U ljekovitom bilju građani BiH vide egzistenciju

– Oko 500 loza ću ukloniti, a pokušat ću sa sadnjom ljekovitog bilja. Plašim se da ni sljedeće godine za vinogradarstvo neće biti dobro pa ću se okušati u novom poslu. Otkupljivača ima, a mnogi su ove godine dobro zaradili s obzirom da strana tržišta traže bilje, a i Europska unija nam je pred vratima – govori mi prije nekoliko dana jedan hercegovački vinogradar dok prolazimo kroz njegov opustošeni vinograd s tisuću loza, a na kojima ove godine grožđa neće biti.

Mladi ulaze u proizvodnju

A da se ljekovito bilje, eterična ulja, bijeli i crni luk vraćaju na velika vrata u BiH, pokazuju i ideje studenata koji su svoju priliku vidjeli u poljoprivredi. – Na prostoru BiH je vrlo malo proizvođača češnjaka, građanima se najčešće nudi kineski proizvod koji nije ni približne kvalitete kao domaće sorte – objašnjava studentica Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci Biljana Ribić. Ona i njezina prijateljica vidjele su svoju priliku upravo u uzgoju ove biljke. – Tržište je ogromno i zaista imamo velika očekivanja. Bijeli luk je najotpornija povrtna kultura, tako da su i rizici minimalni – kaže Biljana za Deutsche Welle. Vrijedne djevojke su razradile poslovnu ideju do detalja i registrirale nekomercijalno poljoprivredno gazdinstvo.

Sklapaju se ugovori

Ana Ćosić, studentica agronomije, uskoro pokreće proizvodnju ljekovitog bilja, matičnjaka i domaće mente. – To je unosan posao. Cijena ljekovitog bilja je do šest puta veća od cijene pšenice. U BiH je vrlo malo proizvođača. Već sam sklopila ugovor s jednom tvrtkom koja će otkupiti svu proizvedenu masu tako da sada nema rizika da neću prodati svoj proizvod – kaže Ana. Uvjerena je da se može uspjeti uz dosta truda, ali da mnogi ne žele prolaziti kroz sve to. Slično razmišlja i 24-godišnji Erdin Kerijašević iz Tuzle. – Mislim da bi se što više mladih trebalo okrenuti poljoprivredi jer je potražnja velika, a mi možemo ponuditi EU odličan proizvod – ističe. Projekt “Studentsko poduzetništvo”, gdje je bilo više od 1500 prijava, pokazao je kako su mladi u poljoprivrednoj proizvodnji vidjeli novu budućnost.

vecernji.ba