Na Blidinju se očekuje veći broj zaposlenih i rendžera
Park prirode Blidinje jedan je od najznamenitijih prirodnih rezervata BiH čijim središtem dominira Dugo polje, poput nepregledne prerije, a jugoistočnim dijelom Parka Blidinjsko jezero, najveće glečersko jezero u BiH.
Netaknuta priroda
Područje je to nedirnute prirode koje nudi sve – šumske krajolike, pašnjake, jezero, više od desetak izvora vode, kao i nebrojene planinske biljke. Blidinje karakteriziraju i bogata arheološka nalazišta. Upravo zbog tih brojnih specifičnosti Park prirode Blidinje uvršten je na tentativni popis UNESCO-a te se u sljedećem razdoblju očekuje ulazak u fazu izrade nominativnog filea i ostalih dokumenata u cilju njegova uvrštavanja na popis svjetskog nasljeđa UNESCO-a, objavio je Blidinje.net.
Ravnatelj Parka prirode Blidinje Zdravko Kutle u razgovoru za Fenu navodi da park Blidinje geološki odlikuju karbonatne naslage nastale u sedimentnom sastavu mezozoika prije 180 milijuna godina.
– Prostire se na 350 km² kao zaštićeno područje Park prirode, u skladu s propisima IUCN Regionalnog ureda za istočnu Europu i središnju Aziju koje radi na očuvanju vrsta i izgradnji funkcionalnog sustava zaštićenih područja – kaže Kutle.
Kutle podvlači da blidinjsko područje daje čak 40% vode Neretvi, Radobolji, Drežanki, Lištici i Trebižatu. Poznato je kao “zračne toplice” i antialergijski prostor te predstavlja istinski magnet za sve kojima zbog zdravstvenih problema posjet može donijeti oporavak. Kutle podvlači da se Park može pohvaliti i trima segmentima koji su zaštićeni kao geomorfološki spomenici prirode – uz jezero Blidinje tu su Hajdučka vrata na Čvrsnici i Mijatova pećina na Vran planini. Kutle ističe da Blidinje godišnje posjeti oko 100.000 turista. Najviše ih je iz BiH, Hrvatske, Njemačke, Francuske, Italije, Turske i Dubaija. No, Park prirode ima i brojne probleme, a najznačajniji je nepostojanje zakona o Parku. Kutle podvlači da je prijedlog tog zakona već napravljen i upućen osnivačima, županijama.
– Park ima kronični problem financijske prirode pa je broj zaposlenih u Parku pao s maksimalnih 32 radnika 2000. g. na šest. Zbog nedostatka kadrova ne činimo dovoljno na zaštiti, upravljanju resursima, zaštiti divljači te povlačenju sredstava po raspisanim natječajima – upozorio je Kutle.
Nelegalni deponiji
– Park je imao veliki problem s divljom gradnjom, što je sada gotovo zaustavljeno. To i krivolov nastoji se zaustaviti uvođenjem policijske postaje. Ako bude usvojen zakon o PP Blidinje, u ovoj godini moći ćemo povećati broj zaposlenih i rendžera te riješiti nelegalne deponije – kazao je Kutle za Fenu. U planu je ove godine i otvaranje upravne zgrade sa smještajnim kapacitetom, restoranom i dvoranom za seminare te dovođenje tehničke vode u objekte na skijalištu i za omogućavanje zasnježivanja staza.
vecernji.ba
