Sve što ste htjeli znati o koronavirusu: 65 pitanja i odgovora

Izbijanje epidemije u Italiji pa onda i prvi slučajevi zaraze covid-19 u Hrvatskoj izazvali su val panike i strah među građanima. Taj strah i panika ponajviše su posljedica činjenice da je riječ o novom virusu i da se brzo širi te da može imati smrtne posljedice, ali reakcije su svakako nesrazmjerne stvarnim učincima koje ovaj koronavirus ima.

O tome govore konkretni podaci o broju oboljelih i razvoju bolesti kod većine zaraženih. Više od trećine bolesnika već je ozdravilo i mnogi su imali tek blage simptome, a dosadašnje iskustvo s ovim novim koronavirusom pokazuje da će ozdraviti više od 80 posto oboljelih. Vrlo uvjerljivu računicu iznio je cijenjeni znanstvenik Igor Štagljar osvjestivši da je i u središtu zaraze Wuhanu zaraženo tek 0,7 posto stanovnika, dok ih je 99,3 posto virus zaobišao. Isto tako, iako su osobe 80+ najrizičnije, imaju 99,897 posto šanse da će bolest preboljeti.

U želji da na jednom mjestu donesemo sve informacije važne za razumijevanje situacije s novim virusom i da pomognemo pri nedoumicama i koracima koje treba poduzeti u novonastaloj javnozdravstvenoj situaciji, donosimo prilog sa svim pitanjia i odgovorima na tu temu. Treba li odgoditi putovanja u inozemstvo? Hoće li mi biti plaćeno ako me zadrže u karanteni ili nalože samoizolaciju? Koliko su ugrožene trudnice? Kako vremenske prilike utječu na virus? To su neka od pitanja na koja dajemo odgovor.

Treba znati i da oni koji nisu bili u žarištima epidemije, a imaju simptome prehlade, ne trebaju zvati epidemiologe već trebaju otići svom doktoru, za razliku od onih koji su bili u Italiji, tj. u spornim regijama Lombardija i Veneto posljednjih 14 dana – oni trebaju kontaktirati epidemiologa u nadležnom zavodu za javno zdravstvo, bilo da kašlju i imaju povišenu tjelesnu temperaturu ili druge znakove prehlade, bilo da nemaju nikakve simptome. Pranje ruku ne treba zaboraviti. Cilj je zaustaviti širenje bolesti, a panika pri tome ne pomaže.

1. Tko se treba javiti liječniku i gdje? 

Svi građani koji imaju simptome prehlade, a nisu bili u talijanskim pokrajinama Lombardiji i Venetu posljednjih 14 dana ne trebaju se javljati liječnicima – epidemiolozima, već mogu kontaktirati obiteljskog liječnika. Osobe koje su boravile u spomenutim regijama, a ne kašlju i nemaju druge znakove prehlade, trebaju se javiti nadležnom liječniku – epidemiologu čiji broj mogu dobiti preko županijskih centara 112. Osobe koje imaju simptome, a boravile su u gore spomenutim talijanskim regijama, imaju obvezu javiti se nadležnom liječniku – epidemiologu. 

2. Kolika je mogućnost da se razbolite?

U svijetu je više od 80.000 zaraženih virusom COVID-19. Od toga je velika većina u Wuhanu. Wuhan ima 11 milijuna stanovnika. Znanstvenik Igor Štagljar izračunao je da su šanse da se zarazite, na temelju gotovo tromjesečne epidemije na izvoru zaraze u Wuhanu, samo 0,7 posto. Još bolje, 99,3 posto je šansa da virus nikada neće dospjeti do vas. 

3. Koliko je ljudi preboljelo COVID-19?

Također, ne zaboravimo da je više od 10.000 ljudi u međuvremenu preboljelo virus. Dakle trenutačna brojka oboljelih su oboljeli minus 10.000 izliječenih i minus 2500 umrlih. To jest trenutačno ima debelo ispod 70.000 zaraženih, navodi Štagljar i nastavlja govoriti o smrtnosti koronavirusa. Ako ste stariji od 80 godina, a zaraženi ste COVID-19 virusom, šansa da umrete je 14,8 posto. Što opet implicira da će 85,2 posto ljudi ozdraviti.

4. Što je SARS-CoV-2?

Novi koronavirus koji se pojavio 2019. godine nazvan je SARS-CoV-2, otkriven je u Kini krajem 2019.

5. Što je novi COVID-2019?

SARS—CoV-2 je novi soj koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-2019.

6. Odakle potječu koronavirusi?

Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama, no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Velik broj životinja su nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) potječe od deva dok SARS potječe od cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama.

7. Može li se ovaj virus usporediti sa SARS-om ili sezonskom gripom?

Novi koronavirus otkriven u Kini genetski je usko povezan s virusom SARS iz 2003. i ta dva virusa imaju slične karakteristike, iako su podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni. SARS se pojavio krajem 2002. godine Kini. U razdoblju od osam mjeseci 33 države su prijavile više od 8000 slučajeva zaraze virusom SARS-a. Tada je od SARS-a umrla jedna od deset zaraženih osoba.

8. Kako se virus prenosi?

Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka), kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju.

9. Koliko lako se on širi?

Procjenjuje se da vrijeme inkubacije 2019-nCoV (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između dva i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus a da nemaju ikakve simptome ili prije nego se oni pojave. To otežava rano otkrivanje zaraze 2019-nCoV. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma.

10. Može li se uspješno zaustaviti širenje virusa?

Ako se ljudi zaraženi 2019-nCoV testiraju i na vrijeme dijagnosticiraju te se provedu stroge mjere kontrole zaraze, vjerojatnost uspješnog prijenosa s čovjeka na čovjeka među europskim stanovništvom je niska. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli virusa SARS-CoV i MERS-CoV.

11. Koji su simptomi zaraze virusom 2019-nCoV?

Virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput: povišene tjelesne temperature, kašlja, otežanog disanja, bolova u mišićima i umora. U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima.

12. Kada posumnjati na bolest?

Ako osoba tijekom zadnjih 14 dana prije početka simptoma ima barem jedan od sljedećih epidemioloških kriterija: bliski kontakt s potvrđenim ili vjerojatnim slučajem oboljenja koronavirusom, ako je osoba putovala u područje zahvaćeno epidemijom ili je radila ili boravila u zdravstvenoj ustanovi gdje se zbrinjavaju oboljeli od COVID-19.

13. Jesu li neki ljudi pod većim rizikom od drugih?

Starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, poremećaja jetre i bolesti dišnih puteva) te malignim bolestima, dakle s narušenim imunitetom, imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti. Također, muškarci su podložniji obolijevanju.

14. Koja je struktura oboljelih?

Teško bolesni i osobe starije životne dobi čine 80 posto oboljelih od COVID-19 i upravo ta populacija čini 80 posto oboljelih. U toj se populaciji bilježi i najveća stopa zaraženih, a među njima je i najveća stopa smrtnosti. Umjerenim je klasificirano 80,9% slučajeva zaraza COVID-19. Ozbiljnima je procijenjeno 13,8%, a kritičnim tek 4,7% slučajeva oboljelih. Smrtnost je registrirana u 2,3% slučajeva zaraze. Od toga u pokrajini Hubei, u kojoj je epidemija i buknula, smrtnost iznosi 2,9%, dok je u ostalim dijelovima Kine fatalan ishod u 0,4% oboljelih.

15. Treba li voditi djecu na testiranje?

Mali je broj djece zasad zaražen koronavirosom, ali su svi dosad imali blaže ili čak nikakve simptome bolesti i puno lakše i brže su prebrodile bolest nego odrasli. Zbog velikog broja roditelja koji dovode djecu na testiranje u Kliniku za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”, zdravstveni djelatnici apeliraju na njih da to ne rade jer riskiraju da im djeca stvarno ne pokupe nešto, a još im i otežavaju posao i odvlače pozornost s bolesnika kojima stvarno treba pomoć i koje treba testirati na koronavirus. U zaraznu se javite samo ako ste bili u talijanskim pokrajinama Lombardiji i Venetu koje su pogođene koronavirusom.

16. Postoji li liječenje bolesti uzrokovane SARS—CoV-2?

Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature). Pružanje njege (npr. pomoćna terapija i praćenje – terapija kisikom, infuzija i antiviralni lijekovi) može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba.

17. Gdje se mogu testirati?

Ako vaš liječnik smatra da se trebate testirati na SARS—CoV-2, uputit će vas u daljnji postupak. Trenutačno se dijagnostika provodi samo u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu.

PREVENCIJA

18. Što učiniti ako sam bio u bliskom doticaju s osobom oboljelom od COVID-19?

Osoba koja je tijekom zadnjih 14 dana bila u bliskom kontaktu s oboljelim od COVID-19 bit će stavljena pod aktivni nadzor u samoizolaciji. To znači da će osoba biti u samoizolaciji doma, mjeriti tjelesnu temperaturu jednom dnevno te biti u svakodnevnom kontaktu s nadležnim epidemiologom. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na COVID-19 (dogovara se transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama.

19. Koja su pravila za dezinfekciju/pranje ruku?

Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama.

20. Jesu li kirurške maske učinkovita zaštita protiv SARS—CoV-2?

Kirurške maske sprječavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge. Kirurške maske su manje učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Za uobičajeni socijalni kontatakt s oboljelim dovoljna je kirurška maska i održavanje udaljenosti najmanje jedan metar od bolesnika. Zdravstvenim djelatnicima koji su u doticaju s pacijentima za koje se sumnja ili je potvrđen SARS—CoV-2 savjetuje se korištenje kirurške maske ili maske veće razine filtriranja (FFP2), a kod zahvata gdje se stvara aerosol FFP3 maske.

21. Postoji li cjepivo protiv SARS—CoV-2?

Trenutno ne postoji cjepivo protiv koronavirusa, pa tako ni protiv SARS—CoV-2. Zato je važno spriječiti infekciju ili njeno daljnje širenje.

22. Štiti li me ovogodišnje cjepivo protiv gripe od SARS—CoV-2?

Virus gripe i SARS—CoV-2 su vrlo različiti i cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od bolesti uzrokovane virusom SARS—CoV-2. Međutim, sezona gripe u Europi još traje, a cjepivo protiv gripe je najbolja dostupna zaštita od sezonske gripe.

23. Zašto nema lijekova protiv većine virusnih oboljenja?

Protiv virusa uglavnom se borimo cjepivima, dok su antivirusni lijekovi relativno rijetki. Razlog je taj što se lijek razvija dugo, godinama, a virusi vrlo brzo mutiraju, nestalni su i nepredvidivi. Sezonska gripa najbolji je primjer: svake sezone pojavljuje se u izmijenjenom obliku i različitih sastava sojeva, katkad se mijenja i tokom iste sezone pa tako ni cjepivo nije uvijek isto nego se novo izrađuju uvijek iznova.

24. Zašto broj slučajeva tako brzo raste?

Dva glavna razloga za brzi porast broja slučajeva su prijenos virusa s osobe na osobu i poboljšanje sposobnosti otkrivanja slučajeva. Nagli porast broja slučajeva čest je u početnoj fazi javljanja nove bolesti.

25. Koja su područja zasad zahvaćena epidemijom koronavirusa?

U ovom trenutku to se odnosi na Kinu, Južnu Koreju, ralijanske pokrajine te Lombardia, Veneto, Emilia Romagna, Piemonte i Lazio, Iran, Hong Kong, Japan i Singapur..

26. Jesu li zabranjena putovanja u područja zahvaćena epidemijom?

Zabrane putovanja u područja zahvaćena virusom nema, niti nema zabrane dolazaka ljudi iz tih područja u Hrvatsku.

27. Treba li ipak odgoditi put u ta područja?

Svim putnicima i prijevoznicima preporučuje se odgađanje ili otkazivanje putovanja u ta područja. Iz Ministarstvo prometa poručuju ako je putovanje nužno, treba se držati pravila čuvanja zdravlja, koja su objavljena i na web stranici HZJZ-a www.hzjz.hr. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova preporučuju izbjegavanje putovanja koja nisu nužna u regije najviše pogođene zarazom.

28. Što ako ste putovali u područja zahvaćena epidemijom i vraćate se u Hrvatsku, ali niste bili u kontaktu sa zaraženima koronavirusom?

Granični sanitarni inspektor će nakon provedenog anketiranja putem upitnika, a time i potvrde da niste bolesni i da niste bili u kontaktu s oboljelim od koronavirusom izdati rješenje o podvrgavanju zdravstvenom nadzoru. S tim rješenjem uputit će vas epidemiološkoj službi prema mjestu boravka. U radno vrijeme se upućuje u vama izravno u nadležnu epidemiološku službu, a izvan radnog vremena kontaktirate nadležnog epidemiolog u pripravnosti.

29. Kako mogu kontaktirati epidemiologe?

Broj mobitela će vam dati sanitarni inspektor na granici pri ulasku u Hrvatsku. Popis svih epidemiologa u pripravnosti po županijama s brojevima telefona objavljen je na web stranici hzjz.hr. Tijekom 14 dana svaki dan ćete biti u telefonskom kontaktu s epidemiologom i izvještavati ga o svom zdravstvenom stanju, bez ograničenja kretanja. Ako se ne javite sami, epidemiolog će kontaktirati vas.

30. Što ako mi se stanje pogorša?

Ako ste tijekom zdravstvenog nadzora razvili simptome respiratorne bolesti ili povišenu tjelesnu temperaturu, epidemiolog će postupiti u skladu sa sumnjom na koronavirus, a kontakte će staviti pod zdravstveni nadzor.

31. Što se događa tijekom leta ili u zračnoj luci?

Ako se tijekom leta uoče znakovi bolesti kod nekog od putnika osoblje zrakoplova će svim putnicima podijeliti anketne listiće (Passenger locator cards) koje moraju ispuniti. Osoblje zrakoplova će zatim pokupiti listiće prije slijetanja zrakoplova i po slijetanju ih predati državnom sanitarnom inspektoru na graničnom prijelazu.

32. Što nakon slijetanja zrakoplova?

Na temelju listića i anketiranja granični sanitarni inspektor izdat će rješenje o zdravstvenom nadzoru te putnike uputiti na teritorijalno nadležnog epidemiologa. Epidemiolog će biti u kontaktu s putnicima koji su mu upućeni te će prikupiti dodatne podatke o vjerojatnosti zaraze, ovisno o načinu kontakta s oboljelim putnikom te primijeniti odgovarajući zdravstveni nadzor.

33. Što ako se ne razviju nikakvi simptomi?

Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama. Ako se prije isteka zdravstvenog nadzora pokaže da oboljeli putnik ne boluje od koronavirusa, prekida se zdravstveni nadzor nad njegovim kontaktima.

34. Što s putnikom zrakoplova s vidljivim simptomima?

Oboljela osoba iz zrakoplova transportirat će se u bolnicu na obradu. Rizik od zaraze u zračnoj luci sličan je riziku na svakom drugom mjestu gdje se okuplja velik broj ljudi.

35. Što se događa ako pri prelasku granice sanitarni inspektor posumnja da ste zaraženi koronavirusom?

Sanitarni inspektor obavijestit će o tome teritorijalno nadležnog epidemiologa i izdati rješenje o upućivanju na liječenje. Epidemiolog zatim poziva broj 194, kako bi bolesnik vozilom hitne medicinske pomoći bio prevezen u bolnicu.

36. Što s putnicima koji su bili u kontaktu s putnikom za kojeg se na granici posumnjalo da je zaražen?

Svim osobama koje su bile u kontaktu s bolesnikom u vrijeme kad je imao znakove bolesti granični sanitarni inspektor izdat će rješenje za podvrgavanje zdravstvenom nadzoru i uputiti ih s tim rješenjem epidemiološkoj službi prema mjestu boravka. Epidemiolog na temelju rješenja i procjene vrste izloženosti provodi zdravstveni nadzor bez ograničenja kretanja ili u samoizolaciji.

37. Treba li zatvoriti granice unutar EU zbog koronavirusa?

Stručnjaci podsjećaju da virusi ne poznaju granice i već su se proširili u gotovo sve zemlje EU. Pitanje je samo vremena kada će se to potvrditi, no to nije razlog za paniku jer najveći broj zaraženih ima benigne simptome i često su neopaženi. U ovom trenutku potreban je jedinstven stav europskih službi i zajedničko informiranje i djelovanje. Stručnjaci upozoravaju da pretjerana revnost i poruke političara ponekad uzrokuju više štete nego koristi.

38. Što s kontaktom s kućnim ljubimcima i drugim životinjama u Europskoj uniji?

Postojeća istraživanja povezuju SARS-CoV-2 s nekim vrstama šišmiša u Kini, no nije isključeno prisustvo kod drugih životinja. Nekoliko vrsta koronavirusa javlja se kod životinja i mogu se prenositi na druge životinje i ljude. Nije dokazano da kućni ljubimci (psi i mačke) imaju veći rizik zaraze nego ljudi. Kao mjera općeg opreza, u kontaktu sa životinjama pridržavajte se osnovnih načela higijene.

39. Treba li stvarati kućne zalihe hrane zbog koronavirusa?

Epidemiolozi smatraju da je paničarenje te skladištenje hrane ili goriva za automobile apsolutno nepotrebno jer će 95 posto zaraženih koronavirus doživjeti kao laganu prehladu.

40. Zašto se stvara panika?

Do panike dolazi isključivo zbog predviđanja negativnih posljedica. Iako smo informirani da je stopa smrtnosti jako niska, koronavirus se brzo širi i stoga može zahvatiti velik broj ljudi pa će svatko na kraju pomisliti “možda sam baš ja taj koga virus neće zaobići”. Panika je nepotrebna jer nam neće pomoći u situaciji kada smo nemoćni. Ostaje nam strogo se pridržavati preporučenih mjera prevencije, objašnjava prof. psihologije Maja Vučić.

41. Koliko je ukupno zaraženih koronavirusom u svijetu i koliko ih je dosad umrlo?

rema podacima Europskog centara za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), do 26. veljače u cijelom svijetu koronavirusom se zarazilo 81.027 osoba, a umrlo je njih 2763. Najviše umrlih je u Kini – 2716, zatim u Iranu – 15 te u Italiji i Južnoj Koreji – 12. Koronavirus se dosad pojavio u 41 zemlji, a u Europi su do jučer zabilježeni slučajevi zaraze tim virusom u Italiji (322), Njemačkoj (18), Velikoj Britaniji (13), Francuskoj (14), Španjolskoj (7), Hrvatskoj (2), Austriji (2), Rusiji (2), Belgiji (1), Finskoj (1), Švedskoj (1) i Švicarskoj (1).

42. Koliko dugo virus preživljava na površinama?

Nije sigurno koliko dugo virus koji uzrokuje COVID-19 preživljava na površinama, ali čini se da se ponaša poput ostalih koronavirusa. U WHO-u navode da studije sugeriraju da koronavirusi (uključujući preliminarne podatke o virusu COVID-19) mogu ostati na površinama od nekoliko sati do nekoliko dana. To može varirati u različitim uvjetima (npr. vrsta površine, temperatura ili vlažnost okoliša). Ako mislite da je neka površina zaražena, očistite je jednostavnim dezinficijensom kako biste ubili virus i zaštitili sebe i druge. Očistite ruke tekućinama na bazi alkohola ili ih operite sapunom i vodom. Izbjegavajte dodirivanje očiju, usta ili nosa.

43. Je li sigurna hrana životinjskog porijekla?

Prema općim dobrim praksama sigurnosti hrane, sa sirovim mesom, mlijekom ili organima životinja treba postupati pažljivo kako bi se izbjegla potencijalna križna kontaminacija nekuhanom hranom. Ni tu nema dodatnih preporuka osim uobičajenih mjera higijene.

VODIČ – POJMOVI

44. Što je inkubacija?

Inkubacija je vremensko razdoblje od ulaska uzročnika bolesti u organizam do prvih simptoma bolesti. Svaki uzročnik zarazne bolesti ima svoje karakteristično vrijeme inkubacije pa je inkubacija salmoneloze 12-72 sata, ospica 10-12 dana, hepatitisa B 2-6 mjeseci, a AIDS-a čak 10 godina. Tako je, npr., nakon što pojedemo hranu koja sadrži salmonelu, potrebno 12-72 sata da dobijemo povraćanje, proljev, povišenu temperaturu i sl.

45. Što je epidemija, a što pandemija?

Epidemija je naglo obolijevanje većega broja ljudi na određenom području u kratkom razdoblju. Izvor epidemije nalazi se najčešće izvan područja koje ona zahvati pa se odande unosi preko oboljelih osoba, životinja ili zaražene robe. Širenje epidemije ovisi o otpornosti pučanstva i gustoći naseljenosti. Pandemija je pojam koji označava širenje zarazne bolesti u širokim zemljopisnim regijama, kontinentalnih ili globalnih razmjera.

46. Koje su razlike između epidemije i pandemije?

Epidemija je nagli porast broja slučajeva bolesti koja može biti jedinstvena za neku zemlju ili zajednicu. Pandemija pak nema nikakve veze s težinom bolesti, već s njenim geografskim širenjem i, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), proglašava se kada se nova bolest za koju ljudi nemaju imunitet širi svijetom izvan svih očekivanja. U WHO-u smatraju da se koronavirus još uvijek može suzbiti te da bi bilo preuranjeno proglasiti pandemiju iako COVID-19 ima taj potencijal.

47. Što znači proglašavanje pandemije?

Nigel McMillan, ravnatelj Instituta za zarazne bolesti i imunologiju Menzies u Queenslandu, kaže da bi pandemija značila da zabrane putovanja više nemaju koristi i smisla i bila bi upozorenje zdravstvenim sustavima da se pripreme za sljedeću fazu. A to uključuje pripremu bolnica za velik priljev pacijenata, stvaranje zaliha bilo kojeg antivirusnog lijeka i savjetovanje javnosti da će, kad dođe vrijeme, morati razmisliti o mjerama poput boravka kod kuće ako su bolesni, socijalnog distanciranja, izbjegavanja velikih skupova…

48. Što je samoizolacija?

Ako ste prolazili mjestima gdje je u jeku širenje epidemije ili ste ostvarili bliski kontakt s osobom koja je zaražena ovim virusom u proteklih 14 dana, vrlo je važno izolirati se od drugih ljudi, čak i ako se nisu pojavili simptomi. Ako je osoba u samoizolaciji, znači da ne odlazi na posao u školu ili u kazalište. Samoizolacija u osnovi znači ostanak u vlastitom domu 14 dana, redovno mjerenje temperature i redovno kontaktiranje nadležnog liječnika kako bi se pratilo vaše stanje i kako bi, ako je sve u redu, on prekinuo zdravstveni nadzor.

49. Što je karantena?

Sam naziv dolazi od franc. quarantaine – četrdesetak dana. Međunarodna je to protuzarazna mjera kojom se odvajaju i nadziru ljudi, roba i transportna sredstva (npr. brodovi) za koje se sumnja da dolaze iz zaraženih krajeva ili su već zaraženi nekom bolešću (kugom, kolerom, tifusom i dr.). Takva se mjera obično provodi u pomorskim lukama, katkad i na mjestima ulaska stranih ljudi i robe u grad ili državu. Danas se takve mjere provode rijetko, samo u iznimnim slučajevima. Nekoć je vrijeme izolacije trajalo četrdeset dana pa otud i naziv karantena.

50. Što je izolacija?

U medicini to je odvajanje jedinke ili skupine od ostale populacije kako ne bi djelovali na druge jedinke u populaciji. Zarazni bolesnici izoliraju se radi sprečavanja širenja zarazne bolesti, i to u bolnici (bolnička izolacija) ili u bolesnikovoj kući (kućna izolacija). Za bolesti koje se brzo šire i uzrokuju visoku smrtnost postoje posebne, strogo određene ustanove za izolaciju (karantenska izolacija, karantena).

ŠTO KAŽE ZAKON u RH?

51. Jesu li građani obvezni postupiti po zahtjevima nadležnih tijela na suzbijanju zaraze, odnosno ići u karantenu?

Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, svaka pravna i fizička osoba obvezna je postupati sukladno mjerama za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti. Zaraženi imaju pravo, ali i obvezu “liječiti se i pridržavati propisanih mjera i uputa pravnih osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatnih zdravstvenih radnika”, odnosno pridržavati se “propisanih mjera i uputa koje odredi nadležni doktor opće (obiteljske) medicine, odnosno doktor medicine specijalist epidemiologije”.

52. Što ako netko ne postupi po mjerama određenima radi sprečavanja širenja zaraze?

ovčanom kaznom od 30.000 do 80.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne omogući nadležnom sanitarnom inspektoru, doktoru opće (obiteljske) medicine ili epidemiologu nesmetano obavljanje nadzora te poduzimanje propisanih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, kaznom od 5000 do 10.000 kuna kaznit će se privatni zdravstveni radnik ako se ne odazove pozivu nadležnih u radu na sprečavanju i suzbijanju zaraze. Ako pravna ili fizička osoba odbije postupiti po rješenju sanitarnog inspektora, koje je u ovom slučaju odmah izvršno, provest će ga prisilno uz asistenciju policije, potvrdio nam je i prof dr. sc. Frane Staničić s Katedre za upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Tada se trošak provedbe mjere može prebaciti na onoga nad kime se provodi. Uz to pravna osoba može se kazniti s 50.000 do 100.000 kuna za prekršaj ako inspektoru onemogući rad ili ako ne postupi kako je naloženo, odgovorna osoba može se kazniti s od 5000 do 10.000 kuna, kao i fizička osoba koja odbije postupiti po nalozima.

53. Kolika je kazna ako netko “širi i prenosi zarazne bolesti”?

Kazneno djelo “širenja i prenošenja zaraznih bolesti” čini tko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadležno državno tijelo naređuje odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za sprečavanje i suzbijanje zaraze, pa zbog toga dođe do opasnosti od širenja zarazne bolesti, a predviđena je kazna do dvije godine zatvora. Ako se zbog nepridržavanja mjera zaštite nekoga zarazi, prijeti kazna do tri godine zatvora. Zaraženi su dužni voditi računa osobito da ne zaraze osobe narušena imunološkog sustava pa u slučaju teških posljedica, jer je “postojeća bolest znatno pogoršana”, počinitelj će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Ako zbog prenošenja zaraze bude prouzročena nečija smrt, kazna je od tri do 12 godina zatvora.

54. Što sa zaposlenim osobama koje moraju u izolaciju ili u karantenu?

Ako je osoba izolirana kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini prema ocjeni nadležnog epidemiologa ili graničnog sanitarnog inspektora, izabrani obiteljski doktor otvorit će mu bolovanje za vrijeme trajanja izolacije ili karantene. Onima koji izostaju s radnog mjesta prema nalogu ili dogovoru s poslodavcem, a ne prema liječničkim uputama, bolovanje nije plaćeno.

55. Što ako obolim u inozemstvu?

Kao i u svim slučajevima kad se osiguranik HZZO-a u inozemstvu zatekne u situaciji da treba neodgodivu zdravstvenu zaštitu, dobit će je pod istim uvjetima kao i osiguranici države boravka, a na teret HZZO-a. Što se tiče troškova karantene u državama članicama EU, ovisi kako je to regulirano u sustavu osiguranja te države. U svakom slučaju HZZO će biti obvezan refundirati sve troškove koje u državi boravka podmiri zdravstveno osiguranje te države sukladno svojim propisima jer se neupitno radi o neodgodivoj zdravstvenoj zaštiti.

56. Hoće li toplo vrijeme zaustaviti izbijanje COVID-19?

Još nije poznato utječu li vremenske prilike i temperatura na širenje COVID-19. Neki drugi virusi, poput prehlade i gripe, više se šire tijekom hladnijih mjeseci, ali to ne znači da je nemoguće razboljeti se od tih virusa tijekom drugih mjeseci.

57. Jesu li trudnice osjetljivije na zarazu u usporedbi s ostalima?

Nema podataka iz znanstvenih izvještaja o osjetljivosti trudnica na COVID-19. Trudnice doživljavaju imunološke i fiziološke promjene koje bi ih mogle učiniti podložnijima virusnim respiratornim infekcijama, uključujući COVID-19. Trudnice mogu biti izložene riziku u usporedbi s općom populacijom kao što je uočeno u slučajevima drugih povezanih koronavirusnih infekcija.

58 Prijeti li novi koronavirus trudnicama?

Nema još informacija, ali gubici trudnoće bili su zabilježeni u slučajevima zaraze drugim vrstama koronavirusa (SARS ili MERS).

59. Mogu li trudnice s COVID-19 prenijeti virus fetusu ili novorođenčetu (vertikalni prijenos)?

Smatra se da se virus koji uzrokuje COVID-19 širi uglavnom bliskim kontaktom sa zaraženom osobom kroz respiratorne kapljice. Može li trudnica prenijeti virus na svoj plod ili novorođenče vertikalnim prijenosom – prije, tijekom ili nakon porođaja – još nije poznato. Međutim, u ograničenom broju slučajeva novorođenčadi rođenih od majki s COVID-19 objavljenim u stručnoj literaturi, nijedno od novorođenčadi nije bilo pozitivno na novi koronavirus.

60. Može li se virus prenijeti dojenjem?

U dosadašnjim slučajevima virus nije potvrđen u uzorcima majčina mlijeka.

61. Jesu li djeca osjetljivija na virus koji uzrokuje COVID-19 u usporedbi s općom populacijom?

Ne, nema dokaza da su djeca podložnija virusu. U stvari, većina potvrđenih slučajeva COVID-19 u Kini dogodila se kod odraslih.

62. Je li klinička slika kod djece drugačija nego kod odraslih?

Iako je riječ o ograničenom broju izvješća, zaražena djeca u Kini pokazivala su simptome gripe: temperaturu, curenje nosa i kašalj. Povraćanje i proljev zabilježeni su u nekoliko slučajeva. Djeca uglavnom imaju lakše simptome od odraslih.

63. Je li bilo težih komplikacija kod djece?

Ima izvještaja o septičkom šoku ili akutnom respiratornom zastoju, no takvi su ekstremni primjeri jako rijetki.

64. Kako se strane kompanije bore s virusom?

Preporuka Centra za kontrolu bolesti u SAD-u jest da kompanije preporuče i potaknu zaposlenike koji pokazuju znakove bilo koje bolesti koja se širi kapljično (bilo da je riječ o gripi ili zarazi koronavirusom) da ne dolaze na posao.

65. Kako se postupa prema sumnjivim slučajevima u Ujedinjenom Kraljevstvu?

Nikako ne smiju sami ići liječniku – ni onome obiteljske medicine, ni na hitni prijam ni u zarazne bolnice. Osoba koja sumnja da je zaražena mora telefonom na određeni nacionalni broj javiti svoje sumnje i ostati u svojoj kući dok medicinari ne dođu po njega, pregledaju ga i, ako je potrebno, prevezu u bolnicu.