Izbori u BiH 2. listopada, Hrvati će pokrenuti korake za teritorijalni preustroj BiH

Opći izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani 2. listopada, odlučili su članovi Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP).

Izbori će se održati u nedjelju, 2. listopada, a sredstva za provedbu moraju se osigurati u roku od 15 dana od datuma raspisivanja izbora, izjavio je predsjednik SIP-a Suad Arnautović nakon usvajanja odluke na sjednici tog tijela u Sarajevu.

Za provedbu izbora mora se osigurati oko 11.7 milijuna KM no tu odluku mora donijeti Vijeće ministara BiH a ona je sada neizvjesna jer još nije usvojen državni proračun za 2022. godinu.

Hrvatski član SIP-a bio protiv odluke

Protiv odluke o raspisivanju izbora glasao je samo Vlado Rogić, jedan od dvojice hrvatskih članova SIP-a.

U ovom trenutku ne postoje zakonske odredbe niti preduvjeti za slobodne i demokratske izbore sukladno ustavu, kazao je Rogić na sjednici obrazlažući svoje stajalište. Konstatirao je kako u BiH već godinama traje permanentna izborna kriza.

Rekao je kako je svima jasno da do danas nisu provedene presude Europskog suda za ljudska prava i presuda Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” koja je praktično stavila izvan snage dio izbornog zakona kojim je definiran način konstituiranja Doma naroda parlamenta Federacije BiH.

Zato se u ovom slučaju nikako ne može raditi o pravnoj praznini i to se ne može riješiti na bilo koji drugi način osim donošenjem novih zakonskih odredbi. Znamo da je Ustavni sud to naložio, no te odredbe do sada nisu donesene i BiH ulazi u situaciju u kojoj nema odredbi o ključnim stavkama popune nekih tijela koja se biraju, kazao je Rogić.

SIP nema zakonske osnove

Njegov je argument protiv izbora bio i taj da SIP nema zakonske osnove svojom odlukom utvrditi način delegiranja zastupnika u federalni Dom naroda kako je to učinio prije četiri godine jer je to bilo samo privremeno rješenje, a ponovno posezanje za takvim modelom bi prema Rogićevu mišljenju prekršilo načelo pravne sigurnosti.

Nisu provedene sudske presude

Članica SIP-a Vanja Bjelica Prutina ustvrdila je kako je Rogićevo tumačenje pravnih praznina neutemeljeno kao i da za odgodu izbora nema osnova jer je to definirano važećim izbornim zakonom.

Osobno sam razočarana jer kroz dugi niz godina parlament nije proveo presude i to je doista poražavajuće, no to ni na koji način ne može utjecati na obvezu raspisivanja izbora, kazala je Bjelica Prutina.

Član SIP-a Željko Balakar također je kazao kako je razočaran jer do sada nije bilo dogovora o načinu provedbe sudskih presuda, ali je istaknuo kako se odluka donesena u srijedu odnosi na izravne izbore dok je problem na kojega je ukazao Rogić vezan za formiranje tijela koje se bira naknadno i to delegiranjem zastupnika.

Uz odluku o raspisivanju izbora usvojeni su i provedbeni akti poput upute o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti i odluke o zaključivanju središnjeg popisa birača kakav je bio 3. svibnja.

Biraju se tri člana Predsjedništva

Na izborima u listopadu građani BiH imat će priliku izravno birati tri člana Predsjedništva BiH, zastupnike u Zastupničkom domu parlamenta BiH te parlamenta Federacije BiH kao i zastupnike u Narodnoj skupštini Republike Srpske te predsjednika i potpredsjednike tog entiteta. Izravno se biraju i zastupnici u skupštinama deset županija u Federaciji BiH.

Naknadno će se neizravno, odnosno delegiranjem izabranih zastupnika iz županijskih skupština utvrditi novi sastav Doma naroda parlamenta Federacije BiH koji onda biraju zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta.

U federalnom parlamentu neizravno će se birati i novi predsjednik i dva dopredsjednika entiteta.

Teritorijalni preustroj

Odluku o raspisivanju izbora u BiH predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović ocijenio je u srijedu izravnom prijetnjom miru i stabilnosti ove zemlje zbog najave bošnjačkih stranaka da će izbaciti Hrvate iz vlasti nakon jesenskih izbora te su najavili poduzimanje koraka za teritorijalni preustroj zemlje.

Taj potez smatramo protivnim ne samo vladavini prava nego i izravnom prijetnjom miru i političkoj stabilnosti u Bosni i Hercegovini te protivnim potpisanom Washingtonskom sporazumu od 18. ožujka 1994. godine, kojim su Hrvatima i Bošnjacima zajamčena jednaka i suverena prava u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja je potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini od 14. prosinca 1995. godine, navodi se u Čovićevu pismu upućenom zapadnim diplomatima i javnosti.

SIP BiH u srijedu je raspisao Opće izbore za 2. listopada unatoč tome što su izbrisane odredbe o načinu biranja izaslanika u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Ustavni sud BiH je u presudi po apelaciji Bože Ljubića (HNS BiH) u ljeto 2017. izbrisao odredbe o načinu posrednog izbora izaslanika za Dom naroda Federacije BiH i zatražio od državnog Parlamenta da ih izmijeni kako bi se spriječile manipulacije s preglasavanjem Hrvata.

Predsjednik HNS-a BiH navodi kako su Hrvati izgubili paritet u vlasti i jednakopravnost u biranju i odlučivanju koji im je zajamčen Daytonskim mirovnim sporazumom.

U tri navrata voljom bošnjačkih birača u državno Predsjedništvo BiH izabran je Željko Komšić, dok bošnjačke stranke najavljuju kako će i u gornjem, nacionalno koncipiranom Domu naroda Parlamenta Federacije BiH izabrati šest od 17 izaslanika Hrvata iako je Ustavni sud BiH upravo obrisao odredbe u Izbornome zakonu koje definiraju tu proceduru. Čović tvrdi kako se na taj način nastoji stvoriti bošnjačka državica.

Hrvatski narod u BiH svakodnevno trpi individualne i kolektivne napade na svoj identitet, građanska i politička prava, a sve zbog brutalnog kršenja Ustava, rastuće netrpeljivosti koju radikalni bošnjački predstavnici koriste za ostvarivanje političke koristi u pokušaju stvaranja bošnjačke nacionalne države, napisao je Čović.

Upozorio je da bi višestruko bilo opasno da Hrvate organizirano preglasaju bošnjačke stranke na sljedećim izborima u listopadu ove godine.

(www.jabuka.tv)