Od 1. siječnja brojne promjene za stanovnike Njemačke

Za stanovnike Njemačke u 2024. godini će se dosta toga promijeniti.

Povećavaju se minimalna nadnica i razne naknade za one slabijeg imovnog stanja. No u nekim segmentima će život biti skuplji. Početkom 2024. godine na snagu stupaju mnoge reforme i izmjene zakona koje utječu na svakodnevni život. Deutsche Welle donosi popis što se sve mijenja.

Građanski doplatak

Od 1. siječnja više od pet milijuna primatelja tzv. građanskog doplatka (Bürgergeld) dobiva u prosjeku 12 posto više novca. Za samce iznos te pomoći raste za 61 euro i iznosit će 563 eura mjesečno. Odrasle osobe koje žive s partnerom dobivat će 506 eura, a za svako dijete, ovisno o starosnoj dobi, između 357 i 471 eura.

Raste i dječji dodatak

Dječji dodatak (Kinderzuschlag) dobivaju roditelji koji rade, ali imaju male plaće. Najveći iznos koji se može dobiti povećat će se s 250 na 292 eura, ovisno o primanjima i eventualnoj imovini.

Niža granica za porodiljnu naknadu

Uskoro će vrijediti niže granice primanja za ostvarivanje prava na porodiljnu naknadu (Elterngeld) koju određeno vrijeme dobivaju roditelji koji nakon rođenja djeteta ne rade ili imaju skraćeno radno vrijeme.

Do sada su tu naknadu mogli dobiti roditelji čija primanja, koja čine poreznu osnovicu, ne prelaze 300.000 eura godišnje, a samohrani roditelj ako ne zarađuje više od 250.000 eura. Od travnja 2024. ta će granica za parove najprije biti smanjena na godišnja primanja od 200.000, a od travnja 2025. na 175.000 eura. Za samohrane roditelje od travnja vrijedi granica od 150.000 eura.

Naknada za bolovanje radi njege bolesnog djeteta

Zaposleni roditelji koji su zakonski zdravstveno osigurani od 2024. godine imaju pravo na naknadu za bolovanje radi njege bolesnog djeteta (Kinderkrankengeld) u trajanju od 15 dana, a samohrani roditelji 30 dana. Do sada je to bilo 10, odnosno 20 dana.

Više novca za zaposlene s nižim primanjima i polaznike strukovnog obrazovanja

Zakonski propisana minimalna satnica od 2024. godine se povećava s dosadašnjih 12 na 12.41 euro. Planirano je i povećanje na 12.82 eura za 2025. godinu. Time raste i najviši dopušteni iznos za zaposlene na tzv. mini poslovima (Minijob) s 520 na 538 eura. To je granica zarade na koju se ne plaćaju porezi i druga davanja.

Raste i minimalna plaća za polaznike strukovnog obrazovanja (Azubi) u prvoj godini za 4.7 posto, na 649 eura. No tarifnim ugovorima je moguće utvrditi iznimke.

Veća neoporeziva osnovica

U novoj godini povećava se i neoporeziva osnovica (Grundfreibetrag), odnosno iznos primanja na koji primatelj nije dužan plaćati porez, s dosadašnjih 10.908 na 11.784 eura. Povećava se i neoporeziva osnovica po djetetu (Kinderfreibetrag) sa 6024 na 6612 eura. Povećana je i granica primanja od koje se plaća najveća porezna stopa (Spitzensteuersatz), s dosadašnjih 62.810 na 66.761 euro.

Rastu i doplatak za njegu i dodaci za njegu

Doplatak za pomoć i njegu (Pflegegeld) povećava se za pet posto, što, ovisno o stupnju potrebe, mjesečno znači 16 do 45 eura više.
Uvode se i olakšice za osobe kojima je potrebna njega i koje borave u staračkom domu: povećavaju se dodaci za njegu u iznosu od pet do deset posto, ovisno o dužini boravka u ustanovi.

Povećana dobna granica za odlazak u mirovinu

Zakonski propisana dobna granica za odlazak u mirovinu u 2024. iznosi 66 godina. To vrijedi za osobe rođene 1958. Za one koji su kasnije rođeni dobna granica se povećava za dva mjeseca po godini, što znači da će morati duže raditi.

Veća cijena za CO2 i ukidanje poticaja za e-automobile

Raste iznos tzv. CO2 poreza, odnosno poreza na energiju iz klimatski štetnih izvora. Od 1. siječnja on iznosi 45 eura po toni, zbog čega će poskupjeti gorivo i grijanje na lož-ulje ili plin. Zbog rupe u državnom proračunu od 1. siječnja se ukidaju i državne kočnice za cijenu struje i plina. No one zbog pada cijena na tržištu za većinu potrošača ionako nisu više igrale nikakvu ulogu.

Od 2024. ukida se državni poticaj, tzv. Umweltbonus, za kupovinu automobila na električni pogon.

Povećanje PDV-a u gastronomiji

U novoj godini bi odlasci u restorane i kafiće mogli poskupjeti jer od 1. siječnja za gastronomiju ponovno vrijedi regularna stopa PDV-a od 19 posto, umjesto dosadašnjih sedam.