dramski oblik“, kazala nam je Jelena.

Ovo je samo jedna od njezinih priča duhovnog karaktera koje su prilagođene temama i načinom pisanja djeci i njihovom uzrastu. No, ovaj vrijedan rad narastao je iz autoričine teške tragedije i gubitka kćeri Laure od neuroblastoma. „U tom osobnom iskustvu traume i gubitka djeteta, dobila sam inspiraciju za daljnje pisanje jer mi je vjera bila snažan poriv, tako da sam nastavila pisati vjerske priče. Zahvalna sam Andrijani jer je prepoznala ovu priču. Sretna sam jer ima interesa za nju i izvan granica Lijepe Naše, a posebno me veseli interes ovdje u Posušju, pa se i nadam da će svi dobiti jednu vrijednu pouku za život“, kazala nam je Jelena i dodala da joj je važna vjera. „Volim svjedočiti tu Njegovu ljubav, Njegovu slavu i koliko nam On pomaže. On je zapravo jedini koji pomaže kada je najteže“, zaključila je Jelena.  

Tema sedam smrtnih grijeha na ovaj način prilagođena dječjem uzrastu nije teška, a posebno je važna ako uzmemo u obzir prirodu grijeha: on nikada ne napada velikim koracima, nego se u nas uvlači malim koracima i u malim prilikama. Onda, ako mu dopustimo, obuzima do mjere u kojoj se teško s njim nosimo. „Upravo zato pišem te priče vjerskog karaktera. Sve počinje od malih nogu. U ovoj priči, škrtost sam prikazala kroz to da dijete ne želi djeliti bombone s prijateljima, oholost da gleda drugu djecu s visoka jer možda nema istu odjeću kao ono,… Sve su to male stvari koje nas u odrasloj dobi navode na još veći grijeh. Tu su sad u manjoj dobi stvari koje se mogu ispravljati“, pojasnila je Jelena.

XVIII. Festival religiozne drame u župi Posušje će biti zaključen 23. ožujka predstavom „Pred vratima raja“ u izvedbi Frama Posušje. Početak predstave je u kripti nove župne crkve s početkom u 19 sati.

Radioposusje.ba

Objava Festival religiozne drame: Izvedena dječja predstava „Niki i anđeo čuvar“ pojavila se prvi puta na Posušje net.

Tim povodom danas su u prodaju puštene ulaznice koje su dostupne na blagajni kinodvorane i mogu se kupiti za vrijeme redovnih kinoprojekcija.

Podsjećamo kako je broj mjesta u kinodvorani ograničen, te stoga što prije dođite po svoju ulaznicu kako bi na vrijeme rezervirali svoje
Grupa Emanuel djeluje više od dva desetljeća i uskoro obilježava 25 godina postojanja. Tijekom dosadašnjeg rada objavili su osam albuma, osvojili više festivalskih priznanja te su dvaput nagrađeni diskografskom nagradom Porin. Organizatori ističu kako su poznati po duhovno-glazbenim susretima koji nadilaze klasičnu koncertnu formu.

Najavljeni događaj dio je njihove nove koncertne sezone, koju posljednjih godina tradicionalno započinju u Hercegovini.

Organizatori očekuju okupljanje velikog broja posjetitelja iz Posušja i šire regije.

Objava Večer slavljenja” u Posušju: Puštene u prodaju ulaznice za koncert Grupe Emanuel pojavila se prvi puta na Posušje net.

U gostima su bili članovi Franjevačkog svjetovnog reda i Frame iz Širokog Brijega, koji su izveli predstavu pod naslovom „Dide, pobiše nam fratre“. Riječ je o predstavi koja vještom kombinacijom fabule, glumaca amatera te njihovih dijaloga i monologa – koji su utemeljeni na istinitim i stvarnim svjedočanstvima – kao i projekcijom fotografija pobijenih hercegovačkih franjevaca, donosi potresno svjedočanstvo o stradanju franjevaca, ali i vjerničkog puka.

Radnja predstave smještena je u 1945. godinu, a nastala je prema tekstu profesorice Mirele Lovrić. Ovom emotivnom izvedbom autorica je još jednom pokazala snagu kazališta u očuvanju povijesne istine i duhovne baštine. Filmske dijelove izradio je Gojko Jelić zajedno sa svjetovnim franjevcima.

„Predstava govori o svakom franjevcu koji je ubijen, bilo u skupinama ili pojedinačno, navodeći i mjesta na kojima su ubijeni. Također smo dobrim dijelom obuhvatili i sudbinu učenika širokobriješke gimnazije koji su ubijani, raseljavani i stradavali. Na kraju ipak možemo reći da predstava ima sretan završetak, završetak pun nade. Nakon svih tih stradanja naša se provincija ipak obnavlja i živi – mnogo mladih odlazi u sjemenište i postaje svećenicima“, kazala je autorica Mirela Lovrić.

Grob ubijenih dvanaest svećenika nalazi se u samostanskoj crkvi u Širokom Brijegu, gdje se vjernici često okupljaju na molitvu. Upravo je to mjesto potaknulo Mirelu Lovrić da započne istraživanje okolnosti ubojstva hercegovačkih franjevaca, što je na kraju rezultiralo ovom vrijednom dramskom predstavom.

„Dok sam pisala predstavu, tražila sam svjedočanstva i koristila ih za naraciju. U predstavi je vrlo malo izmišljenoga – tek poneki razgovor unutar obitelji na pozornici ili među ženama koje sudjeluju u radnji. Svi ostali podaci potpuno su istiniti“, istaknula je Lovrić.

Zanimljivo je da je predstava nastala prije sedam godina te je 2019. godine nagrađena prvom nagradom u kategoriji odraslih na natječaju Vicepostulature postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“.

Treća festivalska večer zakazana je za 16. ožujka, kada će biti izvedena dječja predstava „Niki i anđeo čuvar“. U predstavi nastupa Andrijana Vicković, a autorica teksta je Jelena Stupalo. Predstava će se održati u kripti nove župne crkve s početkom u 19 sati.

Radioposusje.ba

Objava Festival religiozne drame: Izvedena predstava „Dide, pobiše nam fratre“ pojavila se prvi puta na Posušje net.

Miroslav Ristanović iz Hrvatskog nadzemlja je kazao i objasnio da je u predstavi riječ o ranama koje nisu primjereno rješavane. „O ranama koje nisu predane Isusu Kristu, o ranama koje mislimo da možemo sami riješiti. U ovom glumačkom postavu igra 16 ljudi. U središte predstave stavljena je obitelj, njezini problemi, problemi koji su doneseni u tu obitelj, a srž svega je poljuljan brak – brak u kojemu je Isus Krist samo nijemi svjedok na križu koji gleda sa zida, a nije aktivni akter, dakle ne onaj koji je stavljen u središte između dviju osoba. Cijelo vrijeme predstavu prati komičan duh. Na prvu se ne bi reklo da je riječ o religioznoj drami, a onda bljesnu trenuci, jedna velika istina, velika srž naših života. U biti, rekao bih da na pozornici gledamo sebe, svoje roditelje, svoje bake, njihove rane. Ono što je najvažnije rekao bih da je poruka cijele predstave odluka da se prekine međugeneracijska trauma. Odnosno, da mi možemo reći da bi sada bilo dosta, mi ćemo drugačije, mi ćemo s Kristom, mi ćemo vedrije, svjetlije i ljepše“, kazao nam je Miroslav Ristanović, nabrajajući uloge koje prate predstavu i njezinu radnju kroz supruga/ oca koji je nezadovoljan i svaljuje sve to na svoju djecu, suprugu/majku koja je tipična majka naših prostora koja je svima na raspolaganju, ali je zanemarila svoga supruga, tetku iz Njemačke kroz koju otkrivamo da nije to tamo negdje bolje nego kod nas. Zatim je tu sin koji je u kasnim tridesetima koji se ne osamostaljuje jer zašto bi kada mu majka pere, kuha, čisti, a otac plaća račune, a koji se ipak na kraju ženi. Predstava je cijeli jedan koloplet zanimljivih i humorističnih uloga s porukom/poukom.

Hrvatsko nadzemlje dobro je poznato u Splitu gdje je postalo sinonim za smijeh, okupljanje i evangelizaciju. Jednom mjesečno mladi iz Hrvatskog nadzemlja okupljaju veliki broj ljudi na svojim susretima te sa zanimljivim gostima obrađuju bitne teme iz vjerničkog života. Jedna od njihovih aktivnosti je ova dramska sekcija koja za sobom ima već nekoliko predstava i mnoštvo kazališnih nastupa.

Tjedan dana poslije, 9. ožujka, publika će imati prigodu na Festivalu pogledati predstavu „Dide, pobiše nam fratre“ u izvedbi FSR-a i Frame Široki Brijeg. Sve predstave održat će se u kripti nove župne crkve s početkom u 19 sati.

radioposusje.ba 

Objava Festival religiozne drame: Hrvatsko nadzemlje izvelo predstavu „Raspeta država“ pojavila se prvi puta na Posušje net.

Prednost pri uvrštenju projekata u program „Posuškog lita“ imaju udruge, društva i pojedinci:

• koji su prethodno sudjelovali u programima „Posuškog lita“
• koji su ostvarili zapažene rezultate u području kulturno – športskog djelovanja (nagrade/priznanja)
• čiji projekti promiču autohtonu kulturu posuškog kraja, hrvatskog naroda i stvaraju pozitivan imidž (brend) Posušja
• koji su prethodnih godina uspješno realizirali prijavljene događaje

Popunjeni prijavni obrazac se podnosi najkasnije do 9. 3. 2026. godine na porti Općine Posušje ili na e-mail opcina.posusje.gs@tel.net.ba  s naznakom: Prijava na Javni poziv za prijavu projekata u sklopu manifestacije „Posuško lito“ 2026.

Prijavni obrazac može se preuzeti na porti općine Posušje ili na POVEZNICI, a na istoj poveznici mogu se pronaći i Kriteriji za uvrštenje događaja u program Posuškog lita 2026.

Radno tijelo zadržava pravo prolongiranja ili otkazivanja pojedinih događaja zbog izvanrednih okolnosti.

Radioposusje.ba

Objava Objavljen Javni poziv za prijavu projekata u sklopu manifestacije „Posuško lito“ 2026. pojavila se prvi puta na Posušje net.

Knjige su publici uz autore predstavili promotori (recenzenti) redoviti prof. dr. sc. Mladen Glibić i prof. dr. sc. Đenari Čerimagić.

Među brojnim gostima u publici bili su obitelji i rodbina autora, sponzori, kolegice i kolege, građevinski inženjeri i arhitekti, ali i drugi poznavatelji i ljubitelji prirodnog kamena.

Podršku ovom skupu svojom nazočnošću dao je i načelnik općine Posušje Ante Begić, koji je u pozdravnom govoru ukazao na značaj ovih knjiga, s obzirom na materiju koju obrađuju, kamen, kao jednu od osnovnih odlika podneblja na kojem obitavamo, a koja je već odavno naš simbol i dio kulturnog identiteta.

Skupu su se još obratili premijer ZHŽ-a Predrag Čović i predsjednik HAZU-a u BiH akademik Mladen Bevanda.

Posebno emotivno bilo je slušati unuke Frane Oreča koje su u glazbenom dijelu programa pokazale zavidne vokalne i interpretacijske vještine u izvedbi pjesama i recitaciji.

Objava U Posušju predstavljene dvije knjige o kamenu i kamenoj baštini pojavila se prvi puta na Posušje net.