Rezolucija Vijeća Europe ruši bošnjačku politiku: Riješiti pitanje hrvatskog člana Predsjedništva!
Vijeće Europe usvojilo je sinoć Rezoluciju o Bosni i Hercegovini, koja sadrži 10 točaka i u kojima se konstatira politička situacija i zadaci koji su pred nama. U popratnom izvještaju je ukazano na potrebne reforme, s naglaskom na Ustav BiH i Izborni zakon.
Izvjestioci Monitoring komiteta Zsolt Németh iz Mađarske i Pablo Hispán iz Španjolske podnijeli su i izvještaj pod nazivom “Funkcioniranje demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini”.
Prijedlog rezolucije, koji su oni podnijeli, usvojen je nakon rasprave, budući da su ovaj dokument podržale sve poslaničke grupe. Protiv je bila samo Dunja Simonović Bratić iz Srbije.
Predsjedavajući Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope (PSSE) Saša Magazinović, zamjenica predsjedavajućeg Delegacije Darijana Filipović, te članovi Delegacije Branislav Borenović, Sabina Ćudić i Mladen Bosić sinoć su, tokom zimskog zasjedanja PSSE u Strazburu, učestvovali u ovoj plenarnoj raspravi o monitoring izvještaju za Bosnu i Hercegovinu.
Između ostalog u sedmoj točci ove rezolucije stoji:
Skupština još jednom naglašava obavezu Bosne i Hercegovine preuzetu prilikom pristupanja da, uz pomoć Europske komisije za demokraciju putem prava (Venecijanske komisije), revidira svoje izborno zakonodavstvo u svjetlu standarda Vijeća Europe i da ga, gdje je potrebno, izmijeni. Skupština podsjeća na potrebu ustavne reforme u Bosni i Hercegovini radi provedbe presude Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, te prima k znanju presudu Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu, Skupština pozdravlja formiranje radne grupe za pripremu amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine i nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Skupština poziva političke stranke da postignu dogovor o tim amandmanima kako bi se ustavni i zakonodavni okvir uskladio sa zahtjevima Europske konvencije o ljudskim pravima.
Skupština ohrabruje vlasti Bosne i Hercegovine da nastave saradnju s Vijećem Europe, posebno sa Venecijanskom komisijom, i da iskoriste njenu stručnost u procesu izborne i ustavne reforme. Skupština odlučuje pratiti dalji razvoj događaja u okviru svoje procedure monitoringa.
“Pitanje Izbornog zakona, posebno u vezi sa Predsjedništvom BiH, predugo je predstavljalo kamen spoticanja između hrvatske i bošnjačke zajednice u Federaciji. Mora se pronaći rješenje kako bi se umanjilo nepovjerenje”, navodi se.
Za krizu koju su izazvali članovi vladajuće sarajevske Trojke ipak okrivljuju Milorada Dodika ali izričito naglašavaju da nije bilo siguronosne krize što se također neće svidjeti političkom Sarajevu.
Važno je napomenuti kako je Vijeće Europe svjesno da trenutno nema kapaciteta promijeniti Ustav BiH al to nije razlog da se stvari oko pitanja izbora hrvatskog člana Predsjedništva ne riješe odmah. Ovo je je težak udar na unitarističko probošnjačke stranke koje su pitanje hrvatskog člana Predsjedništva željele riješiti u paketu sa cjelovitom promjenom Ustava koja nije moguća i koja vjerojatno još dugo vremena neće biti moguća, piše ABCportal.info. Time se htjelo zacementirati bošnjačko biranje hrvatskog člana u svoju korist.
www.abcportal.info
