Hrvatski član Predsjedništva mora pobijediti u tri od pet županija
Predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović dostavio je jučer vladajućim probošnjačkim i srpskim strankama prijedlog izmjena Izbornoga zakona BiH kojima bi se spriječilo preglasavanje Hrvata pri izboru članova Predsjedništva, što je sastavni dio reformi važnih za EU put zemlje, piše Večernji list BiH.
Na sastanku održanom potkraj prošloga tjedna nedaleko od Banje Luke Čović je dobio “zadaću” dostaviti nacrt sporazuma te prijedloga izmjena nekoliko zakona koji su uvjet za otvaranje pregovora s EU-om, među kojima je i onaj o izborima. Prema prijedlogu koji je Čović otkrio na konferenciji za novinare nakon sjednice vodstva Hrvatskog narodnog sabora, kojemu je na čelu, dostavljene su izmjene koje se tiču promjene načina biranja članova Predsjedništva BiH, Središnjeg izbornog povjerenstva te osiguranja transparentnog izbornog procesa, na čemu inzistira Europska unija i strane administracije angažirane u BiH.
Schmidt na čekanju
Srpski i bošnjački član državnog vrha nastavili bi se birati po dosadašnjem modelu da kandidati s najvećim brojem glasova postanu članovi Predsjedništva BiH. Kod Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda to bi bio kandidat s najvećim brojem glasova na izborima na razini entiteta Federacija BiH, a uz to bi morao pobijediti u tri od pet dominantno većinskih hrvatskih županija. U slučaju da ne postoji pobjednik u trima, onda bi to bio kandidat pobjednik u dvjema, odnosno jednoj županiji, koji bi onda postao hrvatski član Predsjedništva. – Te promjene trebale bi izmijeniti odnos da jedan narod drugome bira člana Predsjedništva – rekao je Čović. Izrazio je očekivanje da će predstavnici vladajuće koalicije koju čine hrvatske, probošnjačke i srpske stranke iz HDZ-a BiH, SDP-a BiH, Naše stranke, Naroda i pravde te SNSD-a usvojiti te izmjene do kraja veljače kako bi izbjegli stranu intervenciju koju je u slučaju neuspjeha najavio visoki predstavnik Christian Schmidt. Prijedlog upućen iz HDZ-a BiH odnosi se i na uvođenje elektroničke identifikacije birača, uporabe skenera i drugih mjera kako bi se spriječile prijevare u izbornom procesu. – Tamo smo rekli da ćemo do kraja veljače pokušati usvojiti taj zakon, odnosno imamo cilj kroz izvršnu i zakonodavnu vlast donositi zakone koje nam netko ne nameće. Poglavito izborna rješenja – rekao je Čović. Po njegovim riječima, u ovome trenutku nije racionalno očekivati postizanje dogovora o izmjenama Ustava zemlje.
Bez izmjene Ustava
– To je jedan od prijedloga o izboru članova Predsjedništva pod uvjetom da se ne može promijeniti Ustav, a mi procjenjujemo da je nemoguće dobiti potporu dvije trećine u Parlamentu BiH – istaknuo je, iako je ocijenio da je legitimno inzistirati na izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine kako bi se udovoljilo presudama Europskog suda za ljudska prava. Jedno pak od rješenja koje je u Neumu predstavljeno te je pozdravljeno od stranih posrednika jest da se ipak promijeni Ustav BiH tako da umjesto po jednoga Bošnjaka, Srbina i Hrvata stoji rješenje da se u državni vrh, primjerice, bira “hrvatski član Predsjedništva BiH i drugih građana”. – Pokušaj je legitiman da izmijenimo Ustav, ali u ovome ambijentu ne vjerujem da je moguće dobiti potporu dvije trećine za bilo što, a kamoli za ovako osjetljive stvari. Tada bismo morali kroz izmjene Ustava provesti sve presude Europskog suda za ljudska prava i našeg Ustava, a to onda zahtijeva velike preinake – dodao je. Uz izmjene Izbornog zakona, od vlasti BiH je Europska komisija zatražila donošenje Zakona o sudovima BiH, zatim izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa i Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma kako bi Europskome vijeću uputila bezuvjetnu preporuku za otvaranje pregovora u ožujku ove godine. Čović je pozdravio predstojeći posjet predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i Nizozemske Marka Ruttea i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
VL
