Select Page

JELKA MILIĆEVIĆ: ‘Platformaši’ ostavili 197 mil. KM obveza bez ikakva pokrića

JELKA MILIĆEVIĆ: ‘Platformaši’ ostavili 197 mil. KM obveza bez ikakva pokrića

– Nakon što sam došla u Ministarstvo financija shvatila sam koliko ima neslijeđenih problema. No, prva zadaća mi je bila zajedno s kolegama s kojim sam preuzela ovaj resor vratiti dignitet Ministarstvu i samome ministru financija jer je bilo očito da su u proteklom mandatu svi drugi vodili to ministarstvo više nego sam ministar, piše Večernji list BiH. To je bio rezultat tadašnje koalicije, odnosno pozicije hrvatskog naroda u ‘platformaškoj’ Vladi. Trebalo je snage i truda da se stvari promijene, a ovo je ministarstvo počelo kreirati fiskalnu i financijsku politiku te predvoditi važne procese u Federaciji BiH. Puno je zakona doneseno u prošloj godini i mi se hvalimo kako smo predlagači Zakona o igrama na sreću, o unutarnjem platnom prometu, te provedbom Zakona o Financijsko-informacijskoj agenciji (FIA) koji se četiri godine nije mogao provesti. Zatim smo počeli intenzivno raditi na stvaranju uvjeta za lakše funkcioniranje gospodarstva, kazala je u kratkome brifingu o Ministarstvu i dosadašnjim poslovima ministrica financija FBiH Jelka Milićević uoči intervjua s cijelom redakcijom “Večernjaka” u Mostaru. Realistično optimistična i čvrsto s kalkulatorom u rukama, predana, jednostavna, ali odlučna … to su bili komentari novinara na prvi zajednički susret s J. Milićević koja je i potpredsjednica Vlade.

Večernji list: Na ovaj intervju došli ste sa sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća. Moglo se čuti kako sindikati tvrde da će plaće radnicima biti manje i ukupna primanja, smanjivat će se prava. Je li to istina?

Kakva bismo mi bili Vlada kada bismo zagovarali smanjivanje plaće? Mi samo tražimo ono što ima u svim zemljama Europe i susjedstva, da se ukupna primanja oporezuju. U suštini imamo plaću koja se oporezuje, a cijeli set naknada koje skoro iznose kao i plaća koji se ne oporezuju. Toga nema čak niti u Republici Srpskoj. U tome postoji nerazumijevanje. Mi i sindikati se razilazimo u poimanju postavljanja uvjeta za sve zaposlenike. Naši sindikati su najčešće predstavnici javnih poduzeća, državnih uprava. Oni zagovaraju zadržavanje tog povlaštenog položaja tih zaposlenika. U pregovaračkim timovima imamo vrlo malo predstavnika sindikata iz realnog sektora čije interese treba najviše štititi.

Večernji list: Zakon o radu u RS-u je objavljen prije nekoliko dana u službenim novinama, u FBiH se dogodila nova izmjena. Činilo se da je unatoč otporima napravljen iskorak. No, što je sada sporno u kolektivnom ugovoru i zašto Vlada traži njegovo preispitivanje?

Prema odredbama aktualnog kolektivnog ugovora, radnici imaju veća prava nego što ih imaju Zakonom o radu i to se mora uskladiti. U svim kolektivnim ugovorima isključila se Vlada kao najveći poslodavac u ovoj državi. Vlada, međutim, ne može biti dio udruge poslodavaca zbog čega smo tražili da kao i u drugim državama minimalnu satnicu, a ne najnižu plaću, čega više nigdje nema, određuje Vlada. Sada, međutim, dvije udruge građana, sindikat i poslodavci, preuzimaju ulogu određivanja cijena rada i naknada koje izravno utječu na proračun i fiskalnu stabilnost. Na određeni način sindikati i udruga poslodavaca su preuzeli i ulogu Parlamenta koji je donio zakon. U izmjenama Zakona o radu smo sada popravili određene tehničke propuste od potpisa ugovora o radu, korištenja godišnjeg odmora najdalje do kraja ožujka sljedeće godine i u tome ne vidim ništa sporno. Dapače.

Večernji list: Koliko svjetska kretanja i pad cijena nafte, ali i vrijednosti dionica svjetskih burza utječu i na BiH … Nova svjetska kriza za koju se kaže da je na pomolu, kakav bi odraz mogla imati na BiH?

Mi smo malo otvoreno tržišno gospodarstvo i sva zbivanja na svjetskoj sceni imaju utjecaja na naše gospodarstvo, ekonomski i društveni rast. Pad cijena nafte, međutim, može i morao bi biti poticajan za gospodarstvo BiH. Svakoj državi najveći prihodi dolaze od prodaje nafte, cigareta i alkoholnih pića. Namjenske trošarine koje država ubire treba uložiti u cestogradnju i nadam se da ćemo zajedno s Republikom Srpskom sada intenzivirati te poslove. Govoreći općenito, BiH nema velike mehanizme zaštite i vrlo smo podložni svjetskim kretanjima.

Večernji list: Dugovanja koja ste zatekli su ogromna, kako riješiti trenutačne zahtjeve budući da je potrošnja u FBiH veća od prihoda i je li rješenje novo zaduživanje kod MMF-a?
Prva inventura u Ministarstvu financija pokazala je da su nam doslovno poput kostura iz ormara od prijašnje vlade iskakale obveze u iznosu od 197 milijuna maraka za koje nisu bili osigurani izvori financiranja u 2015. Naslijedili smo i potrošena namjenska sredstva s podračuna koja su se morala vratiti, a riječ je o 45 milijuna, zatim 65 milijuna neizmirenih sudskih presuda i cijeli niz sporazuma kojim su stvorene obveze Federaciji od uvezivanja staža za povlaštene subjekte, raznih obećanja za pozajmice, zajmove bez osiguranja kroz Razvojnu banku. Zahvaljujući ekonomskom rastu od 2,5 posto i strogoj kontroli troškova, mi smo te obveze sveli na 20-ak milijuna maraka. Imali smo ostvarenje prihoda u 2015. od 97 posto što ohrabruje. No, najvažnije je da se vidi disciplina i samodisciplina cijele Vlade. Makroekonomski pokazatelji govore da ćemo mi u ovoj godini imati povećanje prihoda od poreza za 10 posto bez obzira na sve druge prognoze. Kroz veću stopu zaposlenosti trebali bismo imati stabilnije izvore financiranja proračuna. To bi onda nama omogućilo lakše vraćanje vanjskoga duga koji će porasti u ove dvije iduće godine.
Što se MMF-a tiče, on je za Federaciju potreban i nužan partner, jer uz MMF se vežu i partnerski odnosi s drugim međunarodnim financijskim institucijama u realizaciji programa javnih investicija, odnosno investicija u cestogradnji, energetici, infrastrukturi, lakšem pristupu malih i srednjih poduzeće financijskim sredstvima.

Večernji list: Koliko će FBiH morati izdvojiti više u ovoj godini i je li ta zaduženost održiva po kriterijima Međunarodnog monetarnog fonda?
Samo ove godine trebat ćemo izmiriti 116 milijuna maraka više nego prošle godine, što planiramo amortizirati s povećanjem prihoda. S druge strane, imamo prihvaćenu strategiju zaduživanja, što je prvi put u FBiH, po kojoj će se točno znati za što se zadužujemo, u kojoj optimalnoj ročnosti i što su njegovi učinci. Ukupan vanjski dug Federacije BiH u odnosu na BDP iznosi prihvatljivih 34 posto, ali nam je strategija da to padne na 30 posto. Radi usporedbe, vanjski dug Hrvatske je 90 posto, u Republici Srpskoj je 60 posto. Ja sam za to da se odgovorno zadužujemo i da se novac usmjerava za investicije, veće zapošljavanje kapaciteta, što onda dovodi i do boljeg i stabilnijeg punjenja proračuna.

Večernji list: Što je s izmjenom Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH kako bi se otklonila diskriminacija na koju su ukazivale brojne županije?
To je nešto na čemu se intenzivno radi i to je pitanje otvoreno duže vremena. Modelom koji je uspostavljen 2006. su svi nezadovoljni. Županije smatraju da su oštećene s obzirom na koeficijente raspodjele koji postoje u Federaciji, entiteti su, pak, nezadovoljni ukupnim udjelom u raspodjeli prihoda. Moram priznati da su najmanje glasni bili u Sarajevskoj županiji. Oko rješenja ovoga pitanja tražimo pomoć najboljih europskih konzultanata jer, primjerice, i Njemačka je imala problema s ovim pitanjem i razvila je dobre modele raspodjele. Mi očekujemo da se snagom argumenata i tim autoritetom dobije najbolji model i za BiH.

Večernji list: Vlada je usvojila program privatizacije, a među kompanijama se prvi put spominju BH Telekom i HT Mostar. Je li to rasprodaja obiteljskog srebra zbog obveza prema MMF-u i Reformskoj agendi EU?
Na početku mandata smo napravili analizu i pokazalo se kako kao Federacija ne upravljamo dobro svojom imovinom. Mi imamo tri popisa. Strateška poduzeća koja bez obzira na velike probleme, poput Željeznica, ne možemo prodati. Druga su problematična poduzeća kojima bi trebala velika potpora u restrukturiranju i u suštini su remetilački čimbenik na tržištu. I treći popis čine poduzeća u kojima je FBiH manjinski vlasnik i na koja nemamo nikakva utjecaja ni u smislu ekonomske i poslovne politike. Sada smo prihvatili program o privatizaciji 16 poduzeća za 2016. Dobivamo dosta upita oko telekomunikacijskih kompanija. Moram reći da se tamo prihodi smanjuju, pojavljuju se besplatni telekomunikacijski kanali i u tim kompanijama je potrebna modernizacija. No, pri tome nitko nije rekao da će se telekomi uopće prodati. Želimo testirati kolika je njihova vrijednost na tržištu, kakva je zainteresiranost. Novac koji bismo dobili od prodaje išao bi za javne investicije, a ne bi išao za naše dubioze. Moguće da bi taj novac išao i za rješenje smještaja Vlade jer sada samo za najam plaćamo 4,5 milijuna maraka godišnje.

Večernji list: Nedavno ste govorili o programu ekonomskog rasta i provedbi Reformske agende. Što je najvažnije donijeti u predstojećem razdoblju kako bi se privuklo više investicija i zaposlilo više ljudi?
Svi pokazatelji govore o našim golemim potencijalima. Samo naši građani u bankama imaju 7,5 milijardi maraka štednje. Mi, prije svega, moramo stvoriti okružje kako bi naši ljudi počeli investirati i to bi bila najbolja reklama i za strane investicije. Mi kao Vlada zacrtali smo donošenje mjera za snažniji poticaj razvoju gospodarstva, veće zapošljavanje ljudi, a ja osobno inzistiram na samozapošljavanju. Proračun Federacije BiH ne drže veliki, nego srednja i mala poduzeća i naša budućnost ovisi o stvaranju uvjeta upravo za njihovo širenje i jačanje. Zato smo i odlučili potaknuti program od 70 milijuna maraka za zapošljavanje i samozapošljavanje uz najveću moguću transparentnost posredstvom Ministarstva poduzetništva i obrta i Zavoda za zapošljavanje županija. Taj novac može koristiti privatni sektor i očekujemo dobar odgovor poduzetnika za zapošljavanje ljudi do 30 godina koji do tada nisu radili u struci.

Večernji list: Kakve konkretno učinke očekujete od realizacije ovoga projekta i kako ubrzati zapošljavanje ljudi?
Ključno je stvoriti uvjete i imati poticajne mjere za zapošljavanje, jednako tako i samozapošljavanje. Drugo je brzo i dobro organiziranje FIA-e, što je praktično spajanje FIP-a i AFIP-a, što je vrlo važna karika u tome poslu. No, imali smo silnih otpora i problema u ovim procesima. U sjedištima Financijsko-informatičke agencije ljudi će imati mogućnost, kao što je to slučaj s hitno.hr u Hrvatskoj, da se za vrlo kratko razdoblje registriraju s jednoga mjesta i plate sve pristojbe za početak rada poslovnih subjekata. Ubuduće više neće biti potreban odvjetnik da se obavi taj posao i na jednom mjestu će se sve rješavati. Proces registriranja i dozvola će trajati kraće i manje koštati. Federacija će u sklopu projekta zapošljavanja i samozapošljavanja za kojega ste pitali doslovno kupiti radno mjesto na jednu godinu kod poslodavca, uz uvjet da on nakon isteka jedne godine zadrži zaposlenog još jednu godinu. To znači da je cilj da se mladim ljudima koji se prvi put zapošljavaju osigura radno iskustvo od dvije godine. Javni poziv za ova sredstva bit će objavljen 1. veljače.
Treći dio priče o poticaju zapošljavanja je kreditna linija poticaja malom i srednjem poduzetništvu gdje je kamatna stopa ispod jedan posto. To su revolving sredstva Svjetske banke kojim upravlja Ministarstvo financija preko zaklade Odraz. Za veće poduzetnike imamo revolving fond Ministarstva energetike, industrije i rudarstva gdje je moguće dobiti kreditna sredstva do milijun maraka. Ključno je sada informirati ljude o ovim projektima u čemu nam je potrebna pomoć i medija.

Večernji list: Mirovine su jako osjetljivo pitanje, RS je odlučila isplatu mirovina vezivati uz proračun. U FBiH je Zavod u velikim problemima. Kako očuvati održivost Zavoda MIO i sigurnu isplatu ionako sitnih mirovina?
Najprije smo dali zadaću da se analizira što u financijskome smislu znači novi Zakon o MIO-u s obzirom na 400.000 umirovljenika. Naš Zavod MIO po zakonskom rješenju koje se razmatra se nalazi na pola puta i mi se oko toga pitanja moramo opredijeliti ili je na proračunu ili, pak, nije. Sada je stanje postavljeno tako da se mirovine uplaćuju na riznicu, iznos koji nedostaje podmiruje Vlada nakon čega novac prebacujemo Zavodu i oni isplaćuju mirovine. Zavod u toj situaciji nema nikakvu odgovornost i postavlja se pitanje koja je njegova uloga. Ja osobno zagovaram da, ako novac ide u riznicu, onda i prikupljanje i isplata moraju biti vezani uz riznicu. Uvjerena sam da će Vlada iznaći optimalno rješenje i da isplata mirovina nikako neće biti ugrožena. Prosječni iznos mirovine u Federaciji od 366 maraka teško je povećati, ali isplate ne mogu doći u pitanje.

Večernji list: Razmatra li se eventualno mjera ukidanja Fonda MIO?
Zakon o državnim službenicima smo mijenjali kako bismo omogućili vodoravnu i okomitu pokretljivost zaposlenika u državnim institucijama. Nama se dogodilo da su ljudi, kada je Porezna uprava preuzela posao kontrole uplate doprinosa, koji su radili taj posao, iz Zavoda MIO nisu željeli prijeći raditi u Poreznu zbog nižih plaća. Mi im nismo mogli ništa, a ostali su raditi u Zavodu MIO iako su doslovno izgubili posao koji su radili. S druge pak strane, mi u Zavodu MIO i nismo imali partnere za razgovore. Sjećate se samo optužbi da smo ih tjerali da se zadužuju. Oni su se i do sada zaduživali, samo su očekivali da netko drugi preuzme tu odgovornost, a da se oni predstavljaju kao zaštitnici umirovljenicima, obećavati nerealna povećanja. Dubioza od 150 milijuna u Zavodu MIO je rezultat dva povećanja mirovina od 5 % u kratkom razdoblju za što realno nije bilo temelja.

Večernji list: Kako racionalnije preurediti Federaciju BiH kako bi se zadovoljili kriteriji racionalnosti i učinkovitosti?
Imamo više od 180 institucija u Federaciji. Mnogi od njih su po svojim poslovima slični i mogli bi se pripojiti. Tu imamo silne otpore od ljudi koji imaju svoje pozicije i statuse, tajnice, automobile… No, u sklopu svih reformskih aktivnosti ne odustajemo od toga da spojimo određene zavode, institute, službe kako bi postale učinkovitije, organiziranije i bolje radile svoj posao.

Večernji list: Što su prioriteti koje je Vlada postavila u predstojećem razdoblju, a na čemu će pak inzistirati hrvatski ministri u ovoj instituciji?
Interesi hrvatskog i bošnjačkog naroda su isti. Cilj je da i hrvatski čovjek može raditi i pri tome pristojno živjeti. To se mora uraditi kroz jako puno aktivnosti. U predstojećem razdoblju važno je ekonomski ojačati županije budući da se radi o razini vlasti na kojoj se uspijeva očuvati naša pozicija. Drugi važni pravac djelovanja jest da hrvatski čovjek Federaciju, odnosno BiH, doživljava kao svoju državu, da se osjeća ugodno bez obzira što nam neki kažu da imamo pričuvnu domovinu. Ne, mi imamo dvije domovine koje su u istoj ravni. Očekujem da se Hrvati jednako osjećaju u Sarajevu, Mostaru, Vitezu, Orašju. To još uvijek nije slučaj i na tome se polju mora jako puno raditi. Potrebne su izmjene Izbornog zakona, Ustava i mi moramo nametnuti ovo pitanje kao ključno u BiH.

Večernji list: Kakvi su odnosi u Vladi FBiH, kakva je suradnja. Odluke su većinom donesene jednoglasno, ali bilo je i drukčijih primjera iz prošlosti u smislu nadglasavanja…?
Mi smo osvojili vlast, nitko nam nije ništa dao i došli smo preuzeti pozicije koje nam jednostavno pripadaju. Najveći koalicijski partner kod Bošnjaka je na početku izabrao DF za vlast premda se ta stranka pripremala za oporbu. Uz to, velike su koncepcijske razlike bile između tih stranaka i mene je začudilo da je sve potrajalo tri mjeseca. U razdoblju kada smo bili ‘krnja’ Vlada, moram reći da smo dobro funkcionirali. Nakon što se Vlada popunila s četiri ministarstva, dobili smo nove ljude kojima je trebalo izvjesno vrijeme za prilagodbu. Vlada sada funkcionira kao tim. Imamo dosta različitih pogleda, ali se uvažavamo. Uveli smo održavanje kolegija Vlade na kojemu se dogovaramo što treba ići na Vladu i to jako dobro funkcionira. Hrvatski ministri su jako dobro koordinirani, imamo potreban utjecaj.

Večernji list: Vijeće ministara donosi odluke uz obveznu suglasnost najmanje jednog ministra iz svakog naroda. Bi li primjena toga propisa i u Vladi Federacije BiH bila korisna za ukupne odnose i rad Vlade?
Sigurno bi bila dobra praksa s obzirom na ustroj, odnose naroda i partnerski odnos. U sadašnjoj situaciji Hrvate se u svakom slučaju može nadglasati što, moram priznati, ipak nije česta praksa u ovome mandatu. No, to je, rekla bih, i rezultat jasne poruke da ćemo blokirati sve u Domu naroda ako nas se nadglasa u Vladi.

Večernji list: U Ministarstvu branitelja, osobito u mandatu Zukana Heleza, doslovno je provedena eliminacija Hrvata kako među braniteljima, tako i u samome ministarstvu. Kakvo je stanje u tome ministarstvu, ali i drugim federalnim institucijama u pogledu ravnomjerne zastupljenosti?
Nisam zadovoljna ni u ovom ministarstvu, ali niti ostalim institucijama. Nedavno smo radili jednu analizu među vodećim državnim službenicima. Moram reći da je loša nacionalna struktura, ali je, ipak, puno bolja nego što je to slučaj sa zaposlenicima. U Ministarstvu financija od 125 zaposlenika radi 17 Hrvata. A onda možete misliti kakvo je stanje s Ministarstvom branitelja gdje smo u prošle četiri godine imali doslovno ratni zločin. Tek političkim dogovorom uspjeli smo vratiti dvoje ljudi tamo, no stanje ni izdaleka nije dobro. U samoj središnjici stanje je loše.

Večernji list: Ima li interesa da se to stanje promijeni?
Ima. Mi to pitanje stalno otvaramo, ali je teško mijenjati odnose koji se uspostavljaju 20 godina. Ja sam, primjerice, po funkciji zapovjednica Stožera civilne zaštite u kojemu je stanje nešto povoljnije jer njegovi članovi dolaze i iz drugih institucija i razina vlasti. No, kada se sagleda nacionalna struktura Federalne uprave civilne zaštite, ona nije dobra jer od 225 zaposlenih zanemariv je broj Hrvata. Ista je situacija i u Glavnom tajništvu Vlade koja broji 96 zaposlenih, a vjerojatno i u drugim institucijama.

Večernji list: Kada je nedavno vaša kolegica iz resora kulture i sporta, gđa. Zora Dujmović, napravila preraspodjelu novca kako bi se ispravila diskriminacija iz prijašnjih godina, digla se prava buka. Zašto se tako reagira, ima se dojam da pojedini Federaciju i u drugim resorima Vlade i institucijama smatraju vlastitim feudom?
Kada je objavljena informacija o rapodjeli sredstava od kulture, imali smo sjednicu Vlade i na presici nakon sjednice Vlade mi je upućeno pitanje oko toga jesu li sredstva već stigla na isplatu u riznicu. Rekla sam da je ministrica Dujmović sve napravila s punim ovlastima, po jasno utvrđenoj metodologiji i planiranim proračunskim sredstvima nakon natječaja koji je provelo povjerenstvo. No, očito je, međutim, kako je teško mijenjati navike i taj transfer je godinama bio namijenjen samo određenim ljudima neovisno o tomu što su radili. Na kraju krajeva, to više nije bio problem ni bošnjačke, ni hrvatske komponente, nego odnosa sarajevske ‘elite’ prema ostatku Federacije BiH. Prema našim analizama, grad Sarajevo sa svojim institucijama je crpio 75% posto tih sredstava i nisu samo oštećeni Hrvati, nego i svi drugi i sva druga područja Federacije BiH. Stječe se dojam da nigdje drugdje nije bilo kulture osim u Sarajevu i to je principijelno pitanje. Ono što smo mi napravili kao reformska Vlada jest da financiramo projekte, a ne institucije po defaultu. Gotovo da su pojedine kulturne institucije nakon što su godinama nagrađivane sebi umislile da su proračunski korisnici. A mi smatramo kako ovaj resor treba poduprijeti kulturu i sport u cijeloj Federaciji BiH na temelju projekata koje dostave.

Večernji list: Vlada je najavila pokrivanje obveza u iznosu od oko 400 milijuna maraka radnicima državnih kompanija kojima nije uplaćivan staž i druge obveze. Radi se o političkoj odluci i kompanijama na većinskom bošnjačkom području. Uz to, najavljuje se zakon o restrukturiranju poduzeća. Kamo to vodi?
Federacija BiH je do sada izmirivala iznose na temelju neisplaćenih obveza na plaće, najčešće se radi o obvezama za MIO kroz Zakon o financijskoj konsolidaciji ili kroz kojekakve sporazume i odluke. S druge pak strane, najavljivani Zakon o uvezivanju staža još uvijek je u fazi razrade i neriješene dvojbe kada se primjenjuje. Po meni, najprije bi trebalo provesti stečaj, likvidaciju ili pak provesti ozbiljni program restrukturiranja da se moglo doći do ove faze. Sadašnja radna verzija zakona teško može dobiti političku i ekonomsku potporu. Mi imamo dosta kompanija koje su remetilački čimbenik na tržištima. Radi se o kompanijama koje stalno traže neka prava, a upravo su najveći porezni dužnici koje istodobno Federacija BiH protežira, ne blokira račune, što smatram pogrešnim. Takvim ponašanjem ne stvaramo iste uvjete i pravila za sve poslovne subjekte i ne upravljamo odgovorno sredstvima poreznih obveznika.

Večernji list: Kako gledate na mogućnost rješenja problema Aluminija koji je s jedne strane prevažna kompanija koja zapošljava tisuću ljudi i vezuje veliki broj kompanija, a s druge strane je i veliki dužnik koji je samo EP HZ HB dužan 150 milijuna maraka?
To je teško pitanje i mi ga pokušavamo zajednički riješiti. Važna je činjenica da u Aluminiju radi tisuću ljudi, da se uz njega vezuje veliki broj manjih kompanija. Aluminij je u teškoj situaciji zbog tržišnih prilika, ali i zbog nereda koji je dolje vladao godinama. Rješenje pokušavamo naći unutar Federacije s isporukom električne energije koja ima veliki udio u ukupnim troškovima proizvodnje i poslovanju. Mi smatramo da se to može riješiti kroz ukupnu energetsku bilancu Federacije BiH. Sam EP HZ HB nema kapaciteta pokrivati sve potrebe Aluminija i pratio ga je djelomično. Ostatak se ranije nabavljao bilo preko Hrvatske, Debisa i na druge načine. Nikada se nije uspjelo, prije svega, politički dogovoriti, da se ta energetska bilanca promijeni. Sada smo otvorili tu priču na ekonomskoj osnovi. Ispostavilo se da bi izvozna cijena EP BiH odgovarala Aluminiju, a takvo što nikada ne može postići EP HZ HB jer ova elektroprivreda polovicu svojih potreba kupuje. To je pitanje koje pokušavamo izdići na razinu Federacije jer se radi o jako važnoj kompaniji. Nova uprava u Aluminiju pokušava uvesti reda iako imaju velika dugovanja prema Elektroprivredi, bankama, dobavljačima s kojima nastoje riješiti određene odnose, ali bez strateške potpore teško mogu krenuti naprijed. Pokušali smo im pomoći lobirajući i kod Europske banke kako bismo napravili restrukturiranje kompanije. Važno je znati da nema puno kapaciteta za proizvodnju aluminija u Europi te da bi na određeni način ova kompanija mogla biti osigurač Europi u slučaju problema koji bi mogli nastati u Aziji.

Večernji list: Je li trenutačna stopa PDV-a u BiH pogubna za ovako slabo gospodarstvo i kako vi gledate na moguću promjenu?
Nisam zagovornica promjene i uvođenja diferencirane stope PDV-a. Kod nas je jedinstvena stopa PDV-a i zbog ovakvog ustroja kontrole poreza teško bi bilo pratiti prikupljanje sredstava u slučaju diferencirane stope. Imalo bi smisla povećanje stope PDV-a na određene luksuzne proizvode i smanjenje na one koji utječu na životni standard, ali zbog složenosti cijeloga sustava, to bi, međutim, bila nemoguća misija. Takav stav također podržava i Međunarodni monetarni fond (MMF).

vecernji.ba

OGLASI

USKORO VELIKA BICIKLISTIČKA AVANTURA BLIDINJE BIKE FESTIVAL 2022.

𝐚 𝐯𝐞𝐥𝐢𝐤𝐢𝐦 𝐳𝐚𝐝𝐨𝐯𝐨𝐥𝐣𝐬𝐭𝐯𝐨𝐦 𝐕𝐚𝐬 𝐩𝐨𝐳𝐢𝐯𝐚𝐦𝐨 𝐧𝐚 𝐜̌𝐞𝐭𝐯𝐫𝐭𝐢 𝐩𝐨 𝐫𝐞𝐝𝐮 𝐛𝐢𝐜𝐢𝐤𝐥𝐢𝐬𝐭𝐢𝐜̌𝐤𝐢 𝐟𝐞𝐬𝐭𝐢𝐯𝐚𝐥 ❞𝐁𝐥𝐢𝐝𝐢𝐧𝐣𝐞 𝐁𝐈𝐊𝐄...

OBAVIJEST PČELARIMA

Obavještavaju se pčelari s područja općine Posušje da ažuriraju podatke o stanju pčelinjih...

JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PRIJAVA ZA DODJELU SREDSTAVA ZA FINANCIRANJE PLANINARSKIH OBJEKATA PS...

Loading