Select Page

Cijena goriva davno trebala biti ispod 1,5 KM, ”naftaši” koriste situaciju

Cijena goriva davno trebala biti ispod 1,5 KM, ”naftaši” koriste situaciju
Proteklih tjedana cijene goriva na svjetskom tržištu drastično su padale, no u Bosni i Hercegovini tek minimalno.

Na crpkama su se mogli zabilježiti padovi od 10 do 25 feninga, a od četvrtka i novi val smanjenja.

Nadležni kažu, potrebno je neko vrijeme da se ti trendovi počnu primjenjivati i u BiH, no financijski stručnjaci kažu pak suprotno, kako dizel tako i benzin, do sada su morali u prodaji biti ispod dvije marke. Trgovine s druge strane su obavezne držati cijene od 5. ožujka, no ima i onih koji iskorištavu situaciju.

Cijene nešto niže u odnosu na prošli mjesec. No, različite od crpke do crpke. Na pojedinim se bilježi cijena od 2,16 za litru dizela, na drugim pak 2,11, na trećim dvije marke. Nadležni kažu, očekuje se dodatni pad.

Mislim da se to već događa zbog toga što ti otežani putevi snabdijevanja robe i repromaterijala, jeste da su još uvijek otežani, ali uspijeva se postići snabdijevanje, ono funkcionira, tako da će se i u ovom segmentu poboljšati stanje i naravno da će doći do određenog pada, smatra Zijad Sinanović iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Cijene dizela i benzina po litri trenutno su najjeftinije u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, kada je riječ o regiji. No, cijene u Bosni i Hercegovini su gotovo pa jednake kao one u Sloveniji i Hrvatskoj.

Reagirali su iz Naftnog odbora BiH zbog, kako kažu, natpisa u pojedinim medijima da su cijene goriva u Hrvatskoj trenutno jeftinije nego u BiH, unatoč činjenici da je Hrvatska članica EU i da je tamošnji životni standard znatno veći nego u BiH, no iz Naftnog odbora kažu zaključno s podacima od srijede prosječna cijena dizela u Hrvatskoj je za osam posto viša nego u BiH, a benzina viša za tri posto.

Ekonomisti stava- cijene goriva u BiH davno su trebale pasti. A država je, štoviše, morala reagirati, na način da privremeno ukine trošarine.

Cijene goriva, govorim o sirovoj nafti, nisu bile ovakve od 1998. godine, a prije toga su na ovoj razini bile 1934. godine. Na razini 1998. po toj cijeni, cijena goriva bi davnih dana trebala biti ispod jedne i pol marke uzimajući u obzir i trošarine i inflaciju itd. Smatram da naftaši u BiH koriste situaciju, ocjenjuje Sanel Halilbegović, profesor financija.

A što je s cijenama životnih namirnica? Brašna ima, ulja ima, no, hoće li biti neophodnih materijala za pakovanje s obzirom na to da oni nisu na esencijalnoj listi? Poduzeća funkcioniraju po principu da se neophodni materijali nabavljaju u onoj količini koliko je u danom trenutku neophodno, kaže profesor Halilbegović.

Vrlo je bitno da ljudi shvate da nije samo poenta u brašnu, poenta je kako zapakirati to brašno, kako isprintati sve potrebne informacije na njemu… za sve je to potrebna aparatura, pojašnjava Halilbegović.

Entitetske vlade su svjesne, tvrde nadležni, izazova. Prate situaciju, donose mjere. Razloga za paniku bar kada je riječ o opskrbi u ovom trenutku, tvrde, nema.

Situacija na tržištu je takva, da je naša realnost da smo mi dominantno naslonjeni na uvoz što se tiče roba široke potrošnje i zbog toga što više kupujemo domaće proizvode da i na taj način svojim ekonomskih, potrošačkim povjerenjem dajemo vjetar u leđa domaćim proizvođačima i na taj način smanjimo rizik od rasta cijena iz uvoza, kaže Zlatan Vujanović, ministar trgovine Federacije BiH.

Cijene u trgovinama su odlukama vlada zamrznute na datum 5. ožujak. No, tržišni inspektori dnevno bilježe tisuće poziva građana o neregularnostima. Na čak 125 adresa, koje su kontrolirane – utvrđeno je neracionalno povećanje cijena. Izrečene su kazne od preko 210.000 KM. No, ima i svijetlih primjera.

Bili smo uvjereni, kroz same inspekcijske nadzore i kontrolirajući ulazne fakture, da su nabavne cijene pojedinih roba koje se nalaze na listi kao prilog Odluke o zamrzavanju cijena s 5. ožujka te nabavne cijene su bile više od onih s 5. ožujka tako da je očigledno da su ti gospodarski subjekti svjesno išli u minus, i svjesno podnosili teret, kao i svi mi, otkriva Anis Ajdinović, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Prijave građana, kao i kazne nadležnih, najčešće se odnose na enormna povećanja cijena brašna, ulja te medicinskih maski, rukavica. Uz svu volju nadležnih, trgovina je više nego inspektora.

N1

OGLASI

Loading