Čovjek i priroda na fotografijama Ljube Kovača / Grganovića
Poznati posuški novinar, publicist i majstor fotografije Ljubo Kovač / Grganović ovim poslovima se bavi više od četvrt stoljeća.
Veliki je ljubitelj prirode, Božjih stvorenja, svega skladnog i lijepog. Radeći kao novinar i voditelj na Radio-Posušju, objavljivao je novinske članke i publicistička djela u vodećim novinama i časopisima, gdje su mu izlazile i fotografije koje su ilustrirale ta djela. Osim toga Ljubo je istaknuti član Matice hrvatske, Napretka i Udruge hrvatskih novinara BiH, pa je poznat kao kulturni djelatnik ne samo u Posušju nego i šire – diljem Herceg-Bosne i Hrvatske. A to sve ne ide bez snimanja fotografija. Tko ga imalo pozna nikada ga ne može vidjeti bez fotoaparata koji je uvijek spreman “okinuti” i uhvatiti neki prizor, događaj ili krajolik. I to u pravom trenutku! Ima izvrstan osjećaj za pravi trenutak snimanja. Jer već za nekoliko sekundi sve ne će biti isto.
Ako novinar umjetnički fotograf nema osjećaj za prizor, ljude i krajolik, i nije pravi novinar. Kad spomenuh čovjeka, to savršeno Božje stvorenje na sliku i priliku samoga Stvoritelja, može se odmah reći da Ljubine “slike” gotovo nikada nisu bez ljudske osobe. To je tako i s poezijom naših velikih pjesnika – ima li gotovo i jedne pjesme velikanâ pisane riječi Matoša, Ujevića, Šimića, Cesarića, Tadijanovića… u kojoj nije nazočan čovjek. Eto takvi su i svjetlopisi našega velikog znalca Ljube, što pokazuje i njegovu ljubav prema Čovjeku.
Posebno voli snimati kulturne spomenike iz bliže i dalje prošlosti. Tu je arheološki lokalitet Nečajno (iz starijeg brončanog doba, znači prije četiri tisućljeća), kao dio šire poznate Posuške kulture; zatim stećci (bilizi) na Ričini, Blidinju, Tribistovu… možete vidjeti prizore uz grob Dive Grabovčeve, špilje i spomenike hajduka Mijata Tomića, rodne kuće hrvatskih velikana s posuškoga područja fra Grge Martića i fra Petra Bakule… Pa stare kuće, mlinice, mostove, primjere nekadašnje gradnje, ljepote krajolika.
Mnoge Ljubine fotografije ostaju kao svjedoci jednoga vremena. Gotovo svi prizori i događaji bi se uskoro zaboravili da nije ovih snimaka. Tu je posebno Grgino guvno i na njemu folklorne predstave, slikarske i kiparske kolonije, natjecanja u šijavici i gangi, u guslama i diplama, proslave obljetnica poznatih velikana Martića, Bakule, Ićana Ramljaka, Ferde Kovača, Frane Primorca, izložba kiparskih djela Ljube Mihalja… Na snimkama je osnivačka skupština Matice hrvatske u Posušju, radni sastanci u Bosiljni, obljetnice male i velike mature, slike predsjednice Kolinde na Blidinju, golfsko natjecanje na Topali (uz sarajevski jedini golfski teren u BiH), kupanje na Mrtvom moru (Izrael), članovi posuške Matice u dobrotvornom posjetu janjevskim Hrvatima na Kosovu. Tko će sve nabrojati događaje koji su važni za kulturu Posušja i Hercegovine! Njegove fotografije spajaju niz dokumentarističkih i umjetničkih tradicija, te odnos prema prirodi. Posebnu vrijednost imaju prizori koji sve nas okružuju. To su slike Božje prirode, krajolikâ i pejsaža. U tome je autor iskazao poseban istančani osjećaj.
Glede tih emocionalnih sklonosti autor se prepoznaje po posebnom odnosu prema svim godišnjim dobima. Nazočni su ljetni ugođaji puni svjetlosti i igre sunčanih zrakâ, topline oko nas i u nama. A onda dolaze jesenski oblaci, kapi kiše što donose svježinu, vjetar koji odnosi lišće s drveća, a prirodu oblači u tamnije boje. Zimski ugođaj također je nazočan na Ljubinim snimcima – Grgino guvno pod snijegom, posuški parkovi i zgrade, a da se ne govori o Blidinju, Čvrsnici i Zavelimu sa snježnim prizorima.
Ipak, daleko najviše, na tisuće je prizora s motivom najljepšega godišnjeg doba – proljeća. Nema predjela iz posuškoga kraja, Hercegovine i šire da nije na razigranim Ljubinim slikama . To su igre boja, raznovrsnog cvijeća, usjeva, planinskih prizora s obveznim nositeljima života – ljudima i životinjama. Kakav sklad zajedništva prirode i života!
I još nešto što nas je posebno iznenadilo i očaralo. Samo ime Posušje sugerira sušu, kamenjar i bezvodnost. Ali, sudeći prema autoru i njegovim uslikanim prizorima, nije tako. Je li moguće da posuški kraj obiluje ovolikim vodenim blagom?! Na slikama su vode Ričine, Topale, Žukovice, Ružićkog potoka, akumulacijskog jezera Tribistovo
(kupači, čak i vaterpolisti), Blidinja, Jelice u Rakitnu i bezbroj drugih prirodnih ljepota. Sve motive, ljepote,simboliku i poruke u ovom kratkom osvrtu nije moguće nabrojati.
Budući naraštaji i stručnjaci za umjetničku fotografiju moći će uživati u ovim i djelima koja će tek doći, jer naš Ljubo i dalje snima, pa se od njega još mnogo očekuje!
prof. Vlatko Mišetić/radioposusje.ba
