Hercegovački pčelari če pčelinji otrov prodavati u Europi, za kilu se dobije i 20.000 eura

24. listopada 2020.4 komentara

Od iduće godine pčelari s područja Hercegovine započet će  s proizvodnjom pčelinjeg otrova koji se, prema rezultatima istraživanja provedenih na  Instituta za medicinska istraživanja Harry Perkins i Sveučilišta Zapadne Australije, pokazao učinkovitim u tretiranja iznimno rijetkog karcinoma dojke (TNBC).

Priča počinje u Neuma, u Bročancu, gdje su sugovornici 24sata bili iskusni pčelari iz ovog kraja – Zdravko Konjevoda i Jozo Obradović.

Tamo su ih dočekale uredno posložene košnice, zujanje pčela radilica koje su koristile i tog dana svaku minutu lijepog vremena kako bi unijele još pokoji nektar u svoje košnice za nadolazeće jesenske i zimske dane. I jedan i drugi pčelar iskusni su u ovom poslu, i davno su prešli brojku košnica od sto pedeset što ih svrstava u red profesionalaca.

Na prostoru općine Neum registrirano je respektabilnih tri tisuće i sedamsto pčelinjih zajednica u udruzi “Kadulja”.

Prošli smo obuku za proizvodnju pčelinjeg otrova. Već nekoliko godina se počinje u svijetu pričati o učinkovitosti pčelinjeg otrova u liječenju između ostalog i nekih malignih bolesti. Bilo je raznih ljudi koji su nam nudili i opremu. No sve su to bili neki počeci. Na dvjesto košnica mogla se skupiti jedna kila otrova koji kada se sastruže treba biti bijele boje. Ako je žut otkupljivači ga ne bi htjeli. I počeli su neki pčelari to praviti, ali nisu imali dobre rezultate prilikom skupljanja, govori Zdravko te nadodaje kako se pčelinji otrov u ovim krajevima skuplja od polovice travnja do početka rujna.

Prikupljanje otrova nije tako jednostavno kako se na prvi pogled čini. Pčelari kažu kako treba “masa” mladih pčela koja ima veliku količinu pčelinjeg otrova. I onda stalno treba imati veliko “društvo” da bi otrov, u konačnici, mogli skupiti.

Uz novu tehnologiju i iskustvo pčelara potvrđeno je da i sedamdeset košnica može dati kilogram pčelinjeg otrova. Smanjio se broj potrebnih košnica od nekih dvjestotinjak od prije, a podigla se kvaliteta pčelinjeg otrova. Skupljanje se danas radi uz pomoć našeg Daruvarca Tvrtka Matijevića koji je izradio potrebnu opremu za skupljanje otrova, nastavlja Zdravko.

Potrebna aparatura se stavlja na vrh otvorene košnice. Plastikom u obliku zvona se poklopi ploča na kojoj je struja. Iznad nje je malo izdignuta folija. Dovoljno je da dvije tri pčele ispuste otrov, ostale tada osjete miris otrova, misle da su napadnute, stvaraju “revoluciju” i krenu i one ispuštati otrov. Tako se instinktivno brane. Što pčele više ispuštaju otrov iritiraju druge pčele da isto urade. Sve pčele radilice, kućna pčela, čuvari sve, osim matice se izmjenjuju i bodu. Pčela bode kroz foliju i izbacuje više otrova, a sva nečistoća ostaje na foliji. Na taj način ostaje devedeset posto čisti pčelinji otrov. Samo matica miruje, nju čuvaju pčele pratilje koje je hrane, čiste. Njena je uloga jedino reprodukcija, objašnjava iskusni pčelar Zdravko. Pčela je Božje stvorenje, a nestankom pčela sa Zemlje nestaje i života.

Mi nismo svjesni da je pčela najveći oprašivač na svijetu raznih biljaka. Kaže se, kada bi za dvije godine nestalo pčele da bi nestalo postepeno tri milijuna raznih biljaka na kugli zemaljskoj jer nemaju više oprašivača, nadodaje Jozo.

Prva infuzija težaku, radniku u stara vremena kad bi mu bilo loše, bilo je razmutiti žlicu meda u čaši vode. Čovjek se diže. Med se stavlja i u razne pripravke za liječenje probavnih tegoba, kašlja, astme, upala. Ima sedamnaest aminokiseline i velik broj vitamina. Cijeli imunitet organizma podiže i vraća zdravlje, poručuju pčelari.

Spremni su i farmaceutima ponuditi pčelinji otrov neka ga testiraju u laboratorijima. Ova je godina dosta loša za pčelare jer nije bilo puno meda, ali su se određene količine ipak spremile. Uz to zaustavila ih je i korona, ali, kako rekoše, budi se tržište Njemačke, Amerike i Rusije, pokazuju interes za otkup pčelinjeg otrova, od pčela koje pašu pronalaze u hercegovačkom kamenjaru gdje ne nedostaje ljekovitih trava i dobre ispaše.

Kvaliteta ovog meda je neupitna bio on od kadulje, vriska ili miješani. Naći će se u raznim pripravcima kao med s peludom, borovim iglicama, u obliku propolisa, matične mliječi do pčelinjeg otrova kao najkvalitetnijeg proizvoda od pčela. Od najblaže prehlade do liječenja najtežih oboljenja. Sve to iz košnice u kojoj je do najsitnijih detalja sve posloženo.

Svaka pčela točno zna što joj je raditi. Kad bismo se barem malo ugledali u njih, kakav bi to red u našem društvu bio. U skoroj budućnosti reda će, barem što se tiče pčelara, biti. Jer za mukotrpan i složen posao mogli bi dobiti dobru nagradu i za kilogram visoko kvalitetnog pčelinjeg otrova imati zaradu od oko 20.000 eura.

(www.jabuka.tv)