Iz ljubuškog ROING-a potvrdili: Dio smilja vraćen iz otkupa zbog kemikalija
Nije dugo trebalo da priča o smilju u Hercegovini krene neželjenim tijekom. Naime, kako se i moglo očekivati, pojedinci nisu imali dovoljno strpljenja za prirodni uzgoj ove biljke te su počeli koristiti kemijska sredstva kako bi pospješili urod, doznaje portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba.
Njihove jednogodišnje biljke su već bile spremne za berbu, ali su to primijetili otkupljivači i odbili kupiti takvo smilje. Ovu informaciju su nam potvrdili u tvrtci Roing u Ljubuškom, gdje je ovakav pokušaj i otkriven.
Ljubuški i Čapljina
– Ljudi s područja Ljubuškog i Čapljine već godinama koriste velike količine kemijskih preparata kako bi pospješili uzgoj poljoprivrednih proizvoda. Sada su, izgleda, mislili kako će istu priču napraviti i sa smiljem. Ali to neće proći. Mi redovito obilazimo plantaže s kojih otkupljujemo smilje, pratimo njegov rast i lako možemo otkriti uzgaja li se biljka na prirodan način ili se koriste umjetni preparati – rekli su jučer za portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba iz Roinga. Dodali su kako će se kontrole nastaviti, te kako sigurno nitko od otkupljivača neće kupiti smilje koje je tretirano kemijskim sredstvima. – Kako netko može objasniti činjenicu da mu jednogodišnja biljka dolazi na rod? To je nemoguće, barem u prirodnim uvjetima. Samo možemo poručiti svim proizvođačima da ne pomišljaju na ovakve postupke jer će najviše naškoditi sebi i neće vratiti uloženo – poručuju iz Roinga koji je jedan od najvećih otkupljivača bilja na ovim prostorima. Zbog ovakvih događanja, kontrole će u budućnosti biti znatno veće. Čak su i europski otkupljivači ulja od smilja najavili kako će pojačati kontrole kvalitete kako bi se osigurali od smilja koje nije proizvedeno na prirodan način. – Ulje se koristi u mnoge svrhe, od kozmetičkih do medicinskih. Zbog toga u njemu ne smije biti tragova bilo kakvih kemikalija. I mi ćemo sada gledati kako uvesti dodatne metode provjere kako ne bismo otkupljivali smilje koje je kemijski tretirano. S obzirom da se sve veći broj ljudi bavi ovim poslom, sigurno je i kako će kontrole morati biti jače nego do sada – zaključili su za portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba sugovornici. Oni su čak prognozirali kako će cijena smilja biti manja iduće godine nego ove godine, te kako će zbog velike ponude, proizvođači ulja moći birati od koga će otkupljivati smilje. – Naše prognoze govore kako će cijene padati iduće godine. Potražnja je velika, ali će i ponuda biti velika iduće godine. Ono što svakako može biti problem u Hercegovini jest nedostatak destilerija. Ako se broj destilerija ne poveća, sigurno je da će cijene smilja biti mnogo manje nego sada jer nemamo kapacitete sve to smilje pretvoriti u ulje. Ipak, i u tome slučaju će biti isplativo baviti se ovim poslom – ističu naši sugovornici. Unatoč ovim prognozama koje su manje optimistične nego prije nekoliko mjeseci, malo je onih koji sumnjaju u isplativost ovoga posla. Trenutačno je cijena smilja i dalje pet maraka, a proizvođači ove biljke mogu biti i više nego zadovoljni tim iznosom.
Obavljena i druga berba
Druga berba smilja ove godine u Hercegovini je uglavnom obavljena, tako da je jedino ostalo završiti planiranu sadnju ove godine i nadati se kako će se u proljeće nastaviti istim tempom rada kao što je to bilo ove godine. Tijekom 2014. godine zasađene su stotine hektara smilja u Hercegovini. Samo tvrtka Roing ima 20 hektara površina pod smiljem. Iduće godine mnogi planiraju saditi nove nasade smilja, a govori se o novim desecima hektara koji će za nekoliko mjeseci biti pod smiljem.
– Ljudi trebaju paziti od koga uzimaju sadnice. Uvijek treba kupovati sadnice od nekoga tko ima iskustva u ovome poslu, tko je stručan i ima znanje. Mnogo je njih krenulo u posao sa smiljem zbog brze zarade, a takvi mogu samo donijeti probleme onima koji se istinski žele baviti ovim poslom. Ako uzmete sadnice koje su već kemijski tretirane, neće imati probleme iduće dvije godine, ali nećete moći ni prodati to smilje prilikom otkupa. I što onda? Trčati za onima koji su vam prodali sadnice i tražiti povrat novca? Bojimo se kako bi moglo biti i takvih situacija u konačnici. Zbog toga valja biti oprezan odmah na početku – zaključili su naši sugovornici.
Prema posljednjim procjenama, u Hercegovini je ove godine posađeno više od 20 milijuna sadnica. To dovoljno govori o kolikim se investicijama radi i koliko je novca u ovome poslu. Veliki broj ljudi u ovome poslu vidi spas, a oni koji traže brzu zaradu, brzo će i otići.
vecernji.ba