HDZ NAJAVLJUJE IZMJENE NAČINA GLASOVANJA: Dijaspora može izabrati 12 zastupnika i biti treća po snazi u Hrvatskom saboru

Sve do 2000. godine broj zastupnika izabranih u dijaspori i BiH za Hrvatski sabor iznosio je 12, da bi nakon dolaska SDP-ove vlade taj broj bio prepolovljen jer je uvedena nefiksna kvota, a skoro svaki sljedeći izborni proces pokazivao je manje zanimanje za glasovanje budući da su se uvjeti pooštravali, a izvandomovinska Hrvatska praktično nastojala demotivirati od sudjelovanja u izbornom procesu, piše Večernji list BiH. HDZ-ova Domoljubna koalicija, a to su posebno najavljivali zastupnici izabrani u dijaspori Božo Ljubić, Ivan Šuker i Željko Glasnović, želi promijeniti način glasovanja i maksimalno pojednostaviti tu proceduru, što će biti teška politička misija za izvesti kako bi se ponovno uveo proporcionalni sustav po kojemu bi dijasporu i BiH praktično predstavljalo onoliko zastupnika koliko birača iziđe na izbore.

Izmjena zakona

“Što se tiče hrvatskog Izbornog zakona i glasovanja u dijaspori, zalažem se za elektroničko, odnosno pisano glasovanje kakvo imaju mnoge države. Nije lako ljudima u inozemstvu koji nekada moraju putovati 100 ili 150 kilometara kako bi došli do diplomatskog predstavništva, tamo se prijave za glasovanje pa onda moraju opet putovati natrag kući, te se nakon toga vratiti na dan glasovanja pa se opet vratiti doma”, izjavio je predsjednik Hrvatskog sabora, akademik Željko Reiner. Po njegovim riječima, ‘nitko nema pravo uskratiti mogućnost mnogima u BiH i dijaspori, koji to pravo imaju, glasovati, birati, da ga zapravo u stvarnom životu realiziraju’. Procjenjuje se da izvan Hrvatske može potencijalno glasovati još najmanje pola milijuna birača. S uvođenjem elektroničkog ili dopisnog glasovanja dijaspora i BiH sa sadašnjih 2 posto dobili bi potencijal od 12 posto ili osminu ukupnog broja izabranih zastupnika u Hrvatski sabor, a to je broj od 19 zastupnika, upravo koliko je osvojio MOST Bože Petrova, najveće iznenađenje posljednjih parlamentarnih izbora.

Rast zanimanja

Realnije je govoriti na temelju 60 posto izlaznosti i tada bi dijaspora dobila 12 zastupnika. 
Zbog toga se pravo dijaspore sustavno i godinama smanjivalo s obzirom na prilično polariziranu hrvatsku političku scenu između ljevice i desnice pa se vjerovalo da dijaspora može presuditi na jednu od strana. To je bio razlog da na izborima 2003. bude izabrano 4, u sljedećem izbornom krugu 5, a od 2011. su u Saboru ponovno fiksna tri zastupnika nakon dogovora između HDZ-a i SDP-a.Taj sustav na izvjestan je način diskriminirajući i nije proporcionalan broju izašlih birača. Da su se proporcionalno birali zastupnici u Sabor, onda na posljednjim izborima iz dijaspore i BiH bi bila izabrana samo dva zastupnika budući da je za jedan zastupnički mandat trebalo oko 13.200 glasova, dok je izvan Hrvatske na izbore izišlo oko 28.000 birača. 
Mirjana Kasapović, redovita profesorica komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, analizirajući pitanje glasovanja dijaspore ocijenila je kako ni vlasti ni oporbi nije bilo stalo do vjerodostojna predstavljanja hrvatskih državljana koji žive u inozemstvu. Ona predlaže da se za dijasporu i BiH doslovno naprave tri izborna okruga. Po razmišljanju profesorice Kasapović, jedan bi obuhvaćao samo BiH, drugi Europu, a treći Ameriku i Oceaniju.

vecernji.ba