‘GRADU S LJUBAVLJU’, koncert kao dar Mostaru i Hercegovini još jednom oduševio

Gradu s ljubavlju, manifestacija i dar HKUD-a Sveti Ante Cim gradu Mostaru, održana je ove subote tradicionalni 29. put i potvrdila se kao jedan od najboljih kulturno umjetničkih događaja ne samo u Mostaru nego i puno šire.

Na početku programa voditeljica Andrea Marić istaknula je da 29 godina HKUD Sveti Ante Cim na pozornici Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača dijeli prijateljstvo i ljubav. – 29 godina zajedno s vama učimo, 29 godina unosimo božićni duh u naš grad. Dragi prijatelji i gosti dobro došli tradicionalni koncert “Gradu s ljubavlju”. Godine 1993. godine rodila se ideja o održavanju koncerta “Gradu s ljubavlju”, i to onda kad je grad bio uništen i ranjen, željelo se izdići duh grada iz ratne tame i beznađa. Uz Božju pomoć, ljubav i požrtvovnost franjevaca koji su djelovali iz Doma svetog Ante u Cimu i uz pomoć dobrih ljudi HKUD Sveti Ante Cim počinje oživljavati. Zahvaljujući tome djeca Cima, Ilića i drugih dijelova Mostara bila su izdignuta iznad ondašnjih nedaća. I u ovom vremenu izoliranosti, socijalne distance, straha među ljudima odlučili smo oživjeti božićni duh u našem gradu i u svim našim srcima – kazala je u uvodu programa voditeljica.

Na početku su zapjevali združeni zborovi Sveti Ante 39′ i Sveti Franjo iz Čapljine pod ravnanjem profesorica Silvije Vukojević i Gabrijele Glavinić, a zatim su se redali brojni drugi, od HKUD fra Petar Bakula iz Posušja pa sve do mješovite klape Camerton iz Podgorice.

Na kraju programa nazočnima su se obratili fra Luka Marić, čovjek koji je najzaslužniji za ovaj koncert, te Marinko Jurić voditelj folklornog ansambla Sveti Ante Cim.

– Kad je večeras voditeljica kazala da su djeca poseban povod da se srca razgale i da se suza u oku ugleda, znate kako je meni bilo kad sam sve vas ugledao, nakon ove avetinske godine. Pa sam otišao pogledati parkiralište, pa galeriju, pa sve vas… oči su mi pune suza, srce mi je kao Hum, kao Velež, hvala vam – kazao je s posebnim emocijama na početku govora fra Luka.

Onda je pozdravio puk Mostara i Hercegovine i sve one koji su bili uz program putem internetskih platformi i drugih medija, sve pozdravivši ispred franjevačke misije Framost, te društava i sekcija HKUD-a Sveti Ante Cim. – Naš 29. put zaredom ovom gradu i sugrađanima poklanjamo ljubav i svojom mladenačkom vedrinom gledamo unijeti tračak svjetla u ovu našu svednevicu. A netko je rekao kako su sretni ljudi koji mogu raditi posao koji vole. Naše društvo Svetog Ante, naša Misija, rade posao koji vole. Danas ste doživjeli raspjevano i rasplesano druženje, mladost je ovo koja voli ovo što radi i ovim što voli želi oplemeniti i druge, sve vas i sve nas, cio naš grad. A prošla godina bila je godina aveti, pandemije, mnoge je uhodane tokove života promijenila. Neki su naizust govorili ništa više neće biti ništa kao nekad, kao prije. I u našem društvu je došlo do određenih promjena i smjene generacije, jedni su preminuli i jutros smo ih se prisjetili u svetoj misi, drugi su sa svojih pleća prepustili mjesto mlađem naraštaju, život se nastavio. Utabani put i stil života i rada i proba i nastupa se nastavio. S ovim koncertom večeras otpočinjemo obilježavati jedan veliki jubilej društva Svetog Ante – istaknuo je fra Luka.

Naime, društvo Svetog Ante u Mostaru iduće godine obilježava 150 godina od utemeljenja. – 1872. godine je utemeljeno u Franjevačkom samostanu. Tim smo više motivirani dati sve, i više od sebe u nastupajućoj jubilarnoj godini. Proteklih dana je u našim prostorima bila prava košnica rada, proba, obveza, medijskih nastupa, putovanja, izravnih, neizravnih kontakata, poziva i odziva, sve to naš je stil, naša baština i obveza, naša poveznica svega. Kad su ovih dana naši djelatnici, voditelji, suradnici, volonteri, osobe dobre i drage duše, prihvatili, svatko za svoj dio života, sve se uradilo i sve se stiglo, i večeras je meni preostalo još iskreno se zahvaliti svima i čestitati nadolazeći Božić i porođenje Isusovo te Novu godinu. Ovom prilikom pozdravljam dugogodišnjeg koreografa folklornog ansambla Sveti Ante Cim Gorana Juričića i njegovu obitelj, te pozdravljam članove obitelji onih naših bratima koji su u posljednjoj godini pošli u vječnost. Pozdravljam novo vodstvo naše misije Framost i naših društava i sekcija u Misiji, našega gospodina Budimira, našega Marinka. Za godinu i koji mjesec naš bi Marinko trebao doktorirati. Pozdravljam počevši od duhovno molitvenih skupina preko glazbene i folklorne skupine preko zajednice zlatoveza, preko karikativne sekcije preko medijske sekcije i inih drugih skupina koje su uvijek na raspolaganju u svemu, a samo je pitanje: Fratre, kad treba i što treba! Čestitam Vam nadolazeći Božić i Novu godinu i svima želim obilje Božjeg blagoslova – kazao je fra Luka Marić, čovjek koji je najzaslužniji što 29 godina koncert “Gradu s ljubavlju” daruje svoj Mostar.

Nakon njega riječ je uzeo Marinko Jurić, voditelj folklornog ansambla koji se zahvalio fra Luki i publici koja skoro 30 godina podržava ovo društvo. – Ove godine se družimo uživo, hvala dragom Bogu. Hvala svima koji su doprinijeli organizaciji ovog koncerta, svim sponzorima, a posebno Vladi HNŽ-a na čelu s dr. Nevenkom Hercegom koji nam svake godine pomogne u organizaciji ovog koncerta, kao i svima drugima, a društvo će im se na poseban način zahvaliti u narednom razdoblju. Ova nošnja na meni uistinu je odraz jednog ponosa, i svi smo mi ponosni na ono što smo ovih mjeseci napravili – istaknuo je Marinko. Društvu fra Petar Bakula iz Posušja uručio je prigodan poklon zbog njihovog doprinosa ovoj manifestaciji, kao i mješovitoj klapi Camerton iz Podgorice koja je također obogatila ovogodišnju manifestaciju. Posebne zahvale uputio je kreativnoj radionici Zlatovez koja se potrudila oko nedavne Revije i oko ove manifestacije.

Manifestacija “Gradu s ljubavlju” završila je pjesmom, a u idućoj godini HKUD Sveti Ante Cim proslavit će 150 godina od osnivanja u samostanu franjevaca koji su udarili snažan pečat kako Mostaru i Hercegovini tako i kulturnim događajima na ovim prostorima, a uz koje se čuvao i sačuvao identitet hrvatskog naroda i ove zemlje.

VECERNJI. BA