Naime, Općina Posušje prethodno je aplicirala s ovim projektom na Javni natječaj za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske uvršten je kao jedan od 229 projekata od interesa za Hrvate u Bosni i Hercegovini i izvan Hrvatske, ukupno vrijednih 16,1 milijun eura.

Zahvaljujemo se Vladi Republike Hrvatske i Središnjem državnom ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske na razumijevanju za potrebe naše lokalne zajednice te dugogodišnjoj potpori pri realizaciji prioritetnih projekata u općini Posušje.

Objava Vlada RH osigurala 320 tisuća eura za nastavak gradnje športske dvorane u Posušju pojavila se prvi puta na Posušje net.

Sindikat navodi da je odluka donesena nakon što je ostvaren dio zahtjeva zbog kojih je štrajk pokrenut, među kojima su donošenje Zakona o plaćama i naknadama korisnika proračuna Županije Zapadnohercegovačke, povećanje osnovnih plaća proračunskim korisnicima, povećanje naknade za pripravnost državnih službenika i namještenika u pravosuđu, uvođenje naknade za rad u povjerenstvima zemljišnoknjižnih ureda te donošenje odluke o nagradama za državne službenike i namještenike u pravosuđu.

Iz Sindikata ističu da nisu ostvareni svi zahtjevi te da će se o preostalim pitanjima nastaviti razgovori, ali su štrajk prekinuli vodeći računa o interesima građana i gospodarstva.

U priopćenju su zahvalili ministrici financija Županije Zapadnohercegovačke Blagici Leko, navodeći da je tijekom pregovora pokazala spremnost na dijalog i poduzela korake za poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih u pravosuđu.

Istodobno su iznijeli kritike na račun ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Županije Zapadnohercegovačke Vjekoslava Lasića, ustvrdivši da nije pokazao spremnost za dijalog niti pridonio rješavanju štrajka. U priopćenju navode i kako smatraju da bi njegov doprinos rješavanju situacije bila ostavka.

Sindikat navodi da je opći štrajk u pravosuđu trajao više od pet mjeseci te da su postignuti rezultati iskorak u poboljšanju materijalnog položaja zaposlenih u pravosuđu Županije Zapadnohercegovačke.

Ujedno su zahvalili članovima Sindikata, predsjednicima sudova, glavnom županijskom tužitelju, sucima, tužiteljima, stručnim suradnicima, predstavnicima zakonodavne vlasti te građanima na potpori i razumijevanju tijekom trajanja štrajka.

Poručili su kako prekid štrajka ne znači prestanak sindikalnog djelovanja te najavili da će nastaviti pratiti provedbu usvojenih propisa i zalagati se za daljnje unaprjeđenje radnopravnog i materijalnog položaja zaposlenih u pravosuđu.

Objava Prekinut višemjesečni štrajk u pravosuđu ŽZH pojavila se prvi puta na Posušje net.

Odluke donesene na sjednici Vlade

Na današnjoj sjednici Vlada je utvrdila:

• Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti na Odluku o donaciji motornog vozila Javne ustanove Dom zdravlja Posušje, koju je donijelo Upravno vijeće navedene Javne ustanove, a kojom se predmetno vozilo donira Udruzi branitelja i invalida Domovinskog rata liječenih od posttraumatskog poremećaja Posušje. Prijedlog ove Odluke upućen je u daljnju proceduru Skupštine Županije Zapadnohercegovačke;
• Odluku o utrošku sredstava „Tekući prijenosi za programe kulture“ utvrđenih Proračunom Županije Zapadnohercegovačke za 2026. godinu. Ovom Odlukom odobrava se raspodjela sredstava namijenjenih za programe kulture na temelju javnog poziva u iznosu od 560.000,00 KM;
• Odluku o davanju suglasnosti za sklapanje Ugovora o zasnivanju prava služnosti puta na šumskom zemljištu u državnom vlasništvu na dijelu parcele označene kao k. č. broj: 4545/1 k. o. Vinjani, Posušje kojom se daje suglasnost ministru gospodarstva ŽZH za sklapanje navedenog Ugovora sa korisnikom prava služnosti puta;
• Odluku o raspisivanju Javnog natječaja za dodjelu ribolovnog prava za obavljanje sportsko-rekreacijskog ribolova na ribolovnoj zoni Grude, koji će provesti Ministarstvo gospodarstva ŽZH;
• Odluku o odobravanju prodaje službenoga motornog vozila Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša ŽZH putem javnog nadmetanja i Odluku o odobravanju prodaje službenih motornih vozila Vlade ŽZH putem javnog nadmetanja

Rješenja o razrješenju i imenovanju

Također, Vlada je donijela:

• Rješenje o razrješenju vršitelja dužnosti direktora D. P. „Poduzeće za otkup i obradu duhana“ d. d. Široki Brijeg, kojim se dužnosti razrješava Vlado Ćorić iz Širokog Brijega;
• Rješenje o imenovanju vršitelja dužnosti direktora D. P. „Poduzeće za otkup i obradu duhana“ d. d. Široki Brijeg, kojim se za vršitelja dužnosti navedenog Poduzeća imenuje Zdenko Jelić iz Širokog Brijega.

(www.jabuka.tv)

Objava Vlada ŽZH odobrila 560.000 KM za kulturu, imenovan novi v. d. direktora Poduzeća za duhan pojavila se prvi puta na Posušje net.

U ime Vlade Županije Zapadnohercegovačke Sporazum je potpisao predsjednik Predrag Čović, a u ime Međunarodne zračne luke Mostar ravnatelj Marko Đuzel.

Svrha potpisivanja ovoga Sporazuma je provedba projekta gašenja požara iz zraka za požarnu sezonu 2026. godine.

Naime, za sprječavanje nastanka velikih materijalnih šteta i ugrožavanja ljudskih života nužno je preventivno djelovati na terenima koji su visokorizični i nepristupačni za ljudske snage i tehniku kojom vatrogasne postrojbe raspolažu. Budući da se kopnene vatrogasne postrojbe ne mogu učinkovito suprotstaviti požarima zbog nepristupačnosti terena i nedostatka pogodnih puteva na ovome području, zrakoplovi su najučinkovitije sredstvo u borbi protiv požara.

Potpisnice Sporazuma suglasne su da je jedini način za brzo i efikasno djelovanje potrebno prilikom gašenja požara, pored korištenja raspoloživih resursa, imati adekvatnu podršku iz zraka. Dva zrakoplova, namijenjena za gašenje požara, odgovarajućih tehničkih karakteristika i kapaciteta, bit će trajno stacionirani u Zračnoj luci Mostar tijekom trajanja projekta, radi brže i učinkovite provedbe zračnih intervencija u slučaju požara. (vladazzh.gov.ba)

Objava Potpisan Sporazum o suradnji u organiziranju gašenja požara iz zraka pojavila se prvi puta na Posušje net.

Programa 2: Podrška projektima razvijanja funkcionalnih znanja i vještina djece predškolskog uzrasta i učenika osnovnih i srednjih škola.

Na temelju potreba škole, savjetnik načelnika općine Posušje za komunikaciju sa domaćim i međunarodnim institucijama Jozo Kolobarić, detaljno je prezentirao projekt “Jačanja digitalnih kompetencija učenika kroz opremanje učionica” djelatnicima Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.

Riječ je nastavku suradnje. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke u prethodne tri godine podržalo je više projekata Općine Posušje koji su uspješno realizirani.

U svibnju 2024. godine ministrica, prof. dr. Jasna Duraković, boravila je u službenom posjetu Općini Posušje.

U obilasku obrazovnih ustanova ministrici su predstavljene tehničke potrebe za opremanje učionica i prostorija za uspješnije obrazovanje.

Objava Osnovnoj školi Ivana Mažuranića Posušje 15 000 KM za jačanje digitalnih kompetencija pojavila se prvi puta na Posušje net.

Početak devedesetih godina prošloga stoljeća, u najteže vrijeme za Hrvate u Bosni i Hercegovini, pod vodstvom predsjednika Mate Bobana utemeljena je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, potom i Hrvatska Republika Herceg-Bosna, dok je Hrvatsko vijeće obrane izraslo u organiziranu i pobjedničku vojnu silu koja je imala ključnu ulogu u obrani hrvatskog naroda i njegovih prostora.

Tradicionalno, obljetnica se obilježila u njegovom rodnom kraju, Općini Grude kroz komemorativni program.

U 19 sati služena je sveta misa zadušnica u crkvi sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici, a nakon toga upriličeno je polaganje vijenaca i paljenje svijeća na grobu predsjednika HR HB mr. Mate Bobana u ime Hrvatskog narodnog sabora BiH.

U izaslanstvu HNS-a bili su načelnik općine Posušje Ante Begić, izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH Ivica Pavković i zastupnik u Skupštini Županije Zapadnohercegovačke Damir Jurišić.

Objava Obilježena 29. obljetnica smrti mr. Mate Bobana pojavila se prvi puta na Posušje net.

Kako je navedeno u priopćenju, na današnjoj sjednici Vlada je donijela:

• Uredbu o naknadama koje nemaju karakter plaće policijskih službenika u Županiji Zapadnohercegovačkoj, a čiji uvjeti, kriteriji, visina, način ili postupak ostvarivanja nisu regulirani Zakonom o plaćama i naknadama policijskih službenika Županije Zapadnohercegovačke.
• Uredbu o naknadama koje nemaju karakter plaće. Ovom Uredbom uređuju se uvjeti, kriteriji, visina, način i postupak ostvarivanja prava na naknade koje nemaju karakter plaće izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika u tijelima zakonodavne i izvršne vlasti u Županiji Zapadnohercegovačkoj, pravobranitelja i zamjenika pravobranitelja, ravnatelja Županijskoga zavoda za pravnu pomoć i branitelja Županijskog zavoda za pravnu pomoć, državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe u Županiji, zaposlenika u osnovnim i srednjim školama u Županiji, a čiji uvjeti, kriteriji, visina, način ili postupak ostvarivanja nisu regulirani Zakonom o plaćama i naknadama korisnika Proračuna Županije Zapadnohercegovačke.
  Odredbe ove Uredbe ne primjenjuju se na policijske službenike, sudce, tužitelje i sudske stručne suradnike u pravosudnim tijelima u Županiji. Također, odredbe ove Uredbe koje se odnose na državne službenike i namještenike u tijelima državne službe shodno se primjenjuju i na državne službenike i namještenike koji taj status imaju u tijelima sudske vlasti, Županijskom tužiteljstvu i Županijskom pravobraniteljstvu.
• Uredbu o naknadama troškova za službena putovanja. Ovom Uredbom utvrđuju se vrste i visine naknada za službena putovanja, kao i postupak ostvarivanja tih naknada, za državne službenike i namještenike u županijskim ministarstvima, županijskim upravama i upravnim organizacijama, stručnim i drugim službama tijela izvršne i zakonodavne vlasti Županije Zapadnohercegovačke. Državni službenik ima pravo na naknade troškova koji nastanu u vezi sa službenim putovanjem na području Bosne i Hercegovine i u inozemstvu, koji se ostvaruju prema odredbama ove Uredbe.

Odluke donesene na sjednici Vlade

Vlada je donijela:

• Odluku o visini dodatka na plaću po osnovu posebnih uvjeta rada, kojom se utvrđuje visina i način ostvarivanja dodatka na plaću po osnovu posebnih uvjeta rada za glavne županijske inspektore i županijske inspektore. Visina dodatka na plaću po osnovu posebnih uvjeta rada za glavne županijske inspektore i županijske inspektore iznosi 20% od osnovne plaće bez dijela plaće na temelju radnog staža i čini sastavni dio plaće.
• Odluku o usvajanju Smjernica za planiranje rada županijskih tijela za razdoblje 2027. – 2029. godine. Svrha Smjernica je operacionalizacija Strategije razvoja Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje 2021. – 2027. godine kroz trogodišnje planiranje rada županijskih tijela odnosno izradu godišnjih programa rada Vlade Županije Zapadnohercegovačke te učinkovitu provedbu i praćenje provedbe Strategije. Ove Smjernice također trebaju poslužiti kao instrument za uspravno i vodoravno usklađivanje trogodišnjih lanova rada i godišnjih programa rada između županijskih tijela, kako bi se postigla bolja sinergija i olakšala provedba Strategije razvoja ŽZH, kao i ostalih usvojenih strateško planskih dokumenata u Županiji Zapadnohercegovačkoj.
• Odluku o davanju suglasnosti na Odluku o usvajanju godišnjeg obračuna „Šumsko-gospodarskog društva Županije Zapadnohercegovačke“ d. o. o. Posušje za 2025. godinu, koju je donio Nadzorni odbor Društva.
• Odluku o pokriću gubitka iskazanog po godišnjem obračunu „Šumsko-gospodarskog društva Županije Zapadnohercegovačke“ d. o. o. Posušje za 2025. godinu.
• Odluku o davanju suglasnosti na Statut Službe za zapošljavanje Županije Zapadnohercegovačke, kojeg je donijelo Upravno vijeće Službe. Razlozi za donošenje ovoga Statuta je njegovo usklađivanje sa Zakonom o ustanovama, Uredbom o utemeljenju Službe za zapošljavanje Županije Zapadnohercegovačke i naputcima Revizije.

Rješenja o razrješenju i imenovanju

Vlada je donijela:

• Rješenje o razrješenju članova Povjerenstva za Program javnih investicija u Županiji Zapadnohercegovačkoj kojim se, zbog isteka mandata, dužnosti razrješuju Vedran Markotić, Ivo Pavković i Nela Zlopaša.
• Rješenje o imenovanju članova Povjerenstva za Program javnih investicija u Županiji Zapadnohercegovačkoj u sljedećem sastavu: Ivo Pavković iz reda Predsjedništva Skupštine Saveza općina i gradova Federacije BiH, Marija Đerek iz reda istaknutih stručnjaka iz oblasti analize i ocjena investicija i Ivona Jović ispred Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke.
• Rješenje o imenovanju ravnatelja Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za koordinaciju fondova Europske unije i prekogranične suradnje, kojim se za ravnatelja navedenog Ureda imenuje Tvrtko Lovrić iz Širokog Brijega.

Josip Tomić iz Gruda razriješen je dužnosti člana Povjerenstva za državnu službu Županije Zapadnohercegovačke, dok je za novog člana navedenog Povjerenstva imenovan Ivan Žulj iz Gruda.

Objava Nove odluke Vlade ŽZH: Veće naknade, dodatak inspektorima i nova imenovanja pojavila se prvi puta na Posušje net.

O njima se govorilo u emisiji projekta „Priroda pamti – ostavi trag, a ne otpad“, u kojoj je gost bio Mate Lončar, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Zapadnohercegovačke županije, piše Običan radio.

Govoreći o trenutačnom stanju okoliša i prostora u Zapadnohercegovačkoj županiji, ministar Lončar istaknuo je kako je ono zadovoljavajuće, ali da postoji mnogo prostora za napredak.

„Uvijek može bolje. Naša je odgovornost i obveza štititi okoliš, osobito zaštićena područja, ali i stvarati zakonske i planske pretpostavke za razvoj županije, lokalnih zajednica i gospodarstva“, poručio je Lončar.

Naglasio je kako Ministarstvo, u suradnji s općinama, gradovima, lokalnim zajednicama i različitim institucijama, svakodnevno radi na unaprjeđenju sustava zaštite prostora i okoliša.

Prostorno planiranje, urbanizam i okoliš neraskidivo su povezani

Ministarstvo na čijem je čelu objedinjuje područja prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša. Lončar smatra kako su ta područja usko povezana jer upravo kroz njih treba osigurati održiv razvoj.

„Važno je da postoje jasna pravila i jednaki kriteriji za sve. S jedne strane treba omogućiti razvoj, a s druge strane zaštititi okoliš i prirodu, ne samo za nas, nego i za generacije koje dolaze“, kazao je Lončar.

Zakon o zaštiti prirode u završnoj fazi

Jedna od važnih tema razgovora bio je i Zakon o zaštiti prirode u Zapadnohercegovačkoj županiji. Ministar je istaknuo kako se o tom zakonu govorilo već godinama, a u posljednjem razdoblju Ministarstvo je intenziviralo aktivnosti na njegovoj pripremi.

Zakon je, kako je pojasnio, u završnoj fazi te se očekuje da će uskoro biti upućen Vladi, a potom i Skupštini Zapadnohercegovačke županije.

„Provedene su javne rasprave i konzultacije, a svi zainteresirani imali su priliku dostaviti svoje komentare. Vjerujem da smo došli do kvalitetnog prijedloga koji će omogućiti bolju zaštitu prirode, ali i razvoj županije“, rekao je Lončar.

Dodao je kako je cilj zakona kvalitetno upravljati prirodnim resursima, zaštititi ih za budućnost, ali pritom ne zaustaviti razvoj Zapadnohercegovačke županije, koju smatra jednom od perspektivnijih u Federaciji BiH.

Javni poziv za ulaganja u infrastrukturu gospodarenja otpadom

Ministarstvo je raspisalo i javni poziv za financiranje ulaganja u infrastrukturu gospodarenja otpadom u 2026. godini. Lončar je kazao kako su sredstva ograničena, ali da je cilj u idućem razdoblju iz godine u godinu povećavati ulaganja u ovo područje.

Potpora je namijenjena općinama, gradovima, javnim poduzećima, ali i privatnim subjektima koji se bave poslovima gospodarenja otpadom. Cilj je osnažiti njihove kapacitete kako bi se otpad zbrinjavao na kvalitetniji i odgovorniji način.

„Količina otpada svake je godine sve veća. Zato moramo ići prema sustavnom razdvajanju otpada, recikliranju i smanjenju opterećenja na lokalne zajednice“, istaknuo je ministar.

Posebno je naglasio važnost edukacije građana, osobito djece, o odvajanju otpada i značenju različitih spremnika.

Divlja odlagališta problem su sustava, nadzora i navika

Jedan od najvećih izazova u zaštiti okoliša ostaju divlja odlagališta. Lončar je istaknuo kako je problem višeslojan te uključuje nedostatak nadzora, neodgovorne navike pojedinaca, ali i potrebu za boljom edukacijom i učinkovitijim inspekcijskim djelovanjem.

„Najbolje je reći da je problem u svemu pomalo. Sudjelovao sam u uklanjanju velikih divljih odlagališta, ali se na nekim lokacijama otpad nakon određenog vremena ponovno pojavio“, rekao je Lončar.

Naglasio je kako je potreban snažniji nadzor, bolja koordinacija institucija i odlučnije postupanje prema onima koji otpad odlažu u prirodu. Posebno je upozorio da se odvoz komunalnog otpada organizira u gotovo svim lokalnim sredinama, zbog čega nema opravdanja za stvaranje divljih deponija.

„Ako imamo organiziran odvoz otpada, postavlja se pitanje kakva je logika da netko svoj otpad odvozi i ostavlja u prirodi“, poručio je.

Registar divljih odlagališta važan alat za građane i institucije

Ministarstvo ima i registar divljih odlagališta, dostupan na mrežnoj stranici, putem kojega građani mogu prijaviti lokacije na kojima se nalazi nelegalno odložen otpad.

Lončar je pozvao građane da koriste tu mogućnost jer prijave pomažu institucijama u stvaranju stvarne slike stanja na terenu. Registar je, kako je istaknuo, važan i za prijave na javne pozive te planiranje sanacije odlagališta.

„Pozivam građane da prijave divlja odlagališta. Takve informacije nama su važne jer na temelju njih lakše planiramo aktivnosti i sredstva za sanaciju“, kazao je ministar.

Naglasio je kako se u registru mogu pronaći različite prijave, od manjih količina otpada, primjerice nekoliko odbačenih guma uz cestu, do znatno većih lokacija koje zahtijevaju ozbiljnije zahvate.

Blidinje zahtijeva posebnu brigu i zajedničko djelovanje

Poseban dio razgovora bio je posvećen Parku prirode Blidinje, području iznimne prirodne vrijednosti koje sve više privlači posjetitelje, izletnike, vikendaše i investitore.

Lončar je istaknuo kako je upravo na takvim područjima potrebno pronaći ravnotežu između razvoja i zaštite prirode. Podsjetio je na nedavne aktivnosti sanacije divljih odlagališta na području Blidinja te sastanak s načelnicima općina Jablanica, Posušje i Tomislavgrad, koje najvećim dijelom pokrivaju zaštićeno područje.

„Naš je zadatak osigurati održivi razvoj. To je moguće, ali zahtijeva jasna pravila, suradnju i pojačan inspekcijski nadzor“, poručio je Lončar.

Dodao je kako se posebna pozornost mora posvetiti sprječavanju ponovnog nastanka divljih odlagališta, ali i problematici bespravne gradnje. Prema njegovim riječima, zaštićena područja ne smiju se dovesti u stanje u kojem više neće biti privlačna ni turistima ni lokalnom stanovništvu.

Obnovljivi izvori energije moraju se razvijati prema jasnim pravilima

U emisiji se govorilo i o obnovljivim izvorima energije. Lončar je istaknuo kako su oni važni i potrebni, ali njihov razvoj mora biti prostorno i okolišno odgovoran.

„Način života se promijenio, a potrošnja električne energije znatno je veća nego prije. Zbog toga su nam izvori energije potrebni, ali projekti moraju biti provedeni u skladu sa zakonima, pravilima i planovima“, rekao je Lončar.

Naglasio je kako institucije moraju osigurati jasne smjernice, jednake kriterije za sve investitore i zaštitu prostora u kojem se takvi projekti provode.

Edukacija djece kao dugoročno najvažniji prioritet

Kao jedan od najvažnijih prioriteta u budućnosti Lončar je izdvojio edukaciju. Smatra kako se o zaštiti okoliša mora govoriti već u vrtićima i osnovnim školama, jer upravo djeca mogu dugoročno mijenjati navike društva.

Ministarstvo je, kako je rekao, već razgovaralo s resornim ministarstvom obrazovanja o jačanju edukativnih aktivnosti u školama.

„Rezultati možda neće biti vidljivi odmah, ali dugoročno će edukacija donijeti puno više nego mnoge kratkoročne mjere“, kazao je Lončar.

„Prirodu ne čuvamo zbog institucija, nego zbog sebe i svoje djece“

Na kraju razgovora ministar Lončar uputio je poruku građanima, naglasivši kako odgovornost za okoliš ne počinje i ne završava u institucijama.

„Nitko ne treba čuvati svoje dvorište, selo, grad, općinu, šumu ili prirodu zbog ministra ili institucija vlasti. To trebamo činiti zbog sebe i svoje djece“, poručio je.

Istaknuo je kako sadašnje generacije imaju najveću odgovornost prema onima koji dolaze nakon njih. Pozvao je građane da ne stvaraju divlja odlagališta, da odgovorno postupaju s otpadom i da svojim ponašanjem daju dobar primjer djeci.

„Naša je obveza ostaviti prostor i prirodu u boljem stanju budućim generacijama. To je odgovornost svakoga od nas“, zaključio je Lončar.

Objava Mate Lončar: Blidinje zahtijeva posebnu brigu i zajedničko djelovanje pojavila se prvi puta na Posušje net.

“Vidimo da prvenstvo ulazi u fazu koja će biti još zanimljivija. Svjetsko prvenstvo je, mislim, prava poslastica”, rekla je, dodajući da je jasno da postoji pozitivan zaokret u reprezentaciji BIH.

Filipović je govorila i o blokadama europskog puta Bosne i Hercegovine, sjednicama Parlamenta BIH, donošenju reformskih zakona, ali i o imenovanju glavnog pregovarača.

Upitana je i je li SNSD najveća prepreka u vladi.

„Trenutno se naši stavovi razlikuju. Moramo se sjetiti da su na početku mandata pokazali ambiciju. Uvijek imamo konsenzus o putu u EU, ali nitko ne želi nositi teške kofere. Trenutno SNSD pokazuje suzdržanost. Prepoznate su određene aktivnosti koje smo radili sa SNSD-om“, rekla je Filipović.

Na pitanje bi li PDP i SDS bili bolji partneri od SNSD-a, Filipović je naglasila da je prerano govoriti o koalicijskim odnosima.

„Prerano je govoriti o koalicijskim odnosima jer bi to bilo nepoštivanje volje birača. Imamo principijelan stav – partneri u vlasti bit će oni koji na izborima dobiju legitimitet. Koalicije i partnerstva će se odrediti nakon izbora. Za nas je poželjan partner onaj koji drži riječ i ne pokušava preglasati“, rekla je.

Upitana je i je li Trojka ili SNSD više izigrali trikove u vlasti.

„U jednom trenutku imali smo različite interese, blokade u Domu naroda. U jednom trenutku morali smo napustiti sjednice. Dok smo se pridržavali dogovora i dok smo vodili dijalog, vlada je funkcionirala“, rekla je.

Kao odgovor na kritike o njenom radu u Zastupničkom domu Parlamenta Federalnih vlasti, te na činjenicu da rijetko govori i ne predlaže zakone, Filipović je rekla da je njen rad prepoznat unutar HDZ-a.

„Mi unutar Kluba HDZ-a smo se na samom početku definiranja mandata dogovorili o principima i djelovanju. Moj zadatak u ovom mandatu bio je sudjelovanje u radu parlamentarnih odbora, pregovorima… Mislim da je moj rad prepoznat, posebno unutar HDZ-a“, rekla je.

Komentirala je i nadolazeću sjednicu Odbora za provedbu mira (PIC), na kojoj bi se trebao izabrati novi visoki predstavnik u BIH. Osvrnula se i na svoj raniji stav da „OHR treba zatvoriti“.

„OHR treba zatvoriti jer BIH ne može biti suverena članica EU, a istovremeno imati strani entitet koji ima ovlasti donositi i ukidati zakone, mijenjati Ustav… Kada netko u stranim zemljama nešto komentira, kažemo ‘nitko nema pravo dirati naš suverenitet’. Dio o funkcioniranju Ureda visokog predstavnika treba završiti što je prije moguće“, rekla je Filipović.

Također je istaknula da se politička situacija u BIH nekoliko puta komplicirala intervencijama visokih predstavnika.

Naglasila je da je naišla na pozitivne reakcije na svoju kandidaturu, te da je podržana unutar HDZ-a. Pitali su je i koga je lakše pobijediti od protukandidata Zdenka Lučića i Slavena Kovačevića.

„Voljela bih da mogu odgovoriti na to pitanje, ako je Izborni zakon izmijenjen tako da se pokaže prava utakmica. Znamo da se Slaven Kovačević obraća bošnjačkoj javnosti, a Lučić hrvatskoj. Ne mogu reći tko će pobijediti, ali mogu reći da ću biti osoba koja će osvojiti najviše hrvatskih glasova“, rekla je.

Komentirala je i činjenicu da je Andrej Plenković podržao njezinu kandidaturu dok se hrvatski predsjednik Zoran Milanović ne oglašava.

„Ne bih komentirala ni podršku predsjednika Plenkovića, što se tiče hrvatskog predsjednika, mislim da je to također stav koji se ne oglašava“, rekla je Filipović.

Zamoljena je i da komentira prijedloge iz Zagreba, točnije one koji dolaze iz Domovinskog pokreta, te priču o obnovi Herceg-Bosne.

„Trenutno za BiH tražimo ono što nam ustav jamči – ravnopravnost triju konstitutivnih naroda. Pravo na legitimno predstavljanje proizlazi iz ravnopravnosti i konstitutivnosti. Ako se pokaže da hrvatski narod ne može trajno zaštititi svoja prava, onda je legitimno razmišljati o drugim modelima političkog promišljanja“, rekla je.

Upitana je i je li jedna od opcija treći entitet.

„Jedna opcija je treći entitet, ili više entiteta, ili različiti modeli ustroja Federacije“, rekla je.

Na pitanje je li struktura Federacija ili cijela BiH, Filipović je naglasila da izborna jedinica nije isto što i teritorijalna.

Na kraju je rekla da BiH ima resurse, ljude i mjesto u Europi.

Objava DARIJANA FILIPOVIĆ: Osvojit ću najviše hrvatskih glasova, a ako ne možemo zaštititi svoja prava, opcija je i treći entitet pojavila se prvi puta na Posušje net.

U središtu razgovora bila je kontinuirana suradnja HDZ-a i HDZ-a BiH kao političkih partnera koji dijele odgovornost za promicanje europskih vrijednosti, očuvanje političke stabilnosti te zaštitu interesa hrvatskoga naroda. Istaknuta je važnost daljnjeg jačanja odnosa Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao dviju prijateljskih i susjednih država, uz nastavak intenzivne političke koordinacije o pitanjima od zajedničkog interesa.

Poseban naglasak stavljen je na nastavak snažne potpore Republike Hrvatske europskom putu Bosne i Hercegovine, provedbi reformskih prioriteta te ostvarivanju uvjeta za daljnji iskorak u procesu europskih integracija. Sudionici su ocijenili kako europska perspektiva Bosne i Hercegovine predstavlja ključni okvir za jačanje institucionalne stabilnosti, pravne sigurnosti, gospodarskog razvoja i ukupnog društvenog napretka.

„Drago mi je da smo danas bili domaćini našeg sustavnog, strukturiranog dijaloga i odlične suradnje između Hrvatske demokratske zajednice u Hrvatskoj i Hrvatske demokratske zajednice u Bosni i Hercegovini. Kao najodgovornije političke stranke u Hrvatskoj i BiH činimo sve kako bismo unaprijedili odnose između dviju zemalja, pomogli položaju ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH”, naglasio je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.

Razgovaralo se i o nastavku potpore projektima od posebne važnosti za Hrvate u Bosni i Hercegovini koji kroz ulaganja u prometnu, obrazovnu, zdravstvenu, kulturnu i drugu javnu infrastrukturu pridonose ravnomjernom razvoju lokalnih zajednica te stvaranju kvalitetnijih uvjeta za život hrvatskoga naroda.

„Mi ćemo uvijek konstruktivno zagovarati kvalitetne odnose s Bosnom i Hercegovinom i podržavati europski put. Hrvatska će, kao što to čini, uvijek nastojati da politika proširenja obuhvati BiH na jedan novi, konstruktivan i dinamičan način”, poručio je Andrej Plenković.

Sudionici sjednice osvrnuli su se i na zaključke sastanka čelnika Europske pučke stranke održanog u Sarajevu, na kojem je potvrđena snažna potpora europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, potrebi ubrzanja reformskih procesa te dosljednoj zaštiti ustavnog poretka i jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda.

Istaknuto je kako europski put Bosne i Hercegovine nije moguće promatrati odvojeno od pune provedbe ustavnih načela, uključujući legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

„Analizirali smo što smo sve radili u protekle dvije, odnosno četiri godine kroz različite mandate koje smo imali, projekte koje smo započeli i realizirali te one koje osmišljavamo u vremenu ispred nas. Želimo naznačiti i institucionalnu povezanost kada je u pitanju naš europski put i uopće integracije BiH. Bez predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića teško da bi Bosna i Hercegovina danas uopće bila u bilo kakvom interesu, s obzirom na druge teme koje su okupirale europsku administraciju. Zajedno radimo kada je u pitanju potreba da mijenjamo Izborni zakon, a isto tako i infrastrukturu koju upravo usuglašavamo s Vladom Republike Hrvatske kako bismo dovoljno jasno motivirali predstavnike druga dva naroda u BiH da razumiju i u konačnici podrže takav pristup. Ništa individualno nećemo moći uraditi, osim kroz zajednički dijalog unutar BiH”, naglasio je predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović.

Zajednički je naglašeno kako ostvarivanje pune ustavne i institucionalne ravnopravnosti hrvatskoga naroda ostaje jedno od temeljnih političkih pitanja za dugoročnu stabilnost, funkcionalnost i europsku konsolidaciju Bosne i Hercegovine. U tom je kontekstu ponovno istaknuta potreba žurne reforme izbornog zakonodavstva kojom će se osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti, kao nezaobilazan preduvjet jačanja međusobnog povjerenja i stabilnog funkcioniranja institucija. Zaključno je potvrđena opredijeljenost HDZ-a i HDZ-a BiH za nastavak uske političke suradnje i koordiniranog djelovanja u ostvarivanju zajedničkih strateških ciljeva – potpore europskom i euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine, zaštite ustavne ravnopravnosti hrvatskog naroda te daljnjeg jačanja partnerstva Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine na dobrobit svih njihovih stanovnika.

Objava Poruka iz Dubrovnika: Zajednička potpora europskim integracijama BiH i ustavnoj ravnopravnosti Hrvata pojavila se prvi puta na Posušje net.