U sedam zemalja počelo testiranje četiri eksperimentalna lijeka za koronavirus

Dok se zbog koronavirusa život u Europi postupno zaustavlja, granice zatvaraju, a sve veći broj država strogo ograničava kretanje ljudi pokušavajući zaustaviti širenje novog virusa, tračak nade pruža vijest kako je u sedam europskih zemalja počelo kliničko testiranje četiriju eksperimentalnih lijekova za bolest Covid-19.

S prvom fazom kliničkog testiranja novog cjepiva započeli su i u Kini, kao i u SAD-u. Brojne farmaceutske kompanije i laboratoriji diljem svijeta nastoje što prije razviti cjepivo koje će zaustaviti pandemiju koja se nezaustavljivo širi svijetom i u kojoj je dosad umrlo više od 15 tisuća ljudi. Prema mišljenju stručnjaka, na cjepivo za novi virus morat ćemo pričekati najmanje 18 mjeseci.

I dok je širenje epidemije u Kini, a u velikoj mjeri i u Južnoj Koreji, drugom azijskom žarištu pandemije, uglavnom zaustavljeno, virus je u ekspanziji u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama, koje su postale žarište epidemije.

Italija, u kojoj je dosad umrlo više od 5500 ljudi, novi je tjedan započela u još strožoj karanteni, ali njome nisu svi zadovoljni. Sindikati drže da bi još više tvornica trebalo biti zatvoreno, pa su najavili štrajk. Zatvorena je sva nenužna proizvodnja, a otvorene ostaju farmaceutska i prehrambena industrija, poštanske usluge, kao i dostava. I ljudi se više ne smiju kretati izvan gradova u kojima imaju boravak, uz iznimke zbog zdravstvenih razloga ili posla. Taj dekret ostaje na snazi do 3. travnja. Pretpostavlja se kako bi do tada karantena mogla pokazati svoju učinkovitost smanjenjem broja zaraženih osoba.

Talijanima su pomoć u liječnicima i opremi dosad poslale Kina, Kuba, a sada i Rusija, i to u vidu osam brigada s kompletnom opremom, pa je tako devet ruskih transportnih vojnih zrakoplova u akciji pod nazivom “Iz Rusije s ljubavlju” sletjelo u vojnu bazu članice NATO-a. U Italiju je stiglo i 37 kubanskih liječnika i 15 bolničara koji su stekli iskustvo 2014. u liječenju virusa ebole u Africi.

Zbog situacije s koronavirusom odgođen je put pape Franje na Maltu 31. svibnja, a novi datum odredit će se naknadno, priopćio je šef ureda za tisak Svete Stolice Matteo Bruni. A kao odgovor na pandemiju koronavirusa papa Franjo poziva na pandemiju molitve Oče naš u podne 25. ožujka. Osim toga pozvao je na molitvu i u petak 27. ožujka, u 18 sati.

Papa će biti sam na trijemu ispred bazilike Sv. Petra na praznome istoimenom trgu i predvoditi molitvu, pozivajući sve na duhovno sudjelovanje putem sredstava društvenog priopćivanja, nakon čega će podijeliti blagoslov Urbi et orbi kojem će biti pridružena mogućnost primanja potpunog oprosta. Na pandemiju virusa želimo odgovoriti s općom pandemijom molitve, suosjećanja i nježnosti, kazao je Franjo.

U Španjolskoj, drugom europskom žarištu epidemije, broj žrtava popeo se na 2182, a samo u zadnja 24 sata umrle su 462 osobe, a broj zaraženih prešao je 33 tisuće (zaražena je i potpredsjednica vlade Carmen Calvo), čime se Španjolska opasno približava talijanskom scenariju. Milanski dnevnik Corriere della Sera pisao je ovih dana je širenje zaraze u talijanskom Bergamu i španjolskoj Valenciji, žarištima epidemije u tim zemljama, možda izravno povezano i da je detonator zaraze vjerojatno bila nogometna utakmica Atalante iz Bergama i Valencije odigrana 19. veljače u Milanu, iako za tu tezu zasad nema izravnih dokaza. 

U Sloveniji, u kojoj su zabilježena 442 slučaja zaraze, epidemija je odnijela i treću žrtvu, riječ je o poznatom novinaru Marjanu Jermanu, koji se kao ratni reporter javljao i iz Vukovara uoči njegova pada. Broj preminulih u porastu je i u Austriji (16), kao i broj zaraženih (3611), unatoč zatvorenim školama, ograničenom kretanju i zabrani okupljanja više od pet osoba.