Počela utrka u naoružavanju: Europa povlači povijesne promjene, odmiče se od američkog štita!

Europa se odlučila na povijesnu promjenu – odmaknuti se od oslanjanja na Sjedinjene Američke Države u svojoj obrani i sigurnosti i pokrenuti veliko naoružavanje na europskom tlu.

Uvjereni su europski čelnici kako će Rusija, baš kao i za Hladnog rata, izgubiti i ovu utrku u naoružavanju. Ta odluka označila je i EU samit 27 zemalja članica u Bruxellesu koji je ujedno bio i buđenje iz uljuljkanosti u kojoj se Europa nalazila, pod američkim štitom, od Drugog svjetskog rata. To je buđenje izazvao američki predsjednik Donald Trump svojim uništavanjem dosadašnjih uvriježenih partnerstava i preokretom cijele geopolitičke situacije.

– Europa mora prihvatiti ovaj izazov, ovu utrku u naoružanju. I mora u njoj pobijediti. Europa kao cjelina doista je sposobna pobijediti u bilo kakvom vojnom, financijskom, gospodarskom sukobu s Rusijom – mi smo jednostavno jači – rekao je poljski premijer Donald Tusk u Bruxellesu.

Čelnici Europske unije u četvrtak su na summitu ponovili i kako ostaju i dalje ustrajno uz Ukrajinu. – Ovdje smo da branimo Ukrajinu – rekao je predsjedavajući sastanka Antonio Costa dok su on i čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen, oboje široko nasmiješeni, toplo pozdravili ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, u oštrom kontrastu sa sukobom između Trumpa i Zelenskog u Ovalnom uredu prošlog tjedna.

– Želim zahvaliti svim našim europskim čelnicima. Snažna podrška od samog početka rata. Cijelo ovo razdoblje, kao i prošli tjedan, ostali ste s nama – rekao je Zelenski. Sa summita je najavljeno kako će Europska unija zaštititi Ukrajinu od bilo kakvog nametanja rješenja sukoba u Ukrajini, donesenog bez uključivanja Ukrajine, ciljajući na rusko-američke pregovore. A istaknuto je i kako Europa u taj dogovor mora biti uključena. – Vrlo je važno osigurati da Ukrajina ne mora prihvatiti nametnuti mir, već da dobijemo pošten i pravedan mir koji jamči suverenitet i neovisnost Ukrajine – rekao je njemački kancelar na odlasku Olaf Scholz.

– Ne može se govoriti o Ukrajini bez Ukrajine i ne može se tražiti konačno rješenje bez Europske unije. Konačno rješenje ne smije nagraditi Rusiju kao agresora – izjavio je Plenković novinarima uoči europskog samita.

– Ukrajina ne smije biti prisiljena na polukapitulaciju gubitkom svoga teritorija. Dosadašnja politika zapada i Europske unije u ovom kontekstu, i diplomatska i politička, ne smije biti ponižena – istaknuo je Plenković dodavši da Hrvatska može ponuditi svoje iskustvo u vođenju mirovnih pregovora i vraćanju okupiranih teritorija u procesu mirne reintegracije. Na samitu je jučer istaknuto i kako se prekid vatre može dogoditi samo kao dio procesa koji vodi do potpunog mirovnog sporazuma, a svaki sporazum mora biti popraćen “snažnim i vjerodostojnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu”.

Europske države razvijaju i dalje ideju europskih mirovnih snaga koje bi, u dogovoru sa Ukrajinom, poslali da nadziru prekid sukoba, u uvjetima koje Ukrajina odobri. No Rusija takvu ideju odbija. “Bilo kakva prisutnost europskih mirovnih snaga u Ukrajini smatrati će se službenim uključivanjem NATO-a u rat”, prenijela je u četvrtak ruska novinska agencija TASS izjave ministra vanjskog poslova Sergeja Lavrova. Tako da bi dolazak europskih snaga u Ukrajinu, bez prethodnog sporazuma s Rusijom, takvu mirovnu misiju automatski pretvorilo u stranu u sukobu.

No, nisu svi Europljani odustali od SAD-a. Dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron ponudio Europi svoj nuklearni štit kao mehanizam nuklearnog odvraćanja, Scholz je rekao da Europa ne smije odustati od uključenosti SAD-a. Njegova dugogodišnja zabrinutost oko ovog pitanja, ističu neki, odnosi se na strah kako bi širenje francuskog nuklearnog programa moglo dodatno potaknuti američko povlačenje iz europske sigurnosne arhitekture.

No, nastojanje vraćanja SAD-a na “ukrajinsku stranu” bitno je i stoga što se u Europi mnogi ipak svjesni da ne mogu tako brzo, u trenucima kada je vrijeme Ukrajini iznimno bitno, europske zemlje nadomjestiti ono što je SAD pružao Ukrajini, a to je više od 40 posto ukupne vojne pomoći, uključujući i neke od najvažnijih obrambenih sustava te, ono što je bitnije, obavještajne podatke u realnom vremenu bez kojeg je teško realizirati udare dalekometnim dronovima i projektilima na strateške ruske mete.

– Moramo osigurati, hladne i mudre glave, da potpora SAD-a bude također zajamčena u nadolazećim mjesecima i godinama jer Ukrajina također ovisi o njihovoj potpori za svoju obranu – dodao je Olaf Scholz