U FBiH apsolutnu većinu bošnjačkog stanovništva ima 27 općina, a hrvatskog 10
Nakon objave rezultata popisa iz 2013., a službeno je objavljen tek u ljeto 2016. godine, pitamo se što je s nekadašnjom multinacionalnom i multikonfesionalnom BiH. Mit o multikulturalizmu, zajedništvu, dobrom susjedstvu, tri puta se u 20. stoljeću razbijao, i to I. i II. svjetskom ratu te u ratu 1991. – 1995. Stoga je se logički i zapitati je li takva BiH prošlost. Prema statističkim pokazateljima popisa iz 2013., odgovor je potvrdan, piše Večernji list BiH.
Promjena etničke strukture
Često se pred popis stanovništva ili nakon njega otvaraju razna politička pitanja. Najčešće ona koja se odnose na nacionalnu pripadnost. BiH je uvijek bila migracijsko područje te su se podaci popisa očekivali s nestrpljenjem. Migracije su dovodile do promjena u nacionalnoj i konfesionalnoj strukturi stanovništva. Promjena etničke strukture u općinama BiH javlja se u radikalnom obliku. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, većina općina u FBiH i većina općina u RS-u ima jednonacionalnu strukturu u rasponu od 80 do 98 posto. U FBiH, od 80 općina, apsolutnu većinu s više od 90 posto bošnjačkog stanovništva ima 27 općina. Apsolutnu većinu hrvatskog stanovništva, s više od 90 posto, na svom području u FBiH ima 10 općina. Na prostoru FBiH samo jedna općina, a to je Drvar, ima apsolutnu većinu srpskog stanovništva, 91,2 posto. Općine na prostoru FBiH su, prema popisu stanovništva 2013. godine, etnički teritorijalizirane s dominantnom većinom jednog naroda, i to u 59 općina. Samo 21 općina na prostoru FBiH ima višenacionalnu sastav stanovništva. U RS-u 27 od 62 općine, ili više od jedne trećine, imaju apsolutnu većinu srpskog stanovništva s postotkom od 90 posto i više. U RS-u nalaze se 22 predratne općine u kojima je došlo do smanjenja broja Srba, a u Federaciji 64. U općinama u kojima su Bošnjaci 2013. činili većinu (44), nedostajalo je 411.840 Srba u odnosu na 1991. godinu. Tamo gdje Hrvati čine većinu (17 općina) manje je 23.392 Srbina nego 1991. godine. Zanimljivo da je u općinama (25) gdje su Srbi većinsko stanovništvo manje Srba za 70.862 u odnosu na 1991. godinu. U Republici Srpskoj nalazi se 29 predratnih općina u kojima je došlo do smanjenja broja Hrvata, a u Federaciji 56.
Većina guši manjinu
U općinama u kojima su Srbi 2013. činili većinu (28), nedostajalo je 116.872 Hrvata u odnosu na 1991. godinu. Tamo gdje Bošnjaci čine većinu (39 općina) manje je 135.980 Hrvata nego 1991. godine. Dio Hrvata (332.096 ili 43,70 posto) živio je 1991. u nacionalno heterogenim općinama, a nijedan narod nije s nekim od drugih dvaju mogao činiti 80 posto stanovništva. Nacionalna homogenizacija je i ovdje ostavila traga: 2013. Hrvati su živjeli u trima nacionalnim heterogenim općinama, iako se broj općina u BiH povećao sa 109 na 141. U njima je živjelo 18.934 ili 3,46 posto Hrvata. Od 759.906 Hrvata u 1991. godini, 242.243 ili 31,88 posto živjelo je u 14 nacionalno homogenih općina, činili su više od 50 posto stanovništva. Popis iz 2013. godine pokazao je da su u nacionalno homogenim općinama (22) živjela 310.724 Hrvata ili 57,04%. Godine 1991. Hrvati su činili (relativno ili apsolutno) većinsko stanovništvo u 20 općina – 309.710 ili 40,75%, a 2013. u 24 općine 370.821 ili 68,07%.
vecernji.ba
