Strani investitori žele ulagati u Hercegovinu, ali ih koči komplicirana administracija

Centar za investicije i razvoj poduzetništva (CIRP) Mostar, u suradnji s Agencijom za unaprjeđenje stranih investicija (FIPA) u BiH, organizirali su danas na “Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2018.” gospodarsku konferenciju “Investicijski potencijali Hercegovine”.

Cilj konferencije bio je da se domaćim i stranim investitorima predstave investicijske prilike i potencijali regije Hercegovine te promoviranje Hercegovine kao ulagačke destinacije.

Konferenciju je otvorio mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić, koji je istakao kako je najveći proizvođač u Mostaru kompanija Aluminij, dok su glavni nositelji gospodarskih aktivnosti poljoprivreda, malo i srednje poduzetništvo te turizam sa stalnim trendom rasta djelatnosti, posebno u oblasti agro i ekološkog turizma.

Govoreći o mogućnostima daljnjeg razvoja gospodarstva, naveo je, uz ostalo, razvoj malih i srednjih poduzeća, ulaganja u proizvodnju električne energije, ulaganja u postojeću infrastrukturu, turizam te poljoprivredu, i to pogone za preradu voća i povrća.

Naglasio je kako od prošle godine u tom gradu postoji i Centar za investicije i razvoj poduzetništva – CIRP, koji je na usluzi svim potencijalnim investitorima, zaključivši kako je to zasigurno još jedan korak naprijed u razvoju gospodarstva ove regije.

Zamjenica direktora Agencije za promociju stranih investicija (FIPA) u BiH Damirka Mioč kazala je u izjavi za novinare kako je glavni cilj predstaviti prirodne, materijalne i ljudske potencijale regije Hercegovine, ocjenjujući kako taj kraj obiluje značajnim energetskim, turističkim i poljoprivrednim kapacitetima koje je, kako kaže, moguće unaprijediti ovakvim konferencijama na kojima se povezuju inozemni i domaći gospodarstvenici.

Ovim, kaže Mioč, želimo staviti naglasak na ukupne potencijale u BiH za investiranje jer unatoč brojnim poteškoćama s kojima se susrećemo u BiH, svi pokazatelji govore o nekom poboljšanju poslovnog okruženja.

“Podaci Centralne banke BiH ukazuju da je došlo do povećanja od preko 50 posto izravnih inozemnih ulaganja u BiH tijekom 2017. u odnosu na 2016. godinu”, zaključila je Mioč.

Kada su u pitanju zamjerke stranih investitora, Mioč je dodala da najviše zamjeraju što im se ne daju određene olakšice za investiranje, da im se pojednostave procedure za registraciju i slično.

“Međusobna suradnja lokalnih i ostalih razina vlasti u Bosni i Hercegovini je poprilično disperzivna”, kazala je Mioč, dodavši da komunikacija može mnogo toga unaprijediti.

Za načelnika općine Čapljina Smiljan Vidić, glavni problem je što se veoma često preklapaju nadležnosti, pa se vrlo često ne zna tko upravlja kojim objektom, što otežava realizaciju ideje.

Činjenica da se Div grupacije iz Hrvatske, prije tri godine upustila u projekt vjetroelektrane kod Tomislavgrada i Kupresa, vrijedan 250 milijuna maraka, i da je još u fazi odabira tehničkih karakteristika , dovoljno govori o tome kako je ideju provesti u djelo.

“Otprilike, 90 posto vremena je utrošeno na kojekakva odobrenja, studije izvodljivosti, građevinske dozvole, koncesijske te stvari, koje su bile jako dugotrajne i odmaklo nas je od projekta sigurno godinu do dvije godine – kazao je predstavnik Div grupacije iz Hrvatske u Bosni i Hercegovini, Almir Žujo.

Smatra da procedura u drugim zemljama EU ide mnogo brže, no dodao da je ipak zadovoljan postignutim s obzirom na sva dešavanja u BiH.

Veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio kazao je kako za Hrvatsku nisu interesantni samo potencijali Hercegovine, nego čitave BiH, naglasivši da je riječ o nekoliko ključnih tema te da je tu, prije svega, cestovna i prometna infrastruktura, energetska infrastruktura, uopće opskrba energijom, pogotovo obnovljivim izvorima energije, transport, poljoprivreda i turizam.

“Dakle, postoji čitav niz sektora gdje možemo i moramo zajedno surađivati i zbog toga je za nas od strateškog značenja da BiH što prije krene s pregovorima i uđe u Europsku uniju jer kroz to se zapravo i investira u navedene sektore. Kad se usvoje te sektorske strategije onda je zapravo i BiH spremna i ima temelje na osnovu kojim mi možemo bolje, efikasnije i brže surađivati i više investirati”, poručio je u izjavi za novinare hrvatski veleposlanik te naveo kako, trenutačno, neuređenost pravnih propisa koči investicije u BiH.

Konferencija je okupila veliki broj privrednika i predstavnika vlasti iz Hercegovine, investitore i strane goste iz Indije, Kine, Jordana, Švicarske, Turske a njeni sponzori bili su Grad Mostar, Zapadnohercegovačka županija i Feal d.o.o.