Vezano za godišnje izvješće Službe za zapošljavanje, zaključno s 2025. godinom broj prijavljenih iznosio je 2287, s najvećim udjelom, kada je riječ o visokoj i višoj stručnoj spremi, ekonomista i pravnika te magistara pedagogije. Kada je u pitanju srednja stručna sprema prednjače trgovci, njih 202, potom ekonomisti (172), maturanti gimnazije (123) kao i frizeri (97). Ukupno, u 2025. je zaposleno 708 osoba.

Kako su nadalje naveli, kroz prošlu godinu ostvarili su značajne rezultate kroz suradnju s HERAG-om, odnosno programe prekvalifikacija i obuka nezaposlenih za tržište rada.

Prema informacijama PU Posušje u protekloj godini počinjen je 51 prekršaj protiv javnog reda i mira te 223 prometne nezgode. Kada je riječ o kriminalitetu  PU Posušje je evidentirala 67 kaznenih djela.

Također prema ovoj informaciji među okolnostima koje nepovoljno utječu na sigurnost navodi se i radno vrijeme ugostiteljskih objekata do „sitnih noćnih sati“ te kako se vikendima slijeva veliki broj mladih iz okolnih hercegovačkih i dalmatinskih mjesta.

U izvješću Centra za socijalni rad, između ostalog se navodi kako je u evidenciji 1623 djece koja su ostvarila dječji dodatak te je tako u 2025. isplaćeno gotovo 3 milijuna maraka po toj osnovi. 419 djece, odnosno njihovi roditelji ostvaruju naknadu za treće i svako sljedeće dijete, a po ovoj stavci isplaćeno je ukupno 2.612.000 KM.  Također je stalna novčnana pomoć uvećana na 250 KM te je ovoj kategoriji žitelja isplaćeno 286.250 KM. Zatim, kroz potporu ženama-majkama koje nisu u radnom odnosu s uvećanom naknadom isplaćeno je ukupno 592.000 KM. Po osnovu jednokratne potpore za opremu novorođenčeta isplaćeno je 92.000 KM. Također po osnovu potpore za svako novorođeno treće i sljedeće dijete Općina Posušje je isplatila 54.000 KM jednokratnih pomoći.

U opsežnom godišnjem Izvješću DV Bajka stoji između ostalog kako su u protekloj godini novouređene prostorije u potpunosti opremljene namještajem i   didaktičkom opremom koju je osigurala Općina Posušje. Također se radilo na uređenju igrališta, a u prosincu je uspješno realizirana i nadogradnja vrtića, čime će se značajno unaprijediti prostorna i funkcionalna organizacija ustanove. Vrtić inače pohađa 187 djece u Posušju te 40 u Podružnici u Viru.

      Kroz nastavak sjednice vijećnici su usvojili sljedeće:

      – Izvješće o izvršenju Plana prihoda i Programa radova komunalnog gospodarstva za 2025. godinu

      – Prijedlog Plana prihoda i Programa radova komunalnog gospodarstva za 2026. godinu

      – Izvješće o radu Općinskog pravobraniteljstva Posušje za 2025. godinu

      Izvješće o radu je podnio i načelnik općine Posušje za 2025. godinu. Kako je navedeno, u protekla godina je bila u znaku nekoliko desetaka razvojnih projekata koji se provode u partnerstvu s višim instancama među kojima se izdvajaju:

      – nastavak ulaganja u novu osnovnu školu i športsku dvoranu u Posušju (127.000 eura)

      – opremanje gradskog vrtića (12.000 eura)

      – radovi na južnoj tribini Mokrog Doca (350.000 KM)

      – rekonstrukcija i uređenje zgrade Radio Posušja (200.000 KM)

      – dvorište župne crkve Gradac ( 50.000 KM)

      – saniranje odvodnje istočnog platoa nove OŠ ( 65.000 KM)

      – klizište kod kružnog toka na Ričini (65.000 KM)

      – dogradnja DV Bajka ( 300.000 KM)

      – sanacija lokalnih cesta (400.000 KM)

      – radovi na vodovodnoj mreži Tribistovo – Sobač (200.000 KM)

      – nastavak radova na edukacijsko-rehabilitacijskom centru (80.000 eura)

      – uređenje ulice Augusta Šenoe (107.000 KM)

      – dovršetak nove zgrade logističkog centra ( 400.000 KM)

      – radovi na novoj športskoj dvorani ( 230.000 eura)

      – uređenje DV Bajka (40.000 eura)

      – izgradnja distributivnog vodovoda u Rakitnu (40.000 KM)

      – postavljanje koševa za otpad u Posušju (24.000 KM)

      – izgradnja javne rasvjete ul. Ante Starčevića (100.000 KM)

      Vijećnici su razmatrali, odnosno usvojili i sljedeće:

      -Izvješće o izvršenju Proračuna općine Posušje za 2025. godinu

      -Izvješće o ostvarenju Programa rada Općinskog vijeća općine Posušje za 2025. godinu

      – Izvješća o radu radnih tijela Općinskog vijeća za 2025. godinu

      Iz područja imovinsko-pravnih odnosa, katastra i urbanizma usvojeno je sljedeće:

      – Prijedlog Odluke o prodaji nekretnine neposrednom pogodbom

      – Prijedlog Odluke o pristupanju izradi plana parcelacije TRIBISTOVO-LISKOVAC

      – Prijedlog Odluke o pristupanju izradi plana parcelacije ČITLUK -BAGE (Vučja glavica-Bagina dola)

      – a) Prijedlog Odluke o donošenju izmjene i dopune regulacijskog plana POSUŠJE-BAKULINE  NJIVE -KOLODVOR

            b) Prijedlog Odluke o provođenju izmjene i dopune regulacijskog plana POSUŠJE-BAKULINE NJIVE -KOLODVOR

      – a) Prijedlog Odluke o donošenju izmjene i dopune regulacijskog plana POSUŠJE (Nova upravna zgrada Elektroprivrede)

         b) Prijedlog odluke o provođenju izmjene i dopune regulacijskog plana POSUŠJE (Nova upravna zgrada Elektroprivrede)

      – a) Prijedlog Odluke o donošenju regulacijskog plana POSUŠJE (SPLITVINE-KOLOVOZ)

            b) Prijedlog odluke o provođenju regulacijskog plana POSUŠJE (SPLITVINE-KOLOVOZ)

      Pretposljednja točka odnosila se na razmatranje dostavljene preporuke Ombudsmana za MZ Batin. Tim povodom osnovano je povjerenstvo, odnosno radna grupa u koju su imenovani Ljiljana Pirić, kao predsjednica, Mario Šušnjar, Mario Knezović, Filip Čamber i Petar Pišković.

     Sjednica je zaključena Aktualnim satom.

Radioposusje.ba

Objava Održana 13. sjednica Općinskog vijeća općine Posušje pojavila se prvi puta na Posušje net.

Povjesni projekt potpisali su predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Realizacijom projekta “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” na pravcu Split – Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu – Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojku za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla osigurava se diverzifikacija pravaca i izvora prirodnog plina koji će omogućiti energetsku neovisnost BiH.

Na svečanosti potpisivanja sudjelovao je i američki državni tajnik za energiju Chris Wright, uz brojne druge visoke dužnosnike i uzvanike prisutne na 10. obljetnici Inicijative triju mora, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH. 

Vlada Republike Hrvatske također je u utorak održala sjednicu na kojoj je donijela odluku o pokretanju postupka za sklapanje sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji plinovoda “Južna interkonekcija Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine”.

Podsjetimo, dvodnevni sastanak na vrhu i gospodarski forum Inicijative triju mora, kojom Hrvatska ove godine predsjeda, okupio je u Dubrovniku brojne političare, gospodarstvenike te čak 12 predsjednika država i vlada.

Veliko američko izaslanstvo predvodi ministar energetike SAD-a Chris Wright. Glavne teme su prometna, energetska i digitalna povezanost, jačanje energetske sigurnosti, razvoj strateške infrastrukture te povećanje otpornosti i konkurentnosti Europske unije.

U sklopu summita potpisano je 10 važnih sporazuma iza kojih stoji SAD. Odnose se, među ostalim, na suradnju vezanu uz korištenje nuklearne energije u civilne svrhe te južnu plinsku interkonekciju – spajanjem BiH na hrvatski plinovod i dobavu plina putem LNG terminala na Krku umjesto ovisnosti o dobavnim pravcima iz Rusije, javlja HRT.

“Inicijativa triju mora ulazi u svoje drugo desetljeće i predstavlja osovinu suradnju Jug-Sjever u središnjoj i istočnoj Europi, povezujući Baltičko, Crno i Jadranko more”, poručio je Plenković preko platforme X, izrazivši zadovoljstvo što je Dubrovnik domaćin ovog foruma.

Plenković je naveo kako je 13 zemalja članica ove Inicijative ostvarilo snažnu suradnju u unaprjeđenju energetskog transporta i infrastrukture, kao i u digitalnoj transformaciji, a posebno je izdvojio prijedlog sporazuma između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, vezan uz Južnu plinsku interkonekciju.

Objava GOTOVO JE! Ide se u realizaciju strateškog projekta: Potpisan sporazum o gradnji Južne plinske interkonekcije pojavila se prvi puta na Posušje net.

Dokumentom se formalizira dugogodišnja povezanost dviju susjednih regija kroz niz zajedničkih projekata u gospodarstvu, turizmu, infrastrukturi i digitalizaciji.

Sporazum su u sjedištu Splitsko-dalmatinske županije potpisali predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović i župan Blaženko Boban.

Župan Boban naglasio je kako suradnja nije novost, već prirodan nastavak dosadašnjih zajedničkih inicijativa financiranih putem fondova Europske unije.

Današnjim potpisivanjem Sporazuma o sveobuhvatnoj suradnji dodatno stavljamo naglasak na obrazovanje, kulturu, socijalne projekte te demografske mjere koje daju pozitivne rezultate u susjednoj Županiji, istaknuo je Boban.

Predsjednik Vlade Predrag Čović dodao je kako je formaliziranje suradnje ključno za budući razvoj, posebno cijeneći iskustvo Republike Hrvatske u procesima europskih integracija.

Povezuju nas zajednički interesi i izazovi. Suradnja će se razvijati kroz infrastrukturne projekte, zaštitu okoliša, vatrogastvo i unapređenje prekograničnog prometa, ali i kroz razmjenu znanja i iskustava, izjavio je Čović.

Zajednički projekti obuhvatit će područja gospodarstva, korištenja europskih fondova, obrazovanja, turizma i infrastrukture. U planu je i suradnja na projektima iz zelene tranzicije, zdravstvene i socijalne skrbi, kulture, sporta te djelovanja vjerskih zajednica.

Provedbu Sporazuma pratit će imenovani koordinatori putem godišnjih planova aktivnosti. Sredstva za realizaciju projekata osigurat će se u proračunima obiju administrativnih jedinica.

Uz potpisnike, događaju su nazočili predstavnici vlade Županije Zapadnohercegovačke te pročelnici upravnih odjela Splitsko-dalmatinske županije, priopćeno je.

(www.jabuka.tv | Foto: Vlada ŽZH)

Objava ŽZH i Splitsko-dalmatinska županija potpisale Sporazum o suradnji pojavila se prvi puta na Posušje net.

Predsjednik Čović posebno se osvrnuo na aktualne političke okolnosti uoči izbornog procesa, s naglaskom na Izborni zakon, legitimno predstavljanje i izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH u skladu s ustavnim načelima. Istaknuta je i nužnost političke stabilnosti i nastavka reformskih procesa koji vode k funkcionalnoj i europskoj Bosni i Hercegovini.

Nakon sastanka obratila se dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović, koja je ukazala na važnost redovitih koordinacija dužnosnika s lokalne, županijske i viših razina vlasti. Istaknula je kako su takvi susreti važni za razmjenu ideja, predstavljanje projekata i unaprjeđenje kvalitete života u lokalnim zajednicama.

“Velika je važnost Republike Hrvatske i zato smo sretni da je danas s nama dopredsjednik Vlade Republike Hrvatske, ministar prostornog graditeljstva, prostornog uređenja i graditeljstva gospodin Branko Bačić, gdje zajedno pokušavamo prenijeti neke dobre prakse iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu i u pitanjima stambene politike i u pitanjima različitih projekata, investicija u Bosnu i Hercegovinu, tako da na ovoj koordinaciji danas ćemo raspravljati i o tim važnim pitanjima,” poručila je Filipović.

Poseban doprinos sastanku dao je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić koji je predstavio aktivnosti Vlade Republike Hrvatske.

„U godini u kojoj se održavaju opći izbori u Bosni i Hercegovini mi u Hrvatskoj demokratskoj zajednici i u Vladi Republike Hrvatske pozivamo sve predstavnike hrvatskog naroda, sve Hrvate u Bosni i Hercegovini da na tim izborima očituju svoje zajedništvo i podrže onog kandidata ili bolje rečeno kandidatkinju koja u toj izbornoj utrci ima daleko najbolje predizborne pozicije i uvjete da na idućim općim izborima Hrvati imaju svog predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. U tom smislu posebno pozdravljamo odluku Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine u predlaganju kandidatkinje, gospođe Darijane Filipović za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Iskazujem joj punu podršku i ponovno naglašavamo, Hrvatska daje punu podršku Bosni i Hercegovini na europskom putu“, naglašava ministar Bačić.

Nadalje, osvrnuo se na potpisivanje sporazuma između država o Južnoj plinskoj interkonekciji: “To je projekt koji doprinosi energetskoj sigurnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine. Republika Hrvatska podržava projekt jer time će se doprinijeti i opskrbi plinom Bosne i Hercegovine i u tom smislu naš LNG terminal na Krku još dodatno pomaže u sigurnosti i stabilnosti u ovoj teškoj energetskoj krizi u cijelome svijetu.”

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas istaknuo je važnost redovitih susreta i koordinacija, zahvalivši svima na suradnji u realizaciji projekata koji doprinose kvaliteti života Hrvata u Bosni I Hercegovini, ali i svih drugih žitelja u tim sredinama, ističući kako se rezultati suradnje mogu vidjeti po cijeloj Bosni i Hercegovini. „Drago mi je da danas imamo priliku još jednom pozdraviti gospođu Filipović, kandidatkinju za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine koju zdušno podupiremo u tome. Smjer u kojem ide njezina politika je mir i stabilnost, konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini i europski put. Podržat ćemo je, kao što smo i dosad podržavali, vjerujemo da će Bosna i Hercegovina s ovakvim mladim ljudima dobiti priliku za napredak i sve ono što je potrebno ljudima koji ovdje žive”, naglašava državni tajnik Milas.

Na sastanku su također razmotrene aktivnosti Vlade Federacije Bosne i Hercegovine te provedba ranije usvojenih zaključaka, uz razmjenu iskustava i definiranje daljnjih smjernica djelovanja na svim razinama vlasti.

Gradonačelnik Širokog Brijega Ivo Pavković izrazio je zadovoljstvo zbog održavanja koordinacije u Širokom Brijegu uz naglasak kako je sastanak ovog tipa odličan okvir za predstavljanje onoga što je urađeno, ali i prilika za iskaz novih planova. Zajedničkim snagama i suradnjom na svim razinama vlasti realiziramo više kapitalnih projekata, istaknuo je.

Zaključeno je kako je potrebno nastaviti usklađeno djelovanje svih razina vlasti uz poseban naglasak na predstojeće izborne procese kao važan trenutak za potvrdu legitimnog političkog predstavljanja i zaštitu prava i interesa hrvatskoga naroda u BiH uz svesrdnu potporu Vlade Republike Hrvatske.

Objava Zajedništvo i legitimno predstavljanje ključni za političku budućnost Hrvata u BiH pojavila se prvi puta na Posušje net.

Koridor Vc

Fokus projekata na novim cestovnim pravcima čime se potvrđuje strateška opredijeljenost za razvoj infrastrukture koji ima ne samo benefite za pučanstvo u smislu sigurnosti i protočnosti prometa, već i brojne gospodarske djelatnosti. Zamah je potrebno održati unatoč izazovima koje donose inflacijski šokovi, a u cijeloj priči važna je regionalna i europska suradnja koju valja promatrati kroz opredjeljenje za snažnijim uvezivanjem starog kontinenta kao odgovorom na geopolitičke nestabilnosti.

Na 20. tematskoj sjednici Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, federalna ministrica prometa i veza Andrijana Katić predstavila je stanje i strateški okvir razvoja prometnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine, jasno pozicionirajući prometnu infrastrukturu kao pokretač gospodarskog rasta, demografske stabilnosti i europske integracije.

Ministrica Katić naglasila je kako Federacija BiH nalazi u investicijskom ciklusu, u kojem planirana ulaganja u 2026. godini, s naglaskom na izgradnju Koridora Vc i mreže brzih cesta, premašuju milijardu konvertibilnih maraka. Riječ je o strateškom iskoraku kojim se prometna infrastruktura afirmira kao temelj razvoja – jer povezivanje znači razvoj.

Poseban naglasak stavljen je na činjenicu da Federacija BiH kroz ove projekte postaje aktivni dio europske prometne i gospodarske mreže. Prekogranično povezivanje s Republikom Hrvatskom prepoznato je kao ključna poluga integracije u europske tokove roba, ljudi i kapitala. U tom kontekstu istaknuta je snažna potpora Vlade Republike Hrvatske, koja je osigurala više od 36 milijuna eura bespovratnih sredstava za realizaciju vitalnih infrastrukturnih projekata poput cesta Zavala – Orahov do i Hutovo – Ravno te izgradnje novog mosta u Čapljini, čime se dodatno učvršćuje prometna i gospodarska povezanost s Europskom unijom.

Željeznice i zračni promet

Istodobno, otvoreno su adresirani i izazovi koji prate ovaj razvojni ciklus – od izazova povezanih s likvidnosti JP Autoceste FBiH, pitanja državne imovine, do ovisnosti o međunarodnim financijskim institucijama. Istaknuto je kako njihovo sustavno rješavanje predstavlja nužan preduvjet za dugoročnu održivost i stabilnost infrastrukturnih ulaganja. Pored cestovnog prometa, sjednica je bila prilika i za ukazati na situaciju u drugim segmentima, poput željezničkog prometa kod kojega je naglašena potreba za dubinskom transformacijom sustava, koji je trenutačno oslonjen gotovo isključivo na teretni promet i opterećen posljedicama deindustrijalizacije. Modernizacija infrastrukture i usklađivanje s europskim regulativama definirani su kao ključni koraci prema revitalizaciji željezničkog sektora i njegovom ponovnom uključivanju u suvremene prometne tokove.

Zračni promet bilježi pozitivne trendove – Međunarodni aerodrom Sarajevo ostvaruje povijesne rezultate, dok Zračna luka Mostar kontinuirano povećava broj putnika. Za ove dvije zračne luke postoji i iskazan interes za stvaranje javno privatnog partnerstva s ciljem dodatnih iskoraka u pogledu pružanja usluga, povećanja broja operacija i putnika.

Prilagodba tržištu i pozitivni rezultati poštanskih operatera dodatno potvrđuju stabilnost sektora, dok elektroničke komunikacije dobivaju sve snažniju stratešku dimenziju u kontekstu digitalne transformacije društva i gospodarstva.

Istaknuto je kako realizacija kapitalnih infrastrukturnih projekata, ravnomjeran razvoj svih dijelova Federacije te snažno prometno povezivanje s Europskom unijom predstavljaju temeljne strateške preduvjete za gospodarski rast, demografsku održivost, ustavnu jednakopravnost i gospodarski napredak Hrvata u Bosni i Hercegovini. Federacija BiH se kroz ovaj razvojni ciklus jasno pozicionira kao prostor integriran u europske prometne i ekonomske tokove – prostor u kojem infrastruktura nije samo sredstvo povezivanja, nego ključni pokretač razvoja i moderne europske budućnosti.

VL

Objava U ovoj godini više od milijardu KM za investicije, grade se nove dionice diljem BiH pojavila se prvi puta na Posušje net.

Za potpisnicu sporazuma ovlaštena je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

Sporazumom se uređuju osnove suradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije (svatko sa svoje strane) na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla u Bosni i Hercegovini i plinovoda Split – Zagvozd u Republici Hrvatskoj.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je izaslanstvo za pregovore u sastavu:

• ministar vanjske trgovine i gospodarskih odnosa BiH ili osoba koju on ovlasti (šef izaslanstva),
• ministar vanjskih poslova BiH ili osoba koju on ovlasti (član izaslanstva),
• ministar financija i trezora BiH ili osoba koju on ovlasti (član izaslanstva).
• ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH ili osoba koju on ovlasti (član izaslanstva),
• ministar okoliša i turizma FBiH ili osoba koju on ovlasti (član izaslanstva),
• ministar financija FBiH ili osoba koju on ovlasti (član izaslanstva) te
• ministar pravde FBiH ili osoba koju on ovlasti (član izaslanstva).

Ministarstvo vanjske trgovine i gospodarskih odnosa BiH zaduženo je da Prijedlog osnova dostavi Predsjedništvu BiH u daljnju zakonom predviđenu proceduru, uz prijedlog da se za potpisnicu sporazuma odredi predsjedateljica Vijeća ministara BiH, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

(www.jabuka.tv | Foto: Armin Durgut / Pixsell)

Objava Južna interkonekcija: Vijeće ministara dalo suglasnost za otvaranje pregovora s Hrvatskom pojavila se prvi puta na Posušje net.

Ugovore su potpisali predsjednik Vlade Predrag Čović i predstavnici jedinica lokalne samouprave s područja Županije Zapadnohercegovačke. U ime općine Posušje ugovor je potpisala Ivana Arapović Galić, pomoćnica načelnika za društvene djelatnosti.

Vlada Županije Zapadnohercegovačke donijela je Odluku o odobravanju isplate sredstava za sufinanciranje prijevoza učenika u ukupnom iznosu od 1.500.000,00 KM, planiranih Proračunom za 2026. godinu.

Sredstva su raspodijeljena prema broju upisanih redovitih učenika u javnim osnovnim i srednjim školama (izuzev glazbenih škola) u školskoj 2025./2026. godini, pri čemu na razini Županije pravo na sufinanciranje ostvaruje ukupno 10.246 učenika.

Gradu Širokom Brijegu dodijeljeno je 512.250,00 KM za 3.499 učenika, Gradu Ljubuškom 380.700,00 KM za 2.600 učenika, Općini Posušje 344.850,00 KM za 2.356 učenika, dok je Općini Grude dodijeljeno 262.200,00 KM za 1.791 učenika.

Sufinanciranje prijevoza učenika je jedna od demografskih mjera koju Vlada sustavno provodi zajedno sa gradovima i općinama s područje Županije te uz niz ostalih mjera čini Županiju Zapadnohercegovačku predvodnikom u demografskom oporavku Federacije BiH.

Objava Općini Posušje 344.850,00 KM za sufinanciranje prijevoza učenika za 2026. godinu pojavila se prvi puta na Posušje net.

O trenutačnoj investicijskoj klimi, infrastrukturnim projektima koji će promijeniti lice Hercegovine, ali i o tome kako administraciju pretvoriti u servis gospodarstvenika, za Večernji list govori Zvonimir Širić, dopredsjednik Vlade ŽZH i ministar gospodarstva. U otvorenom razgovoru, ministar Širić otkriva zašto je upravo ova županija “otkriveni” dragulj za investitore te šalje snažnu poruku generacijama koje dolaze, da se uspjeh može i mora graditi na domaćem terenu.

Gospodarstvo Županije Zapadnohercegovačke danas možemo ocijeniti kao stabilno, otporno i u određenim segmentima iznad prosjeka Bosne i Hercegovine. Ono se temelji na snažnoj poduzetničkoj inicijativi, posebno malih i srednjih poduzeća, te izraženoj izvoznoj orijentaciji. Upravo ta kombinacija daje gospodarstvu jednu vrstu fleksibilnosti i otpornosti na vanjske utjecaje. Iako ne govorimo o eksplozivnom rastu, prisutan je kontinuiran i održiv razvoj. Riječ je o razvijenoj industrijskoj proizvodnji, posebice u prerađivačkom i metalnom sektoru, kao i o rastu izvoza. Također, važno je istaknuti da Županija kontinuirano povećava proračunska izdvajanja za gospodarstvo, poljoprivredu i poduzetništvo. Programi poticaja, samozapošljavanja i podrške poslovnim subjektima dodatno doprinose stabilnosti i razvoju. Trenutačna investicijska klima je pozitivna i u uzlaznom je trendu, ali još uvijek ima prostora za napredak. S jedne strane, imamo snažnu institucionalnu podršku, aktivne programe poticaja i sve veće korištenje sredstava iz europskih i međunarodnih fondova, dok s druge strane veoma je bitan naš geografski položaj, blizina Europske unije koja predstavlja značajnu prednost za investitore. Ključne prednosti su stabilno poslovno okruženje, poduzetnička tradicija, konkurentni troškovi poslovanja te sve bolja infrastrukturna povezanost. Uz to, postoji jasna opredijeljenost institucija da budu partner gospodarstvu, što se ogleda kroz konkretne programe i projekte. Najveći izazovi su nedostatak kvalificirane radne snage, što je posljedica migracijskih trendova, zatim ograničeni kapaciteti poslovnih zona te određene administrativne i imovinsko-pravne prepreke. Također, složen administrativni sustav u Bosni i Hercegovini ponekad usporava investicijske procese. Prilike vidimo u daljnjem razvoju industrijskih zona, jačanju izvozne proizvodnje, modernizaciji poljoprivrede te razvoju turizma. Također, energetski i infrastrukturni projekti imaju veliki potencijal. Dugoročno gledano, proces europskih integracija dodatno će ojačati investicijsku sigurnost i otvoriti nova tržišta. Ukupno gledano, gospodarstvo bih ocijenio kao stabilno i perspektivno, dok je investicijska klima poticajna, ali zahtijeva daljnja unapređenja. Naš cilj je nastaviti s reformama i konkretnim mjerama koje će dodatno povećati konkurentnost i privući nove investicije. Županija Zapadnohercegovačka je prostor prilika s razvijenom poduzetničkom kulturom, podrškom institucija i jasnom vizijom razvoja. Svakako pozivamo investitore da prepoznaju potencijal i budu dio našeg daljnjeg gospodarskog rasta.

Koliko je ŽZH danas privlačna domaćim i stranim investitorima te koje su njezine ključne prednosti?

Županija Zapadnohercegovačka danas je itekako privlačna investitorima, osobito domaćim, dok kod stranih investitora vidimo rast interesa, ali još uvijek ne u onoj mjeri u kojoj postoje objektivni potencijali. Drugim riječima, riječ je o području koje ima vrlo dobre temelje, ali još uvijek nije u potpunosti “otkriveno” na investicijskoj karti šire regije. Kada govorimo o domaćim investitorima, Županija se pokazuje kao vrlo poticajno okruženje. Postoji snažna poduzetnička tradicija, razvijena mreža malih i srednjih poduzeća te dobra povezanost poslovne zajednice i institucija. Upravo ta kombinacija daje sigurnost i predvidljivost poslovanja. Kod stranih investitora ključni aduti su prije svega geografski položaj, blizina tržišta Europske unije, posebno Republike Hrvatske, zatim konkurentni troškovi poslovanja te fleksibilnost i prilagodljivost lokalne radne snage. Također, institucionalna podrška kroz poticaje i projekte dodatno povećava atraktivnost. Izdvojio bih nekoliko ključnih prednosti. Prvo, to je izražena poduzetnička kultura, ljudi su ovdje tradicionalno usmjereni na poduzetništvo i stvaranje vlastitih poslovnih inicijativa. Drugo je izvozna orijentacija gospodarstva, koja znači da su poduzeća već naviknuta raditi prema međunarodnim standardima i konkurirati na zahtjevnim tržištima. Treće je svakako fleksibilno i relativno troškovno konkurentno poslovno okruženje, što je važan faktor za investitore koji traže učinkovitost. Četvrto je institucionalna podrška, koja se ogleda kroz poticaje, programe razvoja i otvorenost vlasti prema investitorima. I na kraju, tu je blizina Europske unije, koja omogućava bržu logistiku, lakši pristup tržištima i dugoročno veću sigurnost poslovanja.

Ključni iskoraci odnose se na razvoj i opremanje poslovnih zona, rješavanje administrativnih i imovinsko-pravnih pitanja te dodatno jačanje tržišta rada, posebno u segmentu kvalificirane radne snage. Također, važno je još snažnije promovirati Županiju kao investicijsku destinaciju prema inozemstvu. Rekao bih da je Županija Zapadnohercegovačka danas vrlo solidna i perspektivna investicijska destinacija, posebno za proizvodne i izvozno orijentirane projekte s jasnim prostorom za dodatni napredak i snažnije pozicioniranje na međunarodnom tržištu kapitala.

Koje biste investicije ili projekte izdvojili kao najznačajnije u ovom trenutku?

U ovom trenutku izdvojio bih nekoliko skupina projekata koji imaju najveći utjecaj na daljnji gospodarski razvoj Županije Zapadnohercegovačke. Prije svega, to su infrastrukturni projekti, osobito u području vodnog gospodarstva, prometne povezanosti i komunalne infrastrukture. Prometna povezanost se najviše ogleda u projektu izgradnje brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – Imotski. Na projekt koji je od iznimnog značaja za gospodarstvo gleda se kao na priliku uvezivanja zapadne Hercegovine s mrežom autocesta u Republici Hrvatskoj, a s druge strane s koridorom Vc. Takva pozicija dodatno će osnažiti izvozno orijentirano gospodarstvo naše Županije, no donijet će i toliku potrebnu bolju protočnost prometa. Također izgradnja regionalne ceste Vir – Aržano, koja također ima veliku perspektivu u pogledu izgradnje novih gospodarskih zona i dodatnog uvezivanja Republike Hrvatske i Županije Zapadnohercegovačke. Takvi projekti stvaraju temeljne preduvjete za privlačenje investicija i širenje postojećih poduzeća. Zatim, vrlo su važna ulaganja u razvoj poslovnih i industrijskih zona. Upravo nedostatak adekvatno opremljenih zona trenutno je jedno od ključnih ograničenja, pa svaki projekt koji ide u tom smjeru ima strateški značaj jer direktno otvara prostor za nove investitore i proizvodne kapacitete. Također bih istaknuo projekte koji se financiraju uz potporu Europske unije i Republike Hrvatske, osobito one usmjerene na modernizaciju gospodarstva, energetsku učinkovitost i prekograničnu suradnju. Takvi projekti ne donose samo financijska sredstva, nego i nova znanja, standarde i poslovne prilike.

Ne treba zanemariti ni ulaganja u poljoprivredu i prehrambenu industriju, gdje vidimo sve veći fokus na modernizaciju proizvodnje i dodanu vrijednost, kao ni projekte u sektoru turizma, koji postupno dobiva na značaju.

Na kraju, važno je naglasiti i kontinuirane programe potpore malim i srednjim poduzećima te samozapošljavanju. Iako pojedinačno možda nisu veliki kao infrastrukturni projekti, njihov kumulativni učinak na gospodarstvo je izuzetno značajan jer jačaju poduzetničku bazu, koja je i temelj razvoja ove županije.

Riječ je o projektima koji ne donose samo kratkoročni rast, nego stvaraju dugoročne uvjete za konkurentnije, modernije i otpornije gospodarstvo.

S kojim se preprekama investitori najčešće susreću, posebno kada je riječ o administrativnim procedurama?

Investitori se u praksi najčešće susreću s nekoliko tipičnih prepreka koje nisu specifične samo za Županiju Zapadnohercegovačku, nego i za širi kontekst Bosne i Hercegovine. Ipak, njihov utjecaj na investicijske odluke je vrlo konkretan. Prije svega, tu je složenost administrativnog sustava. Različite razine vlasti, općinske, županijske i federalne, imaju određene nadležnosti koje se često preklapaju ili zahtijevaju paralelne procedure. To može produžiti vrijeme potrebno za dobivanje dozvola i povećati neizvjesnost za investitore. Drugi važan izazov su dugotrajni postupci izdavanja dozvola, osobito kada je riječ o građevinskim i okolišnim suglasnostima. Iako se u posljednje vrijeme ulažu napori u digitalizaciju i ubrzavanje procesa, još uvijek postoji prostor za značajno unapređenje učinkovitosti. Treći problem odnosi se na imovinsko-pravne odnose, posebno kada je riječ o zemljištu. Neriješeni vlasnički odnosi ili složene procedure oko raspolaganja državnim zemljištem mogu usporiti ili čak odgoditi investicije. Također, investitori često ističu potrebu za većom predvidljivošću regulatornog okvira. Stabilnost propisa i njihova dosljedna primjena ključni su za dugoročno planiranje, a svaka nejasnoća ili česta izmjena može djelovati destimulirajuće.

U tijeku su aktivnosti usmjerene na pojednostavljenje procedura, jačanje koordinacije između institucija te digitalizaciju određenih administrativnih procesa. Također, radi se na unapređenju zakonodavnog okvira kako bi bio jasniji i predvidljiviji. Važno je naglasiti da postoji svijest o tim izazovima i jasna opredijeljenost da se oni postupno uklanjaju, jer bez učinkovitije administracije teško je očekivati snažniji investicijski ciklus. Iako administrativni izazovi postoje, važno je istaknuti da institucije sve više djeluju kao partner investitorima. Procesi možda još nisu idealni, ali su u fazi unapređenja, a spremnost na suradnju i rješavanje konkretnih problema je danas znatno veća nego ranije.

Koliko rast cijena i troškova poslovanja, uključujući energente, utječe na investicije i gospodarstvo u županiji?

Rast cijena i ukupnih troškova poslovanja, posebno energenata, ima značajan utjecaj na gospodarstvo Županije Zapadnohercegovačke, kao i šire. Međutim, taj utjecaj nije jednostran, s jedne strane predstavlja izazov, a s druge potiče određene pozitivne promjene. Prije svega, povećanje cijena energije i sirovina izravno utječe na troškove proizvodnje, što posebno pogađa industrijski sektor i izvozno orijentirana poduzeća. To može smanjiti konkurentnost na međunarodnim tržištima, osobito u djelatnostima gdje su marže već relativno niske. Također, rast troškova stvara dodatni oprez kod investitora. U takvom okruženju investicije se često odgađaju ili se planiraju konzervativnije, jer je teže precizno procijeniti buduću isplativost projekata. S druge strane, ovakvi pritisci ubrzavaju određene procese prilagodbe. Sve više poduzeća ulaže u energetsku učinkovitost, modernizaciju opreme i optimizaciju poslovnih procesa. Povećan je i interes za projekte iz područja obnovljivih izvora energije, što dugoročno može smanjiti ovisnost o tržišnim oscilacijama. Iako kratkoročno povećava troškove i smanjuje profitabilnost, dugoročno može potaknuti transformaciju gospodarstva prema većoj učinkovitosti i održivosti. Poduzeća koja se uspješno prilagode izlaze iz takvih razdoblja konkurentnija i otpornija. Ključno je kroz ciljane mjere pomoći gospodarstvu, bilo kroz poticaje, subvencije za energiju, podršku investicijama u energetsku učinkovitost ili olakšavanje pristupa financiranju. Također, stabilan i predvidiv regulatorni okvir dodatno smanjuje neizvjesnost. Rekao bih da je riječ o ozbiljnom izazovu u kratkom roku, ali i o prilici za dugoročnu modernizaciju gospodarstva. Ključno je koliko brzo i učinkovito će se i poduzeća i institucije prilagoditi novim uvjetima.

Postoje li konkretne mjere ili planovi za poticanje ulaganja i olakšavanje poslovanja poduzetnicima?

Da, svakako. U posljednjih nekoliko godina poduzeli smo niz konkretnih mjera s ciljem stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja i dodatnog poticanja ulaganja. Ključni fokus je na kombinaciji financijskih poticaja, administrativnog rasterećenja i razvoja infrastrukture. Prije svega, riječ je o programima financijskih poticaja za gospodarstvo i poljoprivredu. Kroz javne pozive osiguravaju se sredstva za razvoj malih i srednjih poduzeća, tehnološko unapređenje, kao i za pokretanje novih poslovnih aktivnosti. Također, provode se programi samozapošljavanja koji su posebno važni za mlade poduzetnike. Uz to, radimo na povećanju proračunskih izdvajanja za gospodarstvo, čime želimo osigurati kontinuitet i stabilnost potpore. Svjesni smo da administrativne procedure mogu biti izazov, stoga kontinuirano radimo na njihovom pojednostavljenju. Cilj je smanjiti birokratske prepreke, ubrzati procese izdavanja dozvola i povećati transparentnost. Digitalizacija javne uprave u tom smislu ima ključnu ulogu i predstavlja jedan od prioriteta. Infrastruktura je jedan od temeljnih preduvjeta za ulaganja. Zato značajna sredstva usmjeravamo u razvoj poslovnih zona, prometne povezanosti te projekte iz područja vodnog i energetskog gospodarstva. Kroz takve projekte stvaramo konkretne uvjete koji investitorima olakšavaju pokretanje i širenje poslovanja.

Aktivno radimo na promociji županije kao atraktivne investicijske destinacije, posebno zbog naše blizine tržištu Europske unije. Također, nastojimo bolje iskoristiti sredstva iz europskih fondova i razvijati partnerstva s međunarodnim institucijama. Poruka je jasna, institucije žele biti partner gospodarstvu. Nastavit ćemo razvijati mjere koje olakšavaju poslovanje, smanjuju administrativna opterećenja i stvaraju stabilan okvir za ulaganja. Cilj nam je osigurati uvjete u kojima poduzetnici mogu rasti, zapošljavati i dugoročno planirati svoje poslovanje.

Koje sektore smatrate najperspektivnijima za daljnji razvoj gospodarstva u ŽZH?

Kada govorimo o budućem razvoju, jasno se profilira nekoliko sektora koji imaju najveći potencijal za rast i jačanje konkurentnosti Županije. Prije svega, izdvojio bih prerađivačku industriju i proizvodnju, koja je već sada okosnica našeg gospodarstva. Posebno su perspektivni metaloprerađivački sektor, proizvodnja komponenti i finalnih proizvoda za izvoz, kao i daljnja tehnološka modernizacija postojećih kapaciteta. Tu vidimo prostor za povećanje dodane vrijednosti i jačanje izvozne konkurentnosti. Poljoprivreda i prehrambena industrija imaju značajan neiskorišten potencijal. Fokus je na modernizaciji proizvodnje, navodnjavanju, te povezivanju primarne proizvodnje s preradom. Time se stvara veća vrijednost proizvoda i otvaraju nova tržišta. Posebno su zanimljivi segmenti poput vinogradarstva, stočarstva i proizvodnje autohtonih proizvoda. Turizam je sektor u usponu, posebno kroz razvoj ruralnog, aktivnog i vjerskog turizma. Prirodne ljepote, kulturna baština i blizina jadranske obale daju nam veliku prednost. Uz dodatna ulaganja u smještajne kapacitete i sadržaje, turizam može postati jedan od ključnih pokretača razvoja. Sve veći značaj ima i energetski sektor, osobito obnovljivi izvori energije poput solarne energije. Također, prostor za rast vidimo u logistici i transportu, zahvaljujući našem geografskom položaju. Ne smijemo zanemariti ni ICT sektor i digitalne usluge, koji, iako još uvijek u razvoju, imaju velik potencijal zbog sve većeg interesa mladih i mogućnosti rada za globalno tržište. Kroz ciljane mjere, od financijskih poticaja i razvoja infrastrukture do obrazovanja i povezivanja gospodarstva s obrazovnim sustavom. Naš cilj je stvarati uvjete u kojima će upravo ti sektori moći ostvariti puni potencijal i dugoročno doprinijeti održivom gospodarskom rastu županije.

Gdje vidite gospodarstvo Županije Zapadnohercegovačke u sljedećih pet godina?

U narednih pet godina vidim gospodarstvo Županije Zapadnohercegovačke kao još snažnije, konkurentnije i tehnološki naprednije. Naš cilj nije samo rast u kvantitativnom smislu, nego prije svega kvalitativni iskorak, veća dodana vrijednost, veća produktivnost i stabilniji poslovni okvir. Prije svega na postojećim trendovima. Već danas imamo snažan izvozni sektor i razvijenu poduzetničku bazu, a uz dodatna ulaganja u infrastrukturu, poslovne zone i digitalizaciju očekujemo daljnje jačanje tih segmenata. Također, sve veći fokus na inovacijama i novim tehnologijama dodatno će potaknuti razvoj. Prerađivačka industrija ostat će temelj gospodarstva, ali očekujemo njezinu transformaciju kroz automatizaciju i digitalizaciju. Istovremeno će jačati sektori poput turizma, energetike i ICT-a, čime će gospodarstvo postati raznovrsnije i otpornije na vanjske utjecaje. Očekujemo rast investicija, kako domaćih tako i stranih. Ključ će biti u stvaranju još povoljnijeg poslovnog okruženja, bržih procedura, dostupnijih poslovnih zona i stabilnog regulatornog okvira. U tom kontekstu važnu ulogu imat će i europski fondovi te prekogranična suradnja. Najveći izazovi ostaju demografski trendovi, odnosno nedostatak radne snage, te potreba za daljnjim unapređenjem administrativnih procesa. Međutim, kroz aktivne politike zapošljavanja, obrazovanja i digitalizacije vjerujem da se ti izazovi mogu ublažiti. Županija Zapadnohercegovačka ima čvrste temelje i jasnu viziju razvoja. U sljedećih pet godina cilj nam je dodatno ojačati gospodarstvo, povećati investicije i stvoriti još kvalitetnije uvjete za život i rad. Drugim riječima, vidim je kao još prepoznatljiviju i konkurentniju gospodarsku sredinu, kako u okviru Bosne i Hercegovine, tako i šire.

Koju biste poruku uputili potencijalnim investitorima, ali i mladima koji razmišljaju o ostanku i radu u Hercegovini?

Moja poruka i jednima i drugima je u suštini ista – Županija Zapadnohercegovačka je prostor prilika, ali i prostor u kojem se trud i inicijativa prepoznaju i nagrađuju. Investitorima bih poručio da ovdje dolaze u sredinu koja ima snažnu poduzetničku tradiciju, stabilno i fleksibilno gospodarstvo te institucije koje žele biti partner, a ne prepreka. Naš geografski položaj, blizina tržišta Europske unije i konkurentni uvjeti poslovanja dodatne su prednosti.

Ono što posebno želimo naglasiti jest spremnost na suradnju, kroz poticaje, razvoj infrastrukture i pojednostavljenje procedura. Drugim riječima, investitori ovdje mogu pronaći pouzdano okruženje za dugoročna ulaganja. Mladima bih poručio da budu svjesni potencijala koji imaju upravo ovdje. Nije nužno tražiti prilike isključivo izvan granica, one postoje i u Hercegovini, posebno u poduzetništvu, novim tehnologijama, ali i u tradicionalnim sektorima koji se sve više moderniziraju.

Važno je naglasiti da institucije kroz različite programe nastoje pružiti podršku mladima, od poticaja za samozapošljavanje do ulaganja u obrazovanje i razvoj vještina. Ključ je u stvaranju konkretnih uvjeta, kvalitetnih radnih mjesta, sigurnosti i perspektive razvoja. Na tome kontinuirano radimo. No jednako je važno i promijeniti percepciju, pokazati da se uspješne poslovne priče mogu graditi i ovdje.

Hercegovina ima potencijal, ima ljude i ima energiju za razvoj. Na nama je da to pretvorimo u konkretne rezultate. Pozivam investitore da prepoznaju tu priliku, a mlade da budu dio tog procesa, jer budućnost gospodarstva ove Županije uvelike ovisi upravo o njima.

VL

Objava Zvonimir Širić: ŽZH postaje predvodnik gospodarskog rasta pojavila se prvi puta na Posušje net.

 I u Domu naroda  izostala je potpora ovom zakonu izaslanika Stranke za BiH, jednako kao i Zastupničkom Domu, a kao glavni razlog zbog kojeg nisu podržali donošenje zakona činjenica da je u projektu izostavljen BH-Gas d.o.o  

Potvrdom u Domu naroda ispunjen je jedan od posljednjih uvjeta da bi zakon stupio na snagu te otvorio put najvećoj investiciji u regiji procijenjenom na milijardu i pol eura, izgradnji plinovoda koji će ovaj energent dovesti sa Zapada u Bosnu i Hercegovinu odnosno u Federaciju BiH s juga, preko Republike Hrvatske.

Investitor, američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy d.o.o, projekt izgradnje plinovoda realizirat će izgradnjom interkonekcijskog transportnog plinovoda pravcem Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik, Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, uz  izgradnju odvojaka za Livno, Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce te odvojka za Čapljina  kao i dodatnog pravca Kladanj – Tuzla.

Objava Otvoren je put najvećoj investiciji u regiji – Izglasana „Južna interkonekcija BiH i RH” pojavila se prvi puta na Posušje net.

U središtu razgovora bila su pitanja energetske sigurnosti, diverzifikacije opskrbnih pravaca, jačanja infrastrukturne povezanosti Bosne i Hercegovine s Europskom unijom te političkih i institucionalnih pretpostavki za provedbu jednog od najvažnijih energetskih projekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu u cjelini.

Energetska sigurnost, održivost i ekonomičnost 

U uvodnom obraćanju predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto naglasila je kako su energetska sigurnost, održivost i ekonomičnost danas međusobno povezani izazovi koji zahtijevaju strateški pristup.

“Južna plinska interkonekcija ključni je projekt na tom putu. Ona nije samo infrastrukturni projekt, nego i sigurnosni, ali i pokazatelj opredijeljenosti naše zemlje za jačanje regionalne suradnje, povezivanje s globalnim energetskim tržištem i sigurniju budućnost za sve u Bosni i Hercegovini“, kazala je Krišto.

“Krajem prošlog tjedna od Vlade Federacije BiH dobili smo novi tekst nacrta sporazuma. Time su stvoreni uvjeti da Vijeće ministara BiH pravno utemeljeno krene u proceduru zaključenja međunarodnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, s ciljem da taj posao završimo u najkraćem mogućem roku.” pojasnila je Krišto govoreći o proceduri u Vijeću ministara BiH.

Čović je istaknuo kako Južna plinska interkonekcija predstavlja projekt od strateške važnosti za Bosnu i Hercegovinu, s istodobnom političkom, gospodarskom i sigurnosnom dimenzijom. Naglasio je i njezin dugoročni značaj za Hercegovinu, ocijenivši da novi pravac opskrbe i novi izvor energije otvaraju prostor za razvojni iskorak i snažnije energetsko pozicioniranje.

“Od početka smo kazali da je ovo strateški interes u Bosni i Hercegovini. Projekt Južna plinska interkonekcija daje šansu da Bosna i Hercegovina profunkcionira kao normalna država. Mi dobivamo jedan novi izvor i novi pravac”, naglasio je Čović.

Sudionici okruglog stola posebno su naglasili da projekt u ovom trenutku dobiva dodatnu važnost, s obzirom na to da je ušao u novu, operativno važnu fazu nakon usvajanja u Zastupničkom domu FBiH, dok se konačna potvrda na federalnoj razini očekuje u Domu naroda, nakon čega slijede ugovorni i provedbeni koraci. U raspravi je istaknuto i kako interkonekcija predstavlja važan korak prema diversifikaciji izvora opskrbe prirodnim plinom, što je u aktualnim geopolitičkim i energetskim okolnostima jedno od ključnih pitanja za Bosnu i Hercegovinu.

Otpornost na energetsku ovisnost

Čović je istaknuo kako Južna plinska interkonekcija predstavlja strateški interes Bosne i Hercegovine jer jača otpornost na energetsku ovisnost, donosi alternativni opskrbni pravac te, uz partnerstvo i investicijsku prisutnost Sjedinjenih Američkih Država, projektu daje dodatnu sigurnosnu i stabilizacijsku dimenziju. U tom je kontekstu ocijenio da ovaj projekt može biti i važan test sposobnosti Bosne i Hercegovine da u sustavu podijeljenih nadležnosti učinkovitije donosi odluke i provodi velike projekte.

“To znači sigurnost za Bosnu i Hercegovinu, praktično najizravniju moguću sigurnost, a to smo vidjeli ondje gdje je investicija došla s tog područja. Investicija koja može izaći na milijardu i pol ili dvije milijarde dolara sutra za sebe veže jako puno toga. Nije to samo infrastruktura koja će proći”, istaknuo je Čović.

Republika Hrvatska u realizaciji ovog projekta vidi i vlastiti interes, ali i važnost za dugoročnu energetsku stabilnost i razvoj Bosne i Hercegovine, uz potrebu da se prati i jasna komercijalna održivost.

“Naša ozbiljnost pokazana je na način da smo ishodovali sve dozvole i da smo spremni za izgradnju tog projekta. Republika Hrvatska ima svoj interes, ali i ustavnu obvezu skrbiti o hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Isto tako, mora se pronaći komercijalni interes u Bosni i Hercegovini, a što se tiče Republike Hrvatske, mi smo spremni i možemo početi sutra”, naglasio je Šušnjar.

Stručni pogled projekta ponudio je Robert Bošnjak, istaknuvši kako Južna plinska interkonekcija ne treba biti promatrana samo kao pojedinačni infra strukturni zahvat, nego kao dio šireg i već razvijenog plinskog sustava koji otvara prostor za daljnji energetski razvoj i buduće prilagodbe novim tehnologijama.

“Prvi korak u tom procesu je priprema plinske mreže za miješanje vodika, dijela metana i eventualno izdvajanje određenih elemenata za skladištenje CO2”, kazao je Bošnjak.

Iz perspektive Sjedinjenih Američkih Država, Ginkel je naglasio kako Južna plinska interkonekcija nadilazi pitanje samog energenta, ocijenivši kako projekt otvara prostor za snažnije gospodarsko povezivanje, veću energetsku sigurnost i dugoročnije vezivanje Bosne i Hercegovine uz zapadne tokove. Istaknuo je i kako projekt, uz političku i stratešku dimenziju, mora biti komercijalno održiv te doprinositi konkretnom razvoju.

“Ovaj projekt je jako važan. Ovaj plinovod radi nešto sasvim drugačije: fokusira političku raspravu na gospodarski rast i usmjerava raspravu na opskrbu energijom. Što je naša budućnost više povezana, to je veća sigurnost za obje naše zemlje, a to je u našem strateškom interesu”, poručio je Ginkel.

Objava Južna plinska interkonekcija odgovor je na energetske i razvojne izazove BiH pojavila se prvi puta na Posušje net.