Bošnjacima deset puta više novca za kulturu nego Hrvatima

Udruženje za zaštitu prirodnih vrijednosti HABER iz Sarajeva dobilo je 10.000 maraka za premijeru dokumentarnog filma “A bili su samo djeca”, Muftijstvu travničkom za dane Ajvatovice u Travniku uručeno je 25.000 maraka, Udruženje građana Obala Art Centar za Sarajevo Film Festival dobilo je 190.000 maraka, Narodnom pozorištu u Mostaru za Međunarodni festival “Mostarska liska 2012.” raspoređeno je 10.000 maraka, Fondaciji za muzičke umjetnosti Sarajevo za realizaciju programa 18 SVEM-a u Sarajevu usmjereno je 15.000 maraka, a Općini Foča-Ustikolina za Ustikoljansko ljeto u Goraždu 2500 maraka…, piše Večernji list BiH.

Bošnjačka kultura

Tako započinje ekonomski kod s popisom dobitnika potpore za projekte kulture iz Federalnog ministarstva kulture i sporta za 2012. godinu u vremenu kada su na vlasti bile “platformaške” stranke. A ovaj popis dobitnika potpore, koji je u posjedu Večernjaka, izgleda ovako – red ‘internacionalne’ kulture, red folklora iz Ustikoline i Travnika, red ‘internacionalne’ kulture… Nitko nije prosvjedovao zbog ovakve raspodjele novca, niti je smatrao bilo što spornim. Ponajprije vlasnici licence za međunarodne festivale o kojima ćemo posebno pisati, koliko su novca izvukli posljednjih godina i desetljeća na temelju toga što su utemeljili privatna udruženja i tako uzimali ‘masan’ novac iz Federacije BiH i raznih njezinih fondova.

Analizom koja je provedena nakon što je ministrica Zora Dujmović preuzela ovo ministarstvo u aktualnoj Vladi Federacije BiH utvrđeno je kako su ‘internacionalna’ kultura i ipak njima bliski folklor, jer protiv tog folklora ranije nisu imali ništa protiv, iz godine u godinu podebljavali vlastiti konto. I to, zanimljivo je, u korist samo jednog naroda. Nije teško niti pretpostaviti da to nisu bili Hrvati. 
U 2011. godini su od ukupnog iznosa sredstava koji je otišao za projekte u kulturi čak 83,3 posto otišla projektima Bošnjaka. Oko 169.000 KM je raspoređeno za hrvatska područja, što je 16,7 posto. Samo godinu dana kasnije ta je razlika u korist ‘internacionalne kulture’ kod Bošnjaka porasla na 88,31 posto, dok je Hrvatima taj iznos porastao za pet tisuća maraka, ali u ukupnom iznosu je procentualno smanjen na 11,69 posto. Konačno, u 2013. godini Hrvati su spali ispod deset posto potpore za kulturu iz zajedničke federalne blagajne, dok je bošnjačkim manifestacijama isplaćeno 90,58% zajedničkog nam novca.

Vrhunac je bio kad su 2014. godine bošnjačke manifestacije dobile 92,06 posto ukupno predviđenih sredstava za kulturu od ‘federalnog značaja’ dok su, pak, Hrvati skliznuli na 7,94 posto. Ni prošle se godine, zbog očite etnizacije kulture, očite segregacije koja je vidljiva po financijskoj raspodjeli kolača, nitko nije oglasio. Nijedna privatna bošnjačka udruga građana, niti službena kazališna kuća, nijedan međunarodni festival nije imao potrebu reći kako nije u redu da se kultura etnički dijeli i da se pri tome jedan narod nastoji i kulturno uništiti zanemarujući ama baš cjelokupno njegovo stvaralaštvo koje dolazi iz toga korpusa.

Nije pobuna zbog ministrice

No, kada je ove godine ministrica Dujmović promijenila kriterije koji su očito bili postavljeni kako bi samo odabrani ‘kulturnjaci’ dobivali novac, uslijedila je pobuna kojoj je očito jedini pravi cilj prikriti pravi zajednički zločinački pothvat u kulturi koji se posljednjih godina i desetljeća provodio nad Hrvatima. Ovaj primjer oslikava u najvećem dijelu odnos službenog Sarajeva prema bh. Hrvatima.

(Večernji list)