Blaženi kardinal Alojzije Stepinac (1898-1960)
“… Sveti Ciprijan je dao svom krvniku 25 zlatnika prije nego što mu je ovaj rastavio glavu od tijela. Ja nemam zlata. Sve što mogu ja dati je molitva za onoga, koji će me u smrt otjerati, da mu Gospodin oprosti i dadne vječni život, a meni daruje mirnu smrt… Ja ću uz Božju milost svoju dužnost do kraja ispuniti, bez mržnje protiv ikoga, ali i bez straha pred bilo kime…” (Bauer, 1979., s. 152).
Na današnji dan godine 1960. umro je u svom rodnom Krašiću zagrebački nadbiskup i kardinal Alojzije Stepinac, koji je po svom značenju imao nekih zajedničkih crta s papom Piom XI. Za njegova pontifikata bogoslov Stepinac, kao pitomac zavoda Germanikuma na Papinskom sveučilištu Gregoriani, studirao je filozofiju i teologiju. Samo 4 godine nakon svećeničkog ređenja, a bilo je to 1934. godine papa Pio XI. imenovao je mladog svećenika Stepinca zagrebačkim nadbiskupom – koadjutorom s pravom nasljedstva, kao najmlađeg nadbiskupa u svijetu. Potpunu upravu prostrane zagrebačke nadbiskupije preuzeo je 1937. po smrti nadbiskupa Bauera. Proživio je teško ratno i poratno stanje, mnogo učinio, a još više pretrpio. pio XII. imenovao ga je 1952. kardinalom. Nakon dugogodišnjeg kućnog pritvora pod komunističkim režimom umire i biva pokopan u zagrebačkoj katedrali. Za boravka u Mariji Bistrici blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II.
kta/tc
