BRANKO BAGO ZA VL: Ono što nekad bijaše “Trepča radi – Beograd se gradi” sada se događa nama u Hercegovini

Načelnik općine Posušje Branko Bago u intervjuu za Večernji list govori o obilježavanju Dana općine Posušje. Bago se osvrnuo i na infrastrukturne projekte koji su završeni, ali i na one koji tek trebaju biti realizirani.

Pohvalio je suradnju s federalnom i županijskom razinom vlasti. Bago je podsjetio i na nepravdu koja se toj općini sustavno ponavlja. Naime, znatno više sredstava se kroz razne poreze iz Posušja uplaćuje u Sarajevo nego što se vraća toj općini.

Kolovoz je u znaku Dana općine Posušje. Koliko ste, kao prvi čovjek ove općine, zadovoljni stanjem u njoj? Prvenstveno mislim na financijski dio.
– Teško pitanje, iako naizgled jednostavno, odgovoriti na njega vrlo je zahtjevno. Ono što bih htio i želio je mnogo bolje i perspektivnije stanje nego što je trenutačno, ali ipak imam dojam da se pozitivni procesi u našem Posušju lagano i sustavno događaju. Ulažu se veliki napori od velikog dijela naših žitelja da ostanemo i opstanemo živjeti u našem kraju iako je
situacija iznimno komplicirana po više osnova. Svi zaposleni u javnoj upravi, privatni sektor, naši duhovnjaci svećenici, naši prosvjetni djelatnici i svi ostali žitelji danas su svjesni da moramo još više ulagati znanja, energije, upornosti da od Posušja moramo i možemo, zajedničkim djelovanjem, napraviti još ljepši gradić i općinu unatočsvim lošim zadanim okolnostima na koje je teško utjecati. Dosta stvari je godinama išlo u pogrešnom smjeru i na pogrešan način, moramo ih nastaviti prepoznavati i sustavno ih rješavati koliko je u našoj mogućnosti. Osobno se ne štedim, kao ni moji suradnici, čak ponekad i preoptimistično želimo riješiti neke stvari pa udarimo “glavom u zid” zbog birokratskih nelogičnosti. Ipak, nastaviti aktivno raditi obvezuju nas svi oni što su nam na proteklim lokalnim izborima dali povjerenje nakon odrađenoga prvog mandata jer naši
žitelji i Posušje to zaslužuju. Financijsko stanje Općine je naizgled besperspektivno, naslijedili smo ogromna dugovanja koja ipak, malo po malo, saniramo, uz mršave prihode općine. Izvlačimo maksimum iz svih mogućih prilika, improviziramo, stavljamo u pogon sve i svakoga da uspijemo i na taj način održavati život u Posušju koliko-toliko normalnim. Uz sve to, uspijevamo i neke nove stvari pokretati i na infrastrukturnom i na društvenom području. Moram istaknuti da u posljednje vrijeme imamo
plodonosnu suradnju s Policijskom upravom Posuše, a rezultat toga je povećanje sigurnosti u našem mjestu, prvenstveno mislim na promet i sigurnost naših žitelja, osobito mladih. Kolovoz je mjesec kada slavimo Dan općine i blagdan Velike Gospe, naše
nebeske zaštitnice. S obzirom na ovaj blagdan, tada su i iznimno posjećene svete mise uočnice. To je mjesec kada se većina naših najvećih i najboljih društvenih događaja u sklopu manifestacije “Posuško lito” organizira i kada većina naših raseljenih dođe obići svoje obitelji i ostane u Posušju neko vrijeme.

Što je s projektima? Koji su realizirani, a koje tek imate u planu realizirati?
– Dosta ih je već završeno, neki su u tijeku, a za dosta njih imamo već spremno projektnu dokumentaciju ili viziju što trebamo uraditi. Lokalna samouprava je ta koja se treba najvećim djelom brinuti o infrastrukturi, komunalijama, stvaranjem povoljnog poslovnog ozračja, poticanjem društvenih događaja, bilo kulturnih ili sportskih… Sve to pokušavamo usustaviti i zato smo u suradnji sa svim relevantnim čimbenicima stručno izradili strategiju razvoja Posušja 2013. – 2022. U skladu s tom strategijom smo u proteklom razdoblju i radili na uređenju grada, održavanju prometnica po cijeloj općini, nastavku izgradnje
vodovodnoga sustava za sva naseljena mjesta, ulagali smo u poslovne zone Osrdak i Vlake, radili energetsku učinkovitost na našim školama i javnim objektima, poticali ljude na otvaranje malih obrta, radimo elaborate za sve oblike poljoprivredne proizvodnje. Bolna točka i tema Posušja godinama je nepostojanje kanalizacijske mreže u gradu, kao i nepostojanje zemljišno-knjižnoga ureda u Posušju. To su dvije iznimno zahtjevne aktivnosti ulaganja, ali, evo, i to nam je sada aktualno. Zemljišno-knjižni ured je konačno vraćen u Posušje i radi se uspostava zemljišnih knjiga jer je kod nas vlasništvo do sada bilo vođeno temeljem posjeda, što nije bilo ni praktično ni normalno. Prvi metri kanalizacijske mreže se također rade i to će biti jedan od naših najvećih izazova u budućnosti. U tijeku je natječaj za izgradnju mini hidroelektrane na vodoopskrbnom sustavu na području Senjakovine, kojom ćemo financijski olakšati potrebe javne rasvjete. Izradili smo strateški dokument “Lokalni ekološki akcijski plan za Posušje” kao i “Lokalni akcijski plan zapošljavanja”, a sve u skladu sa strategijom razvoja općine Posušje. Izlaganje planova za područje Blidinja je naša aktivnost koju moramo u što skorije vrijeme pokrenuti jer tu smo u velikom zastoju s potrebama ulagača, ali i reguliranja statusa već postojećih objekata i s time uskoro krećemo. Ima još nekih i realiziranih i pokrenutih projekta, ali o njima ćemo drugi put… Nastojimo neke stvari pokrenuti i na poljoprivrednom planu jer to nam je područje u posljednje vrijeme u zastoju. To pokušavamo sa stručnim osobama i na temelju elaborata te
kvalitetnih analiza.

Kakva je podrška s viših razina vlasti, prvenstvenu tu mislim na FBiH, ali i ZH županiju?
– Tu moram na početku pohvaliti suradnju s Federalnom geodetskom upravom s kojom imamo odličnu suradnju i pomoć, i kroz uspostave zemljišnih knjiga, povratak ZK ureda u Posuše, a uskoro se nadam i uspostavom adresnoga registra za područje cijele općine jer sadašnje stanje nepostojanja kućnih brojeva i naziva ulica u većini naselja nije normalno u današnjem vremenu.
Federalni fond za zaštitu okoliša je također jedna od institucija koja ima razumijevanja za naše probleme te nam u svojim okvirima pomaže. Tu su još Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo financija, Federalno ministarstvo kulture, prosvjete i sporta, Federalna uprava za ceste, Federalni zavod za zapošljavanje, REDAH, kao regionalna razvojna agencija, UNDP kroz obuke i financiranje projekata… Trenutačno imamo jedan iznimno značajan zajednički projekt s Upravom za neizravno oporezivanje za izgradnju graničnog prijelaza Osoje – Vinjani Gornji i nadam se da će se stvari
maksimalno ubrzati. S našom županijskom Vladom i većinom njezinih zavoda i uprava imamo vrlo dobru suradnju, iako i tu ima mjesta za popravak i pojednostavljenje nekih procedura, bar u onom djelu kada su županijski zakoni i propisi u pitanju.
Utopljavanje javnih objekata, izgradnja infrastrukture, održavanje cesta, razvojni projekti…, sve su to stvari koje smo do sada dobro odrađivali, ali smatram da ćemo u budućnosti morati biti još brži i bolji.

Što je s projektom kojim bi Posušje opskrbljivalo Imotski vodom?
– Taj projekt je već dugo “u zraku” i nikako da se realizira. Prva pretpostavka je da izgradimo pročistačpo EU standardima s obzirom na to da je Hrvatska članica EU, a mi trenutačno za tu investiciju imamo samo projekt, dok za novcem tragamo. Nekih pozitivnih vijesti za mogućnost investicije u pročistačdobio sam od Hrvatskih voda u Zagrebu, ali zbog njihovih unutarnjih kadrovskih preslagivanja sada smo stavljeni na “stand by”, nadam se ne zadugo. Ono što je prednost ove priče su velike količine pitke vode koje imamo, slobodni pad do Imotskog i dobrim djelom izgrađen vodovod.

Posljednjih godina Posušje je gospodarski značajno ojačalo. Može li bolje?
– Često se zbog tog našeg “jakog” gospodarstva stvori slika o nama kao o onima koji su sve svoje probleme riješili, pa slijedom toga, kada tražimo nešto od viših razina, što nam kao općini pripada, budemo ignorirani i neshvaćeni. Imamo, hvala Bogu, nekolicinu vrlo uspješnih gospodarstvenika koji zapošljavaju jedan broj djelatnika i nadam se da će oni i dalje
uspješno poslovati te zapošljavati nove djelatnike. Međutim, također imamo i dosta nezaposlenih, nedovoljno plaćenih, socijalno ugroženih, školske djece, studenata, nezbrinutih branitelja, umirovljenika s malim mirovinama… Što s njima?! Mi, primjerice, u Posušju nemamo ni metra izgrađene kanalizacijske mreže, što je nenormalno za grad od 6 tisuća stanovnika, a svaki naš pokušaj da nam se pomogne u tome nastojanju završi neuspjehom, kao i dosta ostalih potreba… Naše gospodarstvo najveći dio svojih obveza plaća u središnje blagajne u Sarajevu, a povrat tih sredstava je bezobzirno mizeran. Trebamo li biti zadovoljni što imamo nekolicinu uspješnih gospodarstvenika i zbog toga da svi ostali žitelji i institucija, kao što je Općina, budu ignorirani i zakinuti raspodjelom sredstava s viših razina? Svi znamo da je previše nepravde u ovoj državi i na drugim područjima, ali ja govorim uime institucije koju predstavljam i uime svojih žitelja. Brojke koje govore o tome koliko Posušje daje, a koliko dobiva natrag su apsurdne te stoga i naglašavam da je nekolicina uspješnih u vrlo malom postotku u odnosu na sve ostale stanovnike općine. To već godinama traje i pitanje je hoće li i naše uspješne tvrtke “pokleknuti”. I ovo samo još jednom potvrđuje potrebu za redefiniranjem odnosa unutar BiH jer ono što nekad bijaše “Trepča radi – Beograd se gradi” sada se događa nama u Hercegovini. Mi smo kao najniža razina vlasti često izvrgnuti opravdanom nezadovoljstvu ljudi, ali, kao što rekoh, mi pokušavamo maksimalno raditi ono za što smo nadležni i što je u našoj moći. Međutim, velike i bitne
stvari se odlučuju na višim razinama i mi tu ne možemo ništa. I da zaključim odgovor na vaše pitanje, moći će bolje kada se ova država uredi po normalnim pravilima jer naš narod je radišan, pošten i vrijedan.

Što je s turističkim potencijalima?
– Naše Blidinje, Čvrsnica, Zavelim, Vučipolje, Tribistovo, Brine, sportski tereni, golf-teren, nadmorska visina, stare kuće, dobra hrana, gostoljubivost, kulturni događaji, blizina mora…, sve su to naši aduti za razvoj te gospodarske grane. Ali nekako nam i to presporo ide i ja se pitam zašto. Razvoj turizma nam se i ovdje spontano događa, nikako da to područje
stavimo u učinkovit sustav. Imamo raznih razina nadležnosti, ali, po mom mišljenju, jedino općinske turističke zajednice koje su uvezane sa Županijskom, pa onda i s Federalnom, bile bi pravi oblik ustroja da to kvalitetno funkcionira. Po mom mišljenju, sada to nije dobro postavljeno s ovlastima na višim razinama i opet se vraćamo na neke oblike centralizacije
koji ne mogu imati realan uvid stanja mogućnosti i potreba razvoja turizma na terenu. Nadam se da će se novim zakonima o turizmu na razini Federacije ići u ovom smjeru i da taj potencijal dođe do izražaja.

Kakvo je stanje s odlaskom ljudi s ovih područja? Je li stanje dodatno pogoršano otvaranjem tržišta rada zemalja Europske unije prema hrvatskim državljanima?
– Ista priča kao i u cijeloj BiH, pogotovo u područjima gdje većina radno sposobnog stanovništva ima hrvatske dokumente. Iako moram reći da se s nekim podacima i katastrofičnim prognozama ne slažem, a koje su pojedini mediji objavljivali i prenosili, jer i tu se vraćamo na zakon brojeva i statistiku. Taj val odlaska ljudi na rad ili život izvan BiH je naišao od 2013. kada je Hrvatska ušla u EU i traje i danas, bilo da odlaze u Republiku Hrvatsku, bilo u Njemačku ili neke druge ekonomski jače i socijalno uređenije zemlje. Mislim da sam kroz prethodne teme dovoljno to elaborirao koliko mi činimo i koliko možemo kao jedinica lokalne samouprave taj odlazak umanjiti, ali na zakone tržišta, uređenost države i neke druge razloge odlaska ne možemo utjecati. Uglavnom, nedavno objavljeni službeni podatak kaže da Posušje, hvala Bogu, nije među prvih dvadeset općina po postotku iseljavanja u BiH. Kao čovjeku, žao mi je ako bilo tko odlazi i nadam se da će jednog dana razlozi odlaska biti manji pa čak i da će se neki vratiti živjeti u bolju i uređenu državu i naše Posušje.

Festival klapa u Posušju jedini je te vrste u BiH, jeste li zadovoljni njegovim odjecima?
– Izgleda da smo “uboli” odličnu ideju za jedan vrhunski kulturni događaj. Naravno, ništa to ne bi išlo dobro da nije ljudi koji rade na realizaciji te ideje tijekom cijele godine, kao i toga da nas nisu podržale najviše institucije, kao što je Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedništva BiH, i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, koji su pokrovitelji tog festivala. Interes medija i javnosti, kao i vrhunske klape, vrhunski žiri i visoki gosti potvrda su da imamo organizacijsku kvalitetu koja iz godine u godinu, već četvrtu za redom, ide samo uzlaznom putanjom. Neki dobri poznavatelji kulturnog života Hrvata u BiH nam kažu da je ovaj događaj jedan od, ako ne i najbolji po svom sadržaju, kvaliteti i
organizaciji. Naravno da nam to imponira i tjera nas da ne spuštamo letvicu, nego da nastavimo graditi ovaj brend još više i bolje. Posebnost ovog događaja je ta da s velikim brojem dobrovoljaca koji vole i klapski napjev i svoje Posušje sve organiziramo s minimalnim financijskim sredstvima u usporedbi s drugim ovakvim događajima, a to su članovi posuških klapa Grge i Zvizdana, muške i ženske klape te ostali naši volonteri. Neki se i danas pitaju otkuda klape u Posušju, ali već 40 godina klapskog pjevanja u Hercegovini, deseci klapa, mnoštvo klapskih večeri i susreta klapa diljem Hercegovine dali su nam za pravo da organiziramo prvi i jedini Festival klapske pisme 2014. godine. Nakon toga sve je išlo s nekim ushitom i željom da svake sljedeće godine bude još bolje… Sada smo u fazi osnutka zaklade ili nekog drugog pravnog oblika koji bi se bavio organizacijom tog događaja. Nakon toga se nadam da će se još dosta stvari slagati u svakom smislu i da ćemo nekad doći rame uz rame veličanstvenom Omiškom festivalu klapa.

Festival klapa organizira se u sklopu Posuškog lita. Koliko ste zadovoljni organizacijom Posuškog lita i sadržajima koji se nude?
– Uvijek može i treba bolje iako sada već s Posuškim litom nadilazimo naše realne organizacijske mogućnosti. Ipak smo mi jedna manja sredina, s ograničenim i ljudskim i financijskim kapacitetima, a radimo jednu široku i veliku organizaciju.
Ove godine imali smo više od 40 raznih događaja, iako je Malonogometni turnir sela, zaselaka i gradskih četvrti priča za sebe. Nekako sve krene s Danom branitelja koji je 30. svibnja na Dan svehrvatske državnosti (što opet ima svoju simboliku), pa preko raznih koncerata, priredbi, turnira, obljetnica, festivala klapa, svečane sjednice Općinskog vijeća, Dana općine
i blagdana Velike Gospe. Manifestacija “Posuško lito” traje gotovo tri mjeseca i jamčim da za svakog posjetitelje ima poneki zanimljiv događaj. Opet naglašavam da je ovdje zastupljen altruizam našim lokalpatriota koji većinu stvari iznesu na svojim leđima, a za to ne traže nikakve nagrade,moram vam reći da sam ponosan na sve njih. U ovom razdoblju, osim naših žitelja koji ovdje borave stalno, imamo i veliku posjećenost naših ljudi iz dijaspore koji “imaju što vidjeti i čuti” u našem Posušju kada dođu preko ljeta. Trebamo pojačati organizaciju događaja i za vrijeme božićnih i uskrsnih blagdana.

Poruka za kraj?
– Na kraju bih želio čestitati svim Posušankama i Posušanima Dan općine Posušje i blagdan Velike Gospe te zaželjeti da i dalje svi na svim područjima činimo sve što možemo za ugodniji život u našem kraju.

Večernji list BiH