FOTO: Pohod članova HPD Pločno na prapovjesno brdo Nečajno
Iznimno vedra ugodna svibanjska nedjelja pokazala se idealnom za pohod znamenitom brdu Nečajnom. Nakon kišnog proljeća napokon otoplilo. Dvadesetak uglavnom mladih članova HPD Pločno okupilo se na Nečajnu a potom kod šegine vikendice, prošetali su i do gradine na također povijesnom lokalitetu Slime.
Sami uspon do Nečajna laganim hodom od Kovačevi kuća trajao je manje od sat vremena. Prosječeni put do vrha malo je zarastao ali smo se bez većih napora uspjeli uspeti. S platoa predivnog mirisima trava okupanog Nečajna pucao je divan pogled na zelene krajobraze na sve četiri strane. Opojni miris vriska i smilja i lavande, pjev slavuja i cvrčka i Dalmacija u oku….zapravo more i makarska rivijera je dvadesetak km zrakom…
Lagana okrijepa vodom, slike za uspomenu ii silazak drugom malo daljom ali stazom u hladovini starih hrastova i grabova..
Šalili smo se jesu li hrastovi s granama impresivnim duljine i do deset metara…stari 300 ili više godina a onda je neko u šali dodao da su hrastovi možda iz vremena Abrahama….
Fra Milan Lonćar zadivljen Nečajnom reče u više navrata kako je tu započela Posuška kultura i civilizacija iz vremena Abrahama..
Što je osobito bitno mladi su prihvatili planinarenje i sve blagodati i radosti druženja na planinskim biserima.
Nakon ručka članovi HGSS Posušje su provodili uspješno obuku za polaznike PLANINARSKE ŠKOLE , KOJU SU MLADI IZNIMNO DOBRO PRIHVATILI.
Specijalitete s roštilja i logistički dio izvanredno je odradio prijatelj domaćin Darko Šego kojemu se svi od srca zahvaljuju.
Načelnik Branko sa suradnicima se poslije pridružio planinarima.
Pala je ideja da se nastavku obuke u planinarenje idući put održi u Tribistovu i da netko upeca ribu za ručak i o tome održi kratke upute.
POSUŠKA KULTURA
Za Nečajno je vezan arheološki lokalitet i fenomen Posuška kultura koja je prema arheolozima u rangu znamenite Vučedolske kulture. Nekoliko riječi o tom biseru i fenomenu
Dominantno je to brdo u odnosu na dva susjedna polja posuško i bekijsko. Uski plato gradine branjen je dvostrukim bedemom. Mjestimično su na vanjskoj strani bedema vidljiva lica prvobitnog suhozida. Gradinu su sondirali arheolozi sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Pronađeni su keramički predmeti iz ranog brončanog doba, te su nalaze svrstali u rang Vučedolske kulture. Posuška kultura je prema mr. Stjepanu Ivankoviću obuhvaćala područje Hercegovine, srednje i južne Dalmacije, otoke Brač, Hvar i Korčulu, a po nekim nalazima iz sjeverne Dalmacije mogla se prostirati sve do rijeke Zrmanje.
Na površinskom kopu pronađeni su dijelovi lončanica iz ranog Brončanog doba, Neki su završili u muzeju u Sarajevu, a neki i u mještana …
Kultura koja je nastala u ranom i srednjem brončanom dobu, od oko 1800. do oko 1200. godine prije Krista u zaleđu istočne obale Jadranskog mora, naziva se Posuška kultura. Za njeno otkriće najznačajniji su arheolozi Petar Oreč i Borivoje Čović – piše mr. Stjepan Ivanković.
Najbrojniji oblici posuške kulture nedvojbeno su gradine, čija veličina varira, od onih jednostavnih do složenih s bastionima, bočnim zidovima i dodatnim prstenastim obrambenim zidovima. Uz ovaj prapovijesni lokalitet vezani su nalazi keramičkih posuda iz ranog brončanog doba. Bilo bi dobro organizirati znanstveni simpozij uključiti relevantne institucije u osvjetljavanju fenomena prapovijesnih gradina – kulture koja je u rangu Vučedolske.
Tekst: Ljubo Kovač
Foto: Josip Leventić
