Najmanje polovina županijskih vlada ne zna hoće li dočekati kraj mandata

Vruća politička jesen ne očekuje samo državnu i entitetsku razinu vlasti već i većinu županija u FBiH. Od deset županijskih vlada, samo tri ili četiri mogu se smatrati stabilnima, dok svim ostalim prijete politički sukobi koji bi mogli rezultirati rekonstrukcijama ili imenovanjima novih vlada, piše Večernji list BiH.

Kako je do planiranih parlamentarnih izbora ostalo tek nešto više od godinu dana, nije logično da se ide u rušenje postojećih vlada. Ipak, odnosi unutar nekih koalicija su takvi da je sve moguće. Takav problem ne bi trebale imati Zapadnohercegovačka i Posavska županija, u kojima HDZ BiH ima natpolovičnu parlamentarnu većinu i prilično lagodnu situaciju kada je u pitanju potpora izvršnoj vlasti. Stabilnom se čini i Vlada Srednjobosanske županije iako su odnosi HDZ-a i SDA uvijek na kušnji.

Stabilne vlade

Određenu stabilnost pokazuje i Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, čiji je problem činjenica da ona legitimitet vuče još od izbora 2014. To što je jasno da vodeće stranke u Vladi, HDZ i SDA, i dalje imaju najveći broj ruku u županijskom parlamentu donekle daje stabilnost ovoj Vladi. Najave po kojima bi ipak mogla biti imenovana nova vlast, u kojoj bi neke druge stranke zamijenile SDA, do sada nisu realizirane. Došlo je i do stranačkih promjena u samoj Vladi jer su neki ministri napustili dosadašnje stranke. Vlada HNŽ-a, njezina stabilnost i moguća rekonstrukcija u najvećoj mjeri ovise o zbivanjima na federalnoj razini.

Iako sastavljena od cijelog niza stranaka, pa i pojedinaca bez stranačke podrške, Vlada Hercegbosanske županije za sada je stabilna. No, ne mora nužno tako i ostati, prvenstveno zbog sukoba među srpskim strankama i zastupnicima u županijskom parlamentu. Nešto slično događa se u dvjema većinski bošnjačkim županijama – Unsko-sanskoj i Bosansko-podrinjskoj. U objema vladama postoje ministri koji nemaju stranačku, već potporu jednog ili više samostalnih zastupnika. Oni su svoj glas županijskoj Vladi uvjetovali imenovanjem sebi lojalnih ministara. Ovakvu situaciju u ranijim izbornim mandatima nismo često viđali, ali trenutačno je to raširena praksa, i to ne samo u dvjema spomenutim županijama.

Vlada Zeničko-dobojske županije pokazala se mnogo stabilnijom nego su joj politički analitičari prognozirali. Više puta najavljena smjena Vlade koju predvodi SDA ostala je samo na najavi i trenutačno nema naznaka da bi doista mogla pasti. Neslužbeno, moguće su neke kadrovske promjene, ali okosnicu županijske Vlade i dalje će činiti SDA, HDZ i NES (bivši A-SDA).

Nezadovoljstvo radom

Tuzlanska županija trenutačno ima Vladu u kojoj ključnu ulogu igra SDP, a tu je još niz drugih stranaka, uključujući PDA Mirsada Kukića. Glavni cilj bio je ukloniti SDA s vlasti i zasad im to uspijeva. S druge strane, mnogo je nezadovoljstva i radom aktualne Vlade, a kako i u tom županijskom parlamentu zastupnici lako mijenjaju stranačke dresove, sve je moguće.

Za bošnjačke stranke ključna je Sarajevska županija, gdje također vlada antiesdeaovska koalicija. No, odnosi među strankama “trojke” daleko su od idiličnih i navodno je to sve izraženije i u samoj Vladi. Osim toga, turbulentno je unutar Naše stranke, koja je dio vladajuće koalicije, i teško je predvidjeti kako će očekivani dolazak Edina Forte na čelo stranke utjecati na njezino jedinstvo. Mnogo je izazova pred sarajevskom Vladom, od komunalnih do epidemioloških. Za sada se teško snalaze u svemu tome, što bi moglo rezultirati i krizom vlasti prije planiranih izbora.

VL