Darijana Filipović, kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH (HDZ BiH/HNS), dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, o svojim političkim planovima govorila je gostujući u Dnevniku PLUS RTV Herceg-Bosne.

Govoreći o potezima koje bi poduzela ako bude izabrana, Filipović je najavila ponovno otvaranje Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru te promjene u diplomatsko-konzularnoj mreži.

Kada dođem na mjesto hrvatske članice Predsjedništva, jedna od prvih aktivnosti je vratiti ravnotežu u diplomatsko-konzularnu mrežu.

Na pitanje podrazumijeva li to imenovanje novih i opoziv starih veleposlanika iz hrvatske kvote, odgovorila je potvrdno. Najavila je i ponovno otvaranje Ureda u Mostaru “jer tu i pripada”.

Posjet SAD-u i budućnost OHR-a

Filipović se osvrnula i na nedavni posjet Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je zajedno s ministrom pravde BiH Davorom Bunozom održala sastanke u State Departmentu i Bijeloj kući s dužnosnicima zaduženima za jugoistok Europe.

Navela je kako je cilj razgovora bio američkoj administraciji predstaviti problem preglasavanja Hrvata u BiH, a razgovaralo se i o djelovanju OHR-a te potrebi da domaći političari preuzmu odgovornost za upravljanje zemljom.

Susreti u Sjedinjenim Američkim Državama bili su susreti u kojima gradite odnose i bili su jako dobri i zadovoljavajući. Kad dužnosnicima u SAD-u postavite pitanje je li demokratski da jedan narod bira drugome predstavnike, ako je odgovor da nije, onda smo se razumjeli. Ono što nama svima treba je više domaćeg dogovora i odgovornosti, a onda i da domaća politika pokaže da zapravo Ured visokog predstavnika ovdje više nije ni potreban.

Izborni zakon i političko predstavljanje

Govoreći o novom izbornom ciklusu i uvođenju novih izbornih tehnologija, Filipović je kazala kako podržava transparentnost procesa, ali smatra problematičnim ozračje u kojem se propitivanje djelovanja Središnjeg izbornog povjerenstva odmah tumači kao protivljenje novim tehnologijama.

Kao ključni problem izdvojila je mogućnost da birači drugog naroda biraju hrvatske političke predstavnike u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.

Ono što govorimo otkad imamo nelegitimne predstavnike, jest da se događa da jedan brojniji narod može drugom, manje brojnom narodu izabrati predstavnike. Kroz izmjenu Izbornog zakona želimo eliminirati te mogućnosti kako bi hrvatski narod bio posve ravnopravan. Rasprave o preustroju Federacije, o novim ili teritorijalnim izbornim jedinicama moraju biti nešto što je dopušteno svima, a ad hoc izborne jedinice bi riješile ove probleme.

Dodala je kako to, prema njezinim riječima, ne spori ni Europski sud za ljudska prava te da bi se, uvažavajući strukturu BiH, pitanje političkog predstavljanja Hrvata najjednostavnije riješilo izmjenama Izbornog zakona BiH.

Državna imovina i centralizacija

Filipović je govorila i o pitanju državne imovine, upozoravajući na posljedice koje nerješavanje tog pitanja može imati za razvojne projekte. Kao primjere navela je Južnu plinsku interkonekciju i koridor Vc.

Posebno je upozorila na mogućnost da se pitanje državne imovine koristi za političku centralizaciju Bosne i Hercegovine.

Državna imovina sigurno je jedno od pitanja koje je postalo aktualno, no posebno je problematično što se to pokušava staviti u korist političkim procesima centralizacije. Svaki model koji podrazumijeva da se iz jednog centra odlučuje o svakom razvojnom projektu bi smanjio mogućnost općinama i gradovima da sami odlučuju o vlastitom razvoju. Zato sam protiv takve vrste centralizacije. Državna imovina treba biti resurs razvoja cijele BiH, a nikako ne smije postati alat za centralizaciju.

Filipović: Vratit ću Ured hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostar

11. rujna 2026.

4 komentara

Kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH Darijana Filipović najavila je da će, bude li izabrana, među prvim aktivnostima biti ponovno otvaranje Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru te vraćanje ravnoteže u diplomatsko-konzularnoj mreži.

Darijana Filipović, kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH (HDZ BiH/HNS), dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, o svojim političkim planovima govorila je gostujući u Dnevniku PLUS RTV Herceg-Bosne.

Govoreći o potezima koje bi poduzela ako bude izabrana, Filipović je najavila ponovno otvaranje Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru te promjene u diplomatsko-konzularnoj mreži.

Kada dođem na mjesto hrvatske članice Predsjedništva, jedna od prvih aktivnosti je vratiti ravnotežu u diplomatsko-konzularnu mrežu.

Na pitanje podrazumijeva li to imenovanje novih i opoziv starih veleposlanika iz hrvatske kvote, odgovorila je potvrdno. Najavila je i ponovno otvaranje Ureda u Mostaru “jer tu i pripada”.

Posjet SAD-u i budućnost OHR-a

Filipović se osvrnula i na nedavni posjet Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je zajedno s ministrom pravde BiH Davorom Bunozom održala sastanke u State Departmentu i Bijeloj kući s dužnosnicima zaduženima za jugoistok Europe.

Navela je kako je cilj razgovora bio američkoj administraciji predstaviti problem preglasavanja Hrvata u BiH, a razgovaralo se i o djelovanju OHR-a te potrebi da domaći političari preuzmu odgovornost za upravljanje zemljom.

Susreti u Sjedinjenim Američkim Državama bili su susreti u kojima gradite odnose i bili su jako dobri i zadovoljavajući. Kad dužnosnicima u SAD-u postavite pitanje je li demokratski da jedan narod bira drugome predstavnike, ako je odgovor da nije, onda smo se razumjeli. Ono što nama svima treba je više domaćeg dogovora i odgovornosti, a onda i da domaća politika pokaže da zapravo Ured visokog predstavnika ovdje više nije ni potreban.

Izborni zakon i političko predstavljanje

Govoreći o novom izbornom ciklusu i uvođenju novih izbornih tehnologija, Filipović je kazala kako podržava transparentnost procesa, ali smatra problematičnim ozračje u kojem se propitivanje djelovanja Središnjeg izbornog povjerenstva odmah tumači kao protivljenje novim tehnologijama.

Kao ključni problem izdvojila je mogućnost da birači drugog naroda biraju hrvatske političke predstavnike u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.

Ono što govorimo otkad imamo nelegitimne predstavnike, jest da se događa da jedan brojniji narod može drugom, manje brojnom narodu izabrati predstavnike. Kroz izmjenu Izbornog zakona želimo eliminirati te mogućnosti kako bi hrvatski narod bio posve ravnopravan. Rasprave o preustroju Federacije, o novim ili teritorijalnim izbornim jedinicama moraju biti nešto što je dopušteno svima, a ad hoc izborne jedinice bi riješile ove probleme.

Dodala je kako to, prema njezinim riječima, ne spori ni Europski sud za ljudska prava te da bi se, uvažavajući strukturu BiH, pitanje političkog predstavljanja Hrvata najjednostavnije riješilo izmjenama Izbornog zakona BiH.

Državna imovina i centralizacija

Filipović je govorila i o pitanju državne imovine, upozoravajući na posljedice koje nerješavanje tog pitanja može imati za razvojne projekte. Kao primjere navela je Južnu plinsku interkonekciju i koridor Vc.

Posebno je upozorila na mogućnost da se pitanje državne imovine koristi za političku centralizaciju Bosne i Hercegovine.

Državna imovina sigurno je jedno od pitanja koje je postalo aktualno, no posebno je problematično što se to pokušava staviti u korist političkim procesima centralizacije. Svaki model koji podrazumijeva da se iz jednog centra odlučuje o svakom razvojnom projektu bi smanjio mogućnost općinama i gradovima da sami odlučuju o vlastitom razvoju. Zato sam protiv takve vrste centralizacije. Državna imovina treba biti resurs razvoja cijele BiH, a nikako ne smije postati alat za centralizaciju.

Filipović o pomoći Republike Hrvatske

Osvrćući se na suradnju s Trojkom u vlasti, Filipović je ocijenila kako su postojali iskoraci na europskom putu i u infrastrukturnim projektima sve dok nije došlo do dnevnopolitičkih obračuna.

Istaknula je i pomoć Republike Hrvatske Bosni i Hercegovini, navodeći kako je Vlada RH tijekom posljednjih deset godina pomogla projektima s više od 500 milijuna.

Republika Hrvatska nije problem Bosne i Hercegovine, ona je možda i naša najveća prilika. Teško mi je uopće odgovoriti na sve te projekte u zadnjih deset godina u kojima je Vlada RH iskazala pomoć s više od 500 milijuna.

Kao primjere mjesta i ustanova u kojima je ta pomoć vidljiva spomenula je Ravno, Čapljinu, Kiseljak, Žepče, Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar te subvencioniranje vrtića.

Odgovor Slavenu Kovačeviću

Na kraju razgovora Filipović se osvrnula na prozivke Slavena Kovačevića, koji ju je pozvao da se očituje smatra li Slobodana Praljka herojem ili zločincem.

Poručila je kako ne smatra da mu je dužna odgovarati jer se, kako je navela, ne obraćaju istom biračkom tijelu.

Ja nisam dužna odgovarati Slavenu Kovačeviću jer se uopće ne obraćamo istom biračkom tijelu. Ja se obraćam hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Ne mislim raspravljati s njim o bilo kakvim presudama Haškog suda, s njim mogu jedino raspravljati o presudama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je u svojoj posljednjoj presudi čak utvrdio da je Slaven Kovačević pokušao obmanuti taj sud.

jabuka.tv/Rtv hb

Objava Filipović: Vratit ću Ured hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostar pojavila se prvi puta na Posušje net.

Tako će svoje članove u biračkim odborima u Posušju imati sljedeće stranke: Narod i pravda, SDBIH, SPUBIH; HDZ BiH, HSS SR, HSP BiH, HKDU, HSP, HDU, HSP HB, HRAST; Hrvatska petorka HDZ 1990, HRS; HNP; HDS i HSS; Bosanskohercegovačka inicijativa – Fuad Kasumović; SDP – Socijaldemokratska partija BiH; NES BiH, PDA, NAPRIJED – Za Evropsu BiH Zajedno.

Tako na oglasnoj ploči Općine stoji sljedeće:

Objava POSUŠJE: Donosimo članove i zamjenike članova biračkih odbora pojavila se prvi puta na Posušje net.

PRIOPĆENJE PRENOSIMO U CIJELOSTI, BEZ INTERVENCIJA:

Poštovani mediji i cijenjena javnosti,

Obraćamo Vam se s ciljem zaštite digniteta javnih institucija, prvenstveno Općine Posušje i Osnovne škole Ivana Mažuranića Posušje, te svih djelatnika koji su izloženi brutalnom i kontinuiranom blaćenju od strane prolazne djelatnice, općinske vijećnice i političke aktivistice stranke HDZ1990 Ljiljane Pirić, te njenih političkih istomišljenika. U tome prednjači samoprozvani novinar Dino Tolić. Njegov ‘novinarski’ interes prestaje tamo gdje završava njegovo dvorište, dok su mu problemi stanovnika ostalih dijelova općine potpuno nebitni. Važni su mu samo politički istomišljenici i oni frustrirani pojedinci koji kroz ulogu dežurnih kritičara zapravo liječe svoje neostvarene privatne interese. Ovaj „novinar“ bez stručnog zvanja u suradnji s dotičnom gospođom koristi lokalne portale kao platforme koje otvoreno služe oporbenim političkim strankama kao poligon za sirovi obračun s neistomišljenicima. Kroz potpuno netočne i zlonamjerne tekstove, Tolić pokušava dodatno diskreditirati djelatnike Općine i Osnovne škole javno ih osuđujući bez ikakvih argumenata. On svojim objavama svjesno stvara nemir u obiteljima zaposlenika i pokušava prikazati javne institucije kao “slučaj institucije”.

Riječ je o medijskom prostoru i autorima koji očito ne mogu podnijeti gospodarski razvoj i uspjeh naše općine, kao ni napredak svih institucija i realizaciju projekata od iznimnog značaja za naš kraj. Spomenuti dvojac ujedno pomalo preuzima i upravljanje strankom iz ruku „predsjednika“ Tomislava Topića, prebjega, koji ne može prihvatiti činjenicu da više ne „savjetuje“ za visoke plaće određene dužnosnike na višim razinama, a da nikako ne dolazi na posao. Za razliku od tog vremena sada valjda mora ići na posao što mu izgleda teško pada.

Posebno su indikativni svakodnevni napadi na predsjednike mjesnih zajednica općine Posušje, ljude koji volonterski obavljaju težak posao, pronalazeći sredstva za lokalne projekte u suradnji s općinskim, županijskim i višim razinama vlasti, čime izravno podižu kvalitetu života u našim ruralnim naseljima. U tim podmetanjima ide se toliko daleko da se protiv predsjednika podnose i krivične prijave, a sve s prozirnim ciljem da se diskreditiraju projekti koje politika HDZ-a provodi na terenu. Takve pokušaje sabotaže nećemo dopustiti. Poruka koju šaljemo je jasna: još ćemo snažnije podržavati ulaganja u mjesne zajednice te nastaviti s realizacijom projekata koje delegiraju vijeća mjesnih zajednica na čelu sa svojim predsjednicima. Ostanak naših ljudi i razvoj ruralnih područja naš je prioritet.

Osnovna škola Ivana Mažuranića Posušje je institucija koja je svojim radom, zalaganjem, transparentnošću i rezultatima na svim razinama postala primjer izvrsnosti. Kroz uspješnu suradnju s Općinom Posušje, Županijom Zapadnohercegovačkom te ostalim razinama vlasti u BiH i Republici Hrvatskoj, realizirani su brojni projekti koji su našim učenicima omogućili najbolje moguće uvjete. Rad u jednoj smjeni, otvaranje nove zgrade škole, besplatni udžbenici te besplatan prijevoz učenika samo su neki od mnogih benefita kojima smo osigurali odgojno-obrazovni proces kakav djeca zaslužuju. Uprava i učitelji svakodnevno nastavljaju stvarati još bolje uvjete za rad.

Nasuprot tome, Ljiljana Pirić i Dino Tolić, koji je odnedavno i politički aktivan, koriste našu instituciju i naše učenike za vlastiti politički angažman. Cilj im je promoviranje ideja koje štete ugledu škole i dovode u pitanje dostojanstvo ustanove na čije čelo žele doći svim sredstvima – manipulacijom, lažima te objavljivanjem lažnih sadržaja, zbog čega bi škola svakako trebala poduzeti sve pravne radnje da se zaštiti u svakom smislu te riječi.

U prilog zakonitosti rada škole jasno govori i pravomoćna presuda Županijskog suda Široki Brijeg, broj 64 0 Rs 067975 24 Rsž od 5. ožujka 2026. godine. Istom presudom u potpunosti je odbijena žalba Ljiljane Pirić kao neutemeljena te je potvrđena prvostupanjska presuda Općinskog suda u Širokom Brijegu. Sud je time pravno i konačno potvrdio zakonitost natječajne procedure, odluka Školskog odbora te samog imenovanja ravnatelja škole na koji se dotična gospođa Pirić uporno prijavljuje kako bi zadovoljila svoje bolesne ambicije, jer izgleda nedostaje joj upravnih vijeća i odbora u kojima je godinama sjedila i primala naknadu bez ikakvih rezultata. Raznim objavama na društvenim mrežama mjesecima je vršila pritisak, ne bi li na takav način utjecala na odluke Suda. No, međutim, koncept se urušio vrlo brzo kao što će i ova suluda politika prozivanja svih onih koji ne stoje uz razaratelje našeg društva.

Podsjećamo javnost da je imenovana osoba prije nekoliko godina obnašala poziciju voditeljice smjene. Tada je svojim odlukama, vrijeđanjem djelatnika i spletkama dovela školu u situaciju da postane poligon za svakodnevne intervencije policije i pobune djelatnika koji su opravdano tražili njezinu smjenu. U tom su se razdoblju članovi Školskog odbora birali pod pritiskom; kandidirati su se mogli samo oni s kojima je Ljiljana Pirić prethodno održala sastanak, prijeteći djelatnicima na određeno vrijeme da neće biti primljeni na idućim natječajima, ako ne izvrše njezine nečasne radnje. Kad već spominjemo nečasne radnje, kako ne spomenuti prijavu prebivališta u Široki Brijeg, a samim time i uvećanje putnih troškova? Sve bi to bilo u redu da je dotična stvarno živjela na prijavljenoj adresi. Međutim, živjela je u Posušju, dok je na svoj račun primala naknadu kao da svakodnevno putuje iz Širokog. Ironično rečeno, možda je baš na taj način ‘štitila’ proračun. Isto tako, sama je izrađivala raspored sati bez dopuštenja drugima da sudjeluju, koristeći to za potpunu kontrolu. Onima koji su imali hrabrosti iznijeti mišljenje, raspored je rađen bez ikakvog pedagoškog pristupa te su morali dolaziti u dvije smjene, a pojedinima je bez objašnjenja oduzimano razredništvo. Zajedno s tadašnjom upravom sudjelovala je u namještanju natječaja za učeničke ekskurzije, a vrhunac je bila zabrana odlaska na ekskurziju jednoj cijeloj generaciji jer nije izabrana agencija koju je dotična preferirala. Dokaze o ovim tvrdnjama lako je pronaći jednostavnim pretraživanjem interneta.
Iz javno dostupnih pisama ogorčenih roditelja iz tog razdoblja izdvajamo isječke:

„I ponovno po tko zna koji put, zbog loših odnosa, pandemijskih razmjera, između nekolicine djelatnika i pobočnice ravnatelja Ljiljane Pirić… djeci su prekršena sva prava… Ravnateljeva pobočnica Pirić je, demagoški ne htjevši potpisati suglasnost kako bi djeca mogla otići na ekskurziju, sebi uzela za pravo cijelu generaciju učenika osmih razreda držati taocima svojih standardno nezakonitih postupaka…“ „Voditeljica smjene Ljiljana Pirić, koja sebe dražesno naziva zamjenicom ravnatelja, pa biva ismijavana, zbog svojih protuzakonitih postupaka, zbog neprekidnih sukoba s djelatnicima neistomišljenicima… ponajviše upropaštava našu djecu, koja su njezine najveće žrtve.“

Nakon velikog pritiska javnosti tadašnja uprava biva smijenjena, a Ljiljana Pirić se vraća u učionicu kao učiteljica razredne nastave. Međutim, željna vlasti i utjecaja, nastavlja koristiti školu kao poligon za političko djelovanje. To uključuje i svakodnevno snimanje učenika u razredima te objavljivanje snimki na društvenim mrežama bez suglasnosti roditelja i uprave. Ostali učitelji i profesori ne snimaju djecu na satovima jer su svoj život i radni vijek posvetili isključivo obrazovanju učenika. Upravo su oni ponos naše škole i zbog toga im veliko HVALA.

Ne ulazeći u njezino pravo na politički angažman, nećemo dopustiti da se institucije koriste za osobnu promidžbu – posebno od strane osobe koja je jedna od rijetkih a da je “pala” na polaganju stručnog ispita. Očito umorna od rada u nastavi, dotična se prijavila na sve natječaje za ravnatelje škola na području općine Posušje, kao i na sva upravna vijeća i nadzorne odbore u javnim institucijama.

Na kraju želimo istaknuti da je Osnovna škola Ivana Mažuranića Posušje nakon ere Ljiljane Pirić prodisala u punom kapacitetu svojim radom, transparentnošću i suradnjom sa svim relevantnim čimbenicima. Eventualne tekuće pogreške i nedostatke, kakvi su uvijek prisutni u velikim sustavima, rješavamo zajednički i u suradnji s našim osnivačima i djelatnicima.

Političko djelovanje radi izgradnje boljeg i uspješnijeg Posušja je potrebno, ali političko djelovanje koje je u smislu samo promocije i destruktivnih osobnih interesa nije dobrodošlo. Smatramo da upravo takvo djelovanje Ljiljane Pirić i Dine Tolića, kroz pamflete na lokalnim portalčićima, našu školu ponovno pokušava dovesti u centar negativnog medijskog djelovanja, kakvo je bilo u vrijeme koje svi želimo zaboraviti.
Stabilne i jake institucije moraju biti temelj koji nosi naše društvo prema boljem sutra. Naša županija i općina trenutačno proživljavaju velik procvat, koji se jasno ogleda u infrastrukturnom, demografskom, gospodarskom, kulturnom, športskom i svakom drugom obliku društvenog razvoja. Upravo zbog toga, nećemo dopustiti da zlonamjerni pojedinci radi osobnih i političkih interesa naš zajednički uspjeh prikazuju kao neuspjeh. Javne institucije i njihove djelatnike od ovakvih neutemeljenih napada nastavit ćemo štiti svim raspoloživim pravnim sredstvima.

Do sada nismo medijski reagirali, sve dok navedene osobe nisu počele blatiti članove obitelji naših rukovoditelja te obične građane koji nemaju veze s politikom. U slučaju potrebe, svaka naredna objava biti će dokumentirana. To uključuje dokaze o izbacivanju iz škola, konzumaciji opojnih sredstava, padove na stručnim ispitima, lažne potvrde o statusu branitelja HVO-a, dezerterstvo te zataškane policijske zapisnike koji se odnose na navedene aktere.

Objava Općinski odbor HDZ BiH: Zaštita digniteta institucija od političkih manipulacija i neistina pojavila se prvi puta na Posušje net.

Darijana Filipović gostovala je u prvoj od sedam predizbornih emisija Federalne televizije u kojima se predstavljaju kandidati i kandidatkinje za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Federacije BiH.

Filipović je kampanju započela u Ravnom, za koje je kazala da ima posebno mjesto u novijoj povijesti hrvatskog naroda.

Ravno je bilo jedno od prvih područja koje je iskusilo strahote rata, razaranja, čak i u vremenu kada mnogi nisu ni bili svjesni da je počeo rat u Bosni i Hercegovini. Tako da smo u Ravnom poslali poruku da znamo što je cijena slobode. Ali isto tako da je Ravno mjesto koje je, unatoč svim strahotama rata, njegovo stanovništvo odlučilo da ostane, dio stanovništva da se vrati i da nastavi graditi bolji život za Ravno.

Filipović: Hrvatski glas u BiH vrijedi jednako

Govoreći o svojoj poruci da treba sačuvati slobodu, identitet i pravo na izbor vlastitih predstavnika, Filipović je ocijenila kako njezina generacija slobodu ne mora braniti na način na koji su to činili njihovi roditelji, ali da pitanje ravnopravnosti hrvatskog naroda i dalje nije riješeno.

Vrijeme je da politika jasno spozna da hrvatski glas u Bosni i Hercegovini vrijedi jednako i da hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ima pravo izabrati svoje legitimne političke predstavnike.

Na pitanje hoće li izmjene Izbornog zakona biti uvjet za formiranje vlasti nakon izbora ako HDZ BiH bude u prilici o tome odlučivati, Filipović je odgovorila kako izmjene nisu pitanje „politike radi politike“, nego temeljne stabilnosti BiH.

Istaknula je kako Bosna i Hercegovina, prema stavu koji zastupa, može napredovati samo uz poštivanje Ustava i jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda.

Pitanje legitimnog predstavljanja i provedbe presuda Ustavnog suda BiH, ali i Europskog suda za ljudska prava, nije nešto što se može odgađati unedogled. To je preduvjet da se vrati međusobno povjerenje.

Odgovorila na Komšićeve kritike

Osvrnula se i na tvrdnje Željka Komšića da kandidatura HDZ-a i inzistiranje na legitimnom predstavljanju vode dodatnim podjelama u Bosni i Hercegovini.

Filipović smatra da podjele ne stvaraju oni koji traže poštivanje Ustava i zajamčenih prava.

Podjele ne stvaraju oni koji traže poštivanje Ustava i svojih zajamčenih prava, nego oni koji koriste rupe u sustavu kako bi preglasavali jedan cijeli narod. Inzistiranje na tome da jedan narod drugom bira predstavnike je upravo ono što razgrađuje povjerenje i stvara krizu.

Dodala je kako bi zajamčeno pravo svakog naroda da bira svoje predstavnike stvorilo stabilnu osnovu za razgovore o gospodarstvu, europskim integracijama i budućnosti svih građana.

Fokus na mlade, gospodarstvo i obrazovanje

Govoreći o svakodnevnim problemima građana, Filipović je poručila kako politika ne smije biti apstraktna te da ljudi očekuju konkretne rezultate vezane uz zdravstvo, plaće, mirovine i mogućnost mladih da ostanu u zemlji.

Program “Za ono što vrijedi”, kako je navela, usmjeren je na stvaranje uvjeta zbog kojih će mlade obitelji željeti ostati i graditi svoju budućnost u BiH.

Među prioritetima je izdvojila ulaganja u infrastrukturu, rasterećenje gospodarstva te reformu obrazovanja prilagođenu tržištu rada.

O odnosima s Hrvatskom i Srbijom

Kada je riječ o odnosima sa susjednim zemljama, Filipović je istaknula važnost suradnje s Republikom Hrvatskom, koju je nazvala najvećim i najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerom BiH te najvećim zagovornikom njezina euroatlantskog puta.

Ti odnosi moraju biti utemeljeni na međusobnom poštovanju, otvorenim razgovorima i zajedničkim projektima – od prometne povezanosti i energetike do zaštite okoliša. Isto vrijedi i za Srbiju i ostale susjede.

Dodala je kako je stabilna i gospodarski povezana regija u interesu svih jer, prema njezinim riječima, bez regionalne stabilnosti nema ni velikih stranih investicija.

“Reforme ne radimo zbog Bruxellesa”

Govoreći o europskim integracijama, Filipović je rekla kako europski put nije proces u kojem se mogu očekivati popusti, nego usvajanje standarda koji društvo čine boljim i uređenijim.

Mi reforme ne radimo zbog Bruxellesa, nego zbog naših građana. Vladavina prava, neovisno i učinkovito pravosuđe te borba protiv korupcije temelji su na kojima počiva stabilnost svake države.

Prema njezinim riječima, ozbiljne reforme i funkcionalne institucije mogu osigurati potporu Europske unije, ali prvi korak moraju napraviti domaći politički akteri preuzimanjem odgovornosti za političke procese.

Na kraju gostovanja Filipović je pozvala građane da iziđu na izbore, posebno se obraćajući Hrvatima u BiH.

Demokracija nije nešto što se podrazumijeva, nego se za nju aktivno bori sudjelovanjem. Svaki neiskorišten glas prepušta odluku nekome drugome.

Pozvala je birače da podrže one za koje vjeruju da imaju znanje i snagu voditi odgovornu politiku te da, kako je poručila, zajedno “sačuvamo ono što vrijedi i izgradimo bolju budućnost”.

Objava FILIPOVIĆ POKAZALA MANIRE NA FTV: Mirno i staloženo o pravima Hrvata u BiH pojavila se prvi puta na Posušje net.

Tim povodom Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine uputilo je apel svim političkim subjektima, kandidatima, njihovim pristašama i medijima na strogo poštivanje Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine, uz poseban naglasak na zabranu korištenja govora mržnje u javnom prostoru.

“Govor mržnje” je svaki oblik javnog izražavanja ili govora koji izaziva ili potiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili skupine osoba na temelju rase, boje kože, nacionalnosti, spola ili vjere, etničkog podrijetla ili bilo koje druge osobne karakteristike ili orijentacije koja potiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje.

Politički subjekti imaju pravo na mirnu kampanju

Podsjećaju da svi politički subjekti imaju pravo voditi kampanju u mirnom okruženju i organizirati skupove. Također, obvezni su osigurati ravnomjernu promociju kandidata oba spola u svim javnim i medijskim nastupima.

Nadležna općinska tijela dužna su osigurati ravnopravan tretman političkim subjektima koji su ovjereni za sudjelovanje na izborima u njihovim zahtjevima da javna mjesta i javne objekte koriste u svrhu kampanje, uključujući održavanje skupova, izlaganje oglasa, plakata, postera i drugog sličnog materijala.

SIP može izricati novčane kazne i uklanjati kandidate

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine upozorava da ima ovlasti sankcionirati kršenja Izbornoga zakona BiH, novčano, ali i uklanjanjem kandidata s liste i poništenjem ovjere političkoga subjekta.

SIP BiH poziva sve sudionike u izbornom procesu da vode fer kampanju, uz poštivanje zakona i pravila, te apelira na medije da korektno i profesionalno izvještavaju o izbornim aktivnostima, u skladu s novinarskim kodeksom, priopćeno je iz Ureda za informiranje SIP-a BiH.

(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)

Objava Počela izborna kampanja u BiH: SIP upozorio na govor mržnje i kršenje zakona pojavila se prvi puta na Posušje net.

Tako se u zgradi Općine Posušje susrela s načelnikom Antom Begićem, predsjednikom Općinskog vijeća Marijom Knezovićem, ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša ŽZH Matom Lončarom te ravnateljom JU Ceste ŽZH Vinkom Romićem. Upriličenom sastanku nazočio je i Tomislav Marić, direktor tvrtke KTM Brina, koji je danas s načelnikom Begićem potpisao ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji Ulice Stjepana Radića u Posušju, a koje financira Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.

Teme razgovora odnosile su se na kapitalne investicije u općini Posušje realizirane u proteklom periodu, poglavito iz područja prometne infrastrukture. Dosadašnja suradnja resornog ministarstva na čijem čelu je ministrica Katić i Općine Posušje ocijenjena je iznimno uspješnom, što se ogleda i u konkretnim završenim projektima poput sanacije Zagrebačke ulice kroz nekoliko faza, rekonstrukcije ulica Kralja Zvonimira i Kulina Bana, izgradnje Ulice Augusta Šenoe, potpune rekonstrukcija Ulice Fra Petra Bakule kao i uređenje Klesarske ulice. Tu su i drugi veliki projekti u procesu realizacije poput izgradnje kružnog toka na križanju ulica Marka Marulića i Vukovarske ulice te početak radova u već navedenoj Ulici Stjepana Radića.

Razgovaralo se i o daljnjim planovima vezanim za unaprjeđenje cestovne mreže u Posušju. Tako je istaknuta potreba žurne rekonstrukcije magistralne ceste Posušje-Rakitno, koja je zbog učestalosti prometa pod velikim opterećenjem, a iznimno je bitna i u lokalnim, ali i u širim razmjerima, budući da povezuje sjever Hercegovine s jugom te je najkraći putni pravac od Sarajeva do granice s Republikom Hrvatskom. Također kao prioritet je navedena potreba izgradnje sjeverne obilaznice koja bi preko podnožja Radovnja povezala magistralnu cestu Posušje-Tomislavgrad s magistralnom cestom Posušje-Blidinje i time rasteretila postojeće cestovne kapacitete koje vode preko središta Posušja. Ministrica Katić je dala snažnu podršku za realizaciju ovih projekta.

Susret je završio obilaskom dijela lokaliteta na kojem se izvode ili su uspješno okončani cestovni radovi, kao dio uspješnog zajedničkog nastupa Općine Posušje i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Objava Ministrica Katić u Posušju, počinju radovi u ulici kod Doma Zdravlja pojavila se prvi puta na Posušje net.

Tako na prostoru od 100 kvadratnih metara novoizgrađenog prostora već su smješteni CNC strojevi koji služe za praktičnu nastavu polaznika naobrazbe.

Nadalje, sagrađena je učionica koja će biti opremljena informatičkom opremom te će se u njoj održavati stručne obuke i edukacije. Nova konferencijska dvorana pak služiti će za održavanje sastanaka, stručnih radionica, prezentacija seminara i drugih aktivnosti usmjerenih na razvoj poduzetništva i stručnih kompetencija polaznika.

Projekt gradnje se odvijao nekoliko faza, a financijski su ga podržali Federalno ministarstvo razvoja i poduzetništva s oko 705 tisuća konvertibilnih maraka, općina Posušje s 300 tisuća KM te Ministarstvo gospodarstva ŽZH sa 190 tisuća KM.

Iz dodijeljenih sredstava Ministarstva gospodarstva ŽZH financirali su se dijelom i ovi završni radovi, opremanje konferencijske sale, uređenje vanjskog prostora, uključujući postavljanje rubnjaka i asfaltiranje parkirališnog platoa.

Stavljanjem pak u funkciju novog objekta omogućiti daljnji razvoj fondacije Tehnološki park, koja ima važnu ulogu u edukaciji kadrova za potrebe tržišta rada, suradnji s lokalnim gospodarstvom, kao i u poticanju start-up poduzetnika.

Objava Širić obišao Tehnološki park Posušje: Novi prostor dobiva CNC strojeve, učionicu i konferencijsku dvoranu pojavila se prvi puta na Posušje net.

Ugovori su potpisani u Samostanu sv. Franje u Potocima kod Mostara, u kojem djeluju Školske sestre franjevke Krista Kralja, a odnose se na projekte iz područja obrazovanja, sporta, infrastrukture i turizma, a sve u sklopu radnog posjeta predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića Mostaru.

Prvi ugovor Općina Posušje potpisala je s Ministarstvom rada i socijalne politike Republike Hrvatske za projekt „Infrastrukturno unaprjeđenje Edukacijsko-rehabilitacijskog centra Posušje nastavkom izgradnje objekta“, za koji je osigurano 80.000,00 eura.

Sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske potpisan je ugovor za projekt „Nastavak izgradnje kapitalnog športskog objekta – dvorane“, u vrijednosti od 320.000,00 eura. Riječ je o značajnoj potpori daljnjem razvoju sportske infrastrukture na području općine.

Treći ugovor potpisan je s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, a odnosi se na projekt „Razvoj sportsko-rekreacijskog parka Meljakuša III“. Riječ je o Ugovoru vrijednom 30.000,00 eura.

Četvrti ugovor Općina Posušje potpisala je s Ministarstvom turizma i sporta Republike Hrvatske za projekt „Igralište za budućnost – uređenje sportskog terena OŠ Ivana Mažuranića“, za čiju je realizaciju predviđeno sufinanciranje u iznosu od 179.999,33 eura.

Ukupno je kroz navedene ugovore osigurano 609.999,33 eura.

Potpisivanje ovih ugovora predstavlja nastavak suradnje Općine Posušje s institucijama Republike Hrvatske te potvrdu kontinuirane potpore projektima koji imaju za cilj unaprijediti obrazovnu, sportsku, društvenu i rekreacijsku infrastrukturu na području Posušja.

Posebno je značajno što će realizacijom navedenih projekata nove ili unaprijeđene sadržaje dobiti djeca, učenici, sportaši i svi stanovnici Posušja, čime se dodatno podiže kvaliteta života i stvaraju uvjeti za razvoj lokalne zajednice.

“Zahvalio bih se Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem, kao i resornim ministarstvima koja pod njegovim vodstvom sad već kontinuirano pomažu konkretne projekte i na takav način pružaju potporu institucijama hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Pohvalio bih Ured za razvoj naše Općine koji je ključna točka za osmišljavanje, prijavu i provedbu projekata, kao i sve službe koje su im bile pri usluzi u kompletiranju cijele dokumentacije. Na nama je sada da krenemo u raspisivanje natječaja i realizaciju navedenih projekata, kako bi što prije bili u funkciji.” – rekao je načelnik Begić, priopćeno je iz ureda načelnika općine Posušje.

Radioposusje.ba/Općina Posušje – ured načelnika

Objava Posušju više od 600.000 eura iz Hrvatske: Novac za dvoranu, školu, ERC i Meljakušu pojavila se prvi puta na Posušje net.

Za nastavak izgradnje Općini Posušje nedavno je odobreno novih 400.000 KM iz Proračuna Federacije BiH, kroz projekt „Infrastrukturna potpora razvoju športa i mladih“. Riječ je o novoj financijskoj injekciji za jedan od većih infrastrukturnih projekata u Posušju, nakon što je ranije Vlada Republike Hrvatske osigurala 320.000 eura za nastavak gradnje.

Načelnik općine Posušje Ante Begić ističe kako projekt ovakvih razmjera nije moguće realizirati isključivo sredstvima općinskog proračuna, zbog čega je posebno važno osiguravati potporu s viših razina vlasti.

„Nova dvorana jedan je od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Posušju i samim time iziskuje veća financijska izdvajanja. Općina Posušje samo svojim sredstvima iz proračuna ne može do kraja financirati jedan ovakav kapitalni projekt te smo stoga primorani tražiti alternativne izvore financiranja“, kazao je Begić za Radio Posušje.

Zahvalio je Vladi Federacije BiH, Federalnom ministarstvu kulture i sporta i ministrici Sanji Vlaisavljević na prepoznavanju značaja projekta.

Nakon prve faze uskoro vidljivi i obrisi dvorane

U prvoj fazi izgradnje završeni su pripremni i zemljani, betonski, armiranobetonski i zidarski radovi te radovi na hidroizolaciji. Nastavkom projekta građani bi uskoro trebali moći vidjeti i konkretnije obrise budućeg objekta.

„U ovoj fazi, za nekoliko mjeseci, moći ćemo vidjeti i obrise same dvorane“, najavio je Begić.

Prema njegovim riječima, ukupna vrijednost projekta trenutačno se procjenjuje na nešto više od 3,5 milijuna KM, ali konačan iznos teško je precizno odrediti zbog rasta cijena građevinskog materijala i sirovina tijekom proteklih godina. Zbog toga se, kako se osiguravaju nova sredstva, izrađuju i novi troškovnici prema aktualnim cijenama.

„Nadam se da će nam još nešto više od milijun maraka biti dovoljno da otvorimo ovaj novi objekt. Ipak, ne bih ništa prejudicirao. Idemo fazu po fazu, kako budemo osiguravali sredstva, a dvorana nam je jedan od najvećih prioriteta za završetak“, istaknuo je načelnik.

Učenici trenutačno ovise o vremenskim uvjetima

Koliko će nova dvorana značiti samoj školi najbolje pokazuje činjenica da učenici trenutačno nemaju odgovarajući zatvoreni prostor za cjelogodišnje održavanje nastave tjelesne i zdravstvene kulture.

Ravnatelj škole Stipe Bešlić ističe kako se nastava zbog toga prilagođava vremenskim prilikama i godišnjem dobu te se provodi u učionicama ili na vanjskim sportskim terenima.

„Izgradnjom nove sportske dvorane osigurat će se siguran, funkcionalan i primjeren prostor za redovitu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture tijekom cijele školske godine. Tada više nećemo ovisiti o vremenskim uvjetima“, kazao je Bešlić.

Dvorana će omogućiti i znatno raznovrsniji program tjelesne aktivnosti – od gimnastike, atletike i sportskih igara do vježbi koordinacije, ravnoteže i razvoja motoričkih sposobnosti. Učenicima i nastavnicima na raspolaganju će biti odgovarajuća sportska oprema i rekviziti, a otvorit će se i prostor za školska natjecanja, sportske sekcije i druge izvannastavne aktivnosti.

Paralelno s dvoranom gradit će se i novo krilo škole, čime bi trebao biti riješen dugogodišnji nedostatak prostora. Škola će tako dobiti dodatne učionice, urede za stručne suradnike, funkcionalniju zbornicu te prostor za organizaciju produženog boravka.

Dvorana neće biti namijenjena samo školi

Značaj projekta, međutim, nadilazi potrebe same škole. Nakon završetka nastave dvorana bi trebala biti dostupna sportskim klubovima i udrugama, čime će se rasteretiti postojeći sportski kapaciteti u Posušju.

Načelnik Begić očekuje da će novi prostor posebno koristiti klubovima koji trenutačno teško dolaze do odgovarajućih termina, ali i otvoriti mogućnost razvoja novih sportova.

„Očekujem da će doći, odnosno već se najavljuje, i do osnivanja nekih drugih sportskih kolektiva koji trenutačno ne mogu djelovati upravo zbog nedostatka prostora“, kazao je Begić.

Slično razmišlja i ravnatelj Bešlić, koji novu dvoranu vidi kao priliku za snažnije povezivanje škole i lokalne sportske zajednice. Učenici će se na jednom mjestu moći upoznavati s različitim sportovima i klubovima, dok će sportski kolektivi dobiti dodatne mogućnosti za rad, posebno s mlađim uzrastima.

„Stvorit će se svojevrsna poveznica između školskog i klupskog sporta, a škola će postati važno središte okupljanja i razvoja mladih sportaša“, naglasio je Bešlić.

Nova dvorana tako bi trebala imati dvostruku ulogu – osigurati uvjete kakve učenici škole trenutačno nemaju te istodobno postati novi sportski prostor cijelog Posušja.

„Ovaj objekt vidimo kao mnogo više od školske i sportske infrastrukture. Vidimo ga kao prostor koji će povezivati školu i sportsku zajednicu te omogućiti da se postojeći i budući sportski potencijali lokalne zajednice razvijaju na jednom kvalitetnom i dostupnom mjestu“, zaključio je Bešlić.

Radioposusje.ba

Objava Begić i Bešlić o novoj dvorani: Veliki iskorak za školu i posuški sport pojavila se prvi puta na Posušje net.

Razgovor o konkretnim potrebama lokalnih sredina proširen je na širi politički i institucionalni okvir – funkcioniranje institucija, razvoj hrvatskih sredina te pitanja koja zahtijevaju djelovanje različitih razina vlasti.

„Ovom Koordinacijom zaokružili smo jedan vremenski ciklus i razmotrili aktivnosti na razini općina, gradova, županija, javnih institucija i drugih razina vlasti. Procijenili smo što je u svakoj općini i županiji potrebno dodatno učiniti kako bi se započete aktivnosti privele kraju, osobito kada je riječ o infrastrukturnim projektima u području prometa, obrazovanja, kulture, sporta i zdravstva. Naglasak ostaje na konkretnim projektima i njihovoj provedbi u lokalnim sredinama“, poručio je predsjednik Čović.

Uz razvojna pitanja, razgovarano je i o širem političkom i institucionalnom položaju hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, funkcioniranju institucija te stabilnosti zemlje. Istaknuta je važnost pune političke i institucionalne ravnopravnosti hrvatskoga naroda, kao i nastavka europskog i euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine. Poseban dio razgovora odnosio se na komunikaciju i koordinaciju s Vladom Republike Hrvatske i institucijama povezanim s njezinim djelovanjem.

„Razgovarali smo i o aktivnostima koje slijede početkom rujna, uključujući dolazak predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića u Mostar, potpisivanje ugovora s brojnim korisnicima te obilazak institucija hrvatskoga naroda koje su obuhvaćene programima financijske potpore iz proračuna Republike Hrvatske. Riječ je o nastavku institucionalne suradnje usmjerene na provedbu konkretnih projekata i potporu institucijama hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini“, istaknuo je Čović.

Suradnja s Republikom Hrvatskom razmatrana je i kroz postojeće programe potpore te mogućnosti povezivanja potreba lokalnih sredina s nadležnim institucijama i resornim ministarstvima.

„Drago mi je da smo se ponovno okupili i razgovarali o svemu što je u proteklom razdoblju zajednički realizirano. Vjerujem da ćemo i u danima pred nama, zajedno s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske, ministrima i potpredsjednicima Vlade, nastaviti snažnu suradnju s predstavnicima hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini na pitanjima važnima ne samo za hrvatski narod nego i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini, kao prijateljsku i susjednu državu“, kazao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske  Zvonko Milas.

Lokalni dužnosnici predstavili su projekte koji su trenutačno u provedbi, planove za iduće razdoblje te infrastrukturna i razvojna pitanja za čije je rješavanje potrebno uključivanje viših razina vlasti.

„Teme se uglavnom odnose na projekte koje realiziramo u suradnji s Vladom Federacije BiH i njezinim ministarstvima, kao i s ministarstvima Vlade Republike Hrvatske. Takav način suradnje daje nam veću povezanost, bolju protočnost informacija i omogućuje brže ostvarivanje konkretnih rezultata na terenu“, istaknuo je gradonačelnik Grada Orašja Marijan Oršolić.

Načelnici, gradonačelnici i predstavnici županija tijekom razgovora o potpori projektima važnim za hrvatski narod u BiH istaknuli su i obnovu katedrale sv. Bonaventure u Banjoj Luci, u čiju su se potporu općine i županije s hrvatskom većinom uključile te kroz razne aktivnosti pomogle.

Na Koordinaciji je konstatirano kako je i u ovom slučaju, kao i u mnogima do sada, prepoznata potreba nastavka zajedničkog djelovanja i potpore projektima od značaja za opstanak i ostanak Hrvata na prostorima BiH.

Objava Zajedničko djelovanje lokalnih, županijskih i viših razina za potrebe hrvatskih sredina pojavila se prvi puta na Posušje net.