Biden: Amerika je spremna za uzlet

“SAD ponovo idu naprijed, Amerika je spremna za uzlet”, rekao je američki predsjednik Joe Biden u svom prvom obraćanju Kongresu  gotovo 100 dana nakon što je naslijedio Donalda Trumpa na toj funkciji.

Zbog pandemije Biden je držao govor ispred male, posebno odabrane skupine od 200-tinjak demokratskih i republikanskih zastupnika. Po prvi put u povijesti dvije žene zauzele su svoja mjesta iza predsjednika, u polju kamera. Potpredsjednica Kamala Harris i predsjednicu Zastupničkog doma Nancy Pelosi.

“Bilo je i vrijeme,” naglasio je američki predsjednik, uz gromoglasan pljesak, neposredno prije početka svog govora.

Opisujući zdavstvenu i ekonomsku krizu u zemlji kada je došao na vlast, ali i napad na Kapitol 6. siječnja kao “najgori napad na našu demokraciju od građanskog rata”, Biden je istaknuo kako je Amerika spremna za novi uzlet.

“Prije stotinu dana američka je kuća gorjela, ali je spremna za ponovni uzlet zahvaljujući planovima spašavanja i reformama usvojenim od tada. Nakon 100 dana mogu reći zemlji: Amerika ponovno kreće naprijed pretvarajući opasnost u mogućnost, krizu u priliku, nazadovanje u snagu,” kazao je.

Istaknuo je kako je povijesni plan oporavka od 1900 milijardi dolara ulaganje od vitalnog značaja za američku budućnost.

Biden se predstavljao kao branitelj srednje klase, iznoseći masovni plan ulaganja za stvaranje milijuna radnih mjesta za Amerikance koji se osjećaju izostavljeno.

“Znam da se neki pitaju jesu li ti poslovi za vas. Osjećate se napušteno i zaboravljeno u gospodarstvu koje se brzo mijenja”, rekao je Biden dodavši kako će njegovi investicijski planovi stvoriti “milijune radnih mjesta.

“Gotovo 90% poslova u infrastrukturi ne zahtijeva sveučilišne diplome,” rekao je naglasivši: “Nije Wall Street sagradio ovu zemlju. Srednja klasa je sagradila ovu zemlju.”

Njegov plan uključuje milijardu dolara potrošnje na obrazovanje i brigu o djeci tijekom 10 godina i 800 milijardi dolara poreznih olakšica namijenjenih obiteljima sa srednjim i niskim prihodima. Također, 200 milijardi dolara za besplatnu univerzalnu predškolu 109 milijardi za besplatni fakultet…

Da bi ga financirao, Biden je predložio reviziju američkog poreznog sustava. “Američki obiteljski plan” od srijede financiran je podizanjem najviše granične stope poreza za najbogatije Amerikance na 39,6% sa svojih sadašnjih 37%. Gotovo udvostručuje porez na prihod od ulaganja – poznat kao kapitalna dobit – za Amerikance koji zarađuju više od milijun dolara.

“Vrijeme je da američke tvrtke i najbogatijih 1% Amerikanaca počnu pošteno plaćati svoj udio”, rekao je.

Biden je u govoru koji je bio usredotočen na domaću politiku više pozornosti posvetio Kini nego bilo kojem drugom pitanju vanjske politike. Dodao je kako su planovi potrošnje potrebni da bi se išlo ukorak s Kinom, koju njegova administracija smatra velikim strateškim izazovom.

Rekao je da je proveo puno vremena u razgovoru s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

“Smrtno je ozbiljan u planu da postanu najznačajnija nacija na svijetu. On i drugi, autokrati, misle da se demokracija u 21. stoljeću ne može natjecati s autokracijama jer predugo traje postizanje konsenzusa “, rekao je dodavši kako SAD moraju razvijati i dominirati proizvodima i tehnologijama budućnosti.

“Amerika će se suprotstaviti nelojalnoj trgovinskoj praksi koja podriva američke radnike i američku industriju, poput subvencija državnim poduzećima i krađe američke tehnologije i intelektualnog vlasništva”,kazao je Biden.

Biden se također obratio i Rusiji. Kazao je da je jasno rekao predsjedniku Vladimiru Putinu da će miješanje Moskve u američke izbore i cyber napadi na vladu i tvrtke imati posljedice, ali Washington ne traži eskalaciju.

S govornice je demokratski predsjednik pohvalio i “izvanredan napredak” postignut u Sjedinjenim Državama posljednjih mjeseci u odnosu na Covid-19, posebno ubrzanje stope cijepljenja.

Više od 96 milijuna ljudi ili gotovo 30% populacije smatra se potpuno cijepljenima.

Vraćajući se na još jednu vruću temu društva, predsjednik je pozvao Senat da u svibnju usvoji golem projekt policijske reforme, povodom godišnjice smrti Afroamerikanca Georgea Floyda.