GOSPODARSTVO: Broj velikih poduzeća u BiH s nekoliko tisuća pao na manje od 200
S nekoliko tisuća, koliko ih je bilo prije rata, broj velikih poduzeća u Bosni i Hercegovini pao je na manje od 200, točnije na 192, koliko ih, prema podacima Agencije za statistiku, trenutačno posluje u BiH.
Pad zaposlenih
U prerađivačkoj industriji egzistiraju 94 velika poduzeća, u trgovini 29, a u građevinarstvu 12. Velika poduzeća (po klasifikaciji ona koja zapošljavaju više od 250 radnika), ostvaruju ukupno 15,8 milijardi KM prometa, a najzastupljenija su u industrijskoj djelatnosti. Srednjih poduzeća, onih koja zapošljavaju između 50 i 250 radnika, u BiH je 1071, a zabilježila su u prošloj godini promet od 3 mlrd. KM. Također, u Bosni i Hercegovini privređuje i 11 srednje velikih poduzetnika. Najzastupljenija u gospodarstvu BiH su mala poduzeća (ona koja zapošljavaju do 50 radnika), kojih ima 24.247, dok je poduzetnika 46.880. Mala poduzeća i poduzetnici ostvaruju ukupan promet od 29,6 mlrd. KM, a zajedno zapošljavaju više od 252 tisuće radnika.
U protekla nešto više od dva desetljeća, u Bosni i Hercegovini je posebno krahirala metalska industrija, koja je prije rata bila najrazvijeniji dio domaćeg gospodarstva.
Danas se itekako uspješnim smatraju poduzeća u ovoj oblasti i rudarstvu koja zapošljavaju više od 1000 radnika, dok je svojedobno broj zaposlenih išao i do 21.000, što je bio slučaj sa zeničkom željezarom.
U metalskoj industriji u Bosni i Hercegovini prije rata je bilo zaposleno oko 225.000, a trenutačno svega 26.000 radnika, što je posljedica kontinuiranog gašenja poduzeća u ovom sektoru.
Predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva Republike Srpske Tane Peulić kazao je za Blic kako je u ovoj oblasti samo u proteklom desetljeću likvidirano oko 100 tvrtki te da je njihov broj sa 140 sveden na 40.
Gospodarski razvoj
Stručnjaci upozoravaju da, dugoročno gledano, gospodarstvo jedne države ne može egzistirati i prosperirati na malim gospodarskim društvima. Ekonomisti objašnjavaju kako male tvrtke, bez obzira na njihov broj, ne mogu biti nositelji gospodarskog razvoja, odnosno da su one samo nužno rešenje.
“Ekonomija se ne može razvijati bez velikih sustava, koji su u stanju povući ozbiljne poslove. Mala poduzeća su tu da ih podrže, čime će i njihov opstanak biti izvjesniji”, kazao je za Blic ekonomist Zoran Pavlović. Dobrim primjerom njihove suradnje navodi praksu u sjevernoj Italiji, gdje su mali proizvodni kapaciteti povezani u asocijacije koje pregovaraju s velikim poduzećima.
“Bez takve suradnje domaća industrija u budućnosti nema dobre izglede”, tvrdi ekonomist Pavlović.
vecernji.ba
