PREDSJEDNIK OV POSUŠJE IVAN LONČAR ZA VL: Zaustavili smo povećanje dugova općine prema dobavljačima te ulažemo u infrastrukturu

Općina Posušje planira pokrenutu niz projekata koji bi rezultirali zapošljavanjem ljudi, ostankom mladih, razvojem gospodarstva. Što su prioriteti, ali i problemi ove općine u intervju govori predsjednik OV-a, Ivan Lončar.

Već drugi ste mandat izabrani za predsjednika OV-a Posušja, možete se osvrnuti na prošli mandat, što je najviše obilježilo rad OV-a?
Dosta smo doprinjeli razvitku Općine Posušje, prilikom donošenja odluka u nadležnosti vijeća, prije svega mislim na usvajanje regulacijskih planova kao što su: Granični prijelaz Osoje, Autobusni kolodvor- Bakuline njive, Meljakuša 2-zgrada EPHZHB i drugi. OV donijelo nekoliko bitnih odluka, koje su zaustavile daljnje povećanje dugova općine prema dobavljačima, a donesene su i odluke koje su stabilizirale financijsko stanje u javnom poduzeću Vodovod. Uložili smo dosta sredstava za uređenje grada, poboljšanje cestovne infrastrukture, širenje vodovodne mreže, i u rekonstrukciju javne rasvjete na području općine i uvođenju štedljivijeg načina grijanja u školama i u samoj zgradi Općine. Velik značaj smo dali i kulturno sportskim zbivanjima, koje uz pomoć brojnih udruga i volontera uglavnom organizira Općina. Nakon ove četiri godine možemo s ponosom reći da je manifestacija pod nazivom ‘’ Posuško lito’’, najposjećeniji događaj u okruženju.

Posuško lito – najposjećeniji događaj u okruženju

Kakav je odnos unutar vijeća, je li se promjenio odnos vijećnika?
Značajno se promjenio odnos u broju vijećnika koje pojedine stranke imaju. Od dvadesetjednog vijećnika, HDZ BiH ima trinaest vijećnika, HDZ 1990 tri, HDU dva, HNL dva i HSS BiH jednog vijećnika.

Kakav je odnos OV-a i načelnika?
Odnos se temelji na međusobnom uvažavanju i suradnji, zna doći do sučeljavanja i različitih stavova o pojedinim temama, međutim svi imamo zajedničku odgovornost za funkcioniranje i razvitak Općine.

Koliko općina može u narednom razdoblju očekivati poboljšanja?
Poboljšanja teško dolaze sama od sebe. Potrebno je još puno raditi na racionalizaciji sustava. Pomaci se mogu uočiti, ali po meni su oni još nedovoljni. Poduzeća i ustanove moraju funkcionirati kao jedan sustav, i trebaju postojati ujednačeni kriteriji za sve, bez obzira što svaki pravni subjekt zasebno donosi pojedine propise i akte.

Radi se na širenju vodovodne mreže

Što je po Vama za općinu najvažnije da se uradi u ovom mandatnom razdoblju, na kojim projektima ćete insistirati?
Raditi ćemo na nekoliko projekta, kao što su: izgradnja pročišćača pitke vode, izgradnja mini hidroelektrane i početak izgradnje kanalizacije. Nastojat ćemo završiti vodoopskrbu na području Rakitna, Vira i Zagorja. Treba znati da su ovi projekti već duže vremena u fazi čekanja ili mirovanja, zbog nedostatka financijskih sredstava za njihovu realizaciju. Ali uz pomoć viših razina vlasti i njihovo razumjevanje za naše probleme, nadam se da je ovo ostvarivo i realno.

Prema posljenjem popisu stanovništva Općina bilježi porast, no kako u većini općina tako i u Posušju “trend” je iseljavanje stanovništva. Što potiče stanovništvo na iseljavanje i što općina radi kako bi spriječila odlazak mladih?
Prema popisu stanovništva iz 2013 god., u Općini Posušje ima oko 20500 stanovnika, međutim tek 2016 god. je objavljen konačni popis stanovništva. Ovo spominjem iz razloga što je u raspodjeli sredstava od PDV, značajan kriterij i broj stanovnika. Tako da možemo slobodno reći da je Općina Posušje od uvođenja PDV, 2006 god. do danas zakinuta za oko pet milijuna KM. Do objave konačnog popisa stanovništva broj stanovništva kao kriterij, je uziman iz procjene Federalnog zavoda za statistiku. Trend iseljavanja, koji je zahvatio sve zemlje jugoistočne Europe, nije zaobišao ni Posušje. Razlozi za iseljavanje su prije svega ekonomske naravi, bez obzira je li pojedinac bio zaposlen ili ne. Postoji i dosta avanturizma i radoznalosti, pogotovo kod mlađih ljudi. Također na iseljavanje utječe i nestabilna politička situacija, koja dalje utječe na ostale razloge iseljavanja i pojedinci ne vide da bi se u dogledno vrijeme mogla popraviti ekonomska situacija. Također, ima i slučajeva povratka natrag u Posušje i oni nemaju baš pozitivna iskustva sa radom u inozemstvu. Bez obzira što je gospodarska aktivnost u Općini Posušje stabilna ili čak u blagom porastu i imamo porast broja zaposlenih u privatnom sektoru, to je nedostatno da se svi oni koji su završili srednje škole i fakultete zaposle u struci. U zadnjih nekoliko godina smo u srednjoj strukovnoj školi uveli nekoliko novih zanimanja koja se traže na tržištu rada, tako da naši srednjoškolci budu konkurentni na tržištu rada, poslije završene škole. Sustavno radimo na poboljšanju uvjeta za razvoj gospodarstva.

Renovirani školski centri preko projekta energetske učinkovitosti

Prema Vašem mišljenju kakav je suživot u Posušju?
Posušje gledam kao Općinu koja ima perspektivu u svakom pogledu. Tome uvelike doprinosi naš geografski položaj i dobra prometna infrastruktura. Općina smo s najmlađom populacijom stanovništva u FBiH. Još se razvijamo i moramo još puno uložiti u infrastrukturu da bi bili poželjni za kako za strane, tako i domaće ulagače. Imamo kvalitetan rad sa mlađim uzrastima, bilo da se radi o sportskim klubovima i udrugama mladih. Općina nastoji svima pružati potporu, često puta nije dovoljna, međutim nastojimo sa svima imati dobru suradnju. Nadam se da su i naši sugrađani vidjeli pozitivne pomake u ukupnoj slici Općine u protekle četiri godine, a i da će se u narednom razdoblju dosta toga izgraditi i popraviti.

Večernji list BiH