Jurčić za Jabuka.tv: Ženu trebamo tretirati kao subjekt, a ne objekt
Osmog ožujka/marta tradicionalno obilježavamo Međunarodni dan žena.
Kupuju se cvijeće, čestitke i pokloni, a sve kako bi se žene osjećale posebno jedan dan u godini.
Međutim, sjetimo li se žena i njihovih prava samo na ovaj dan?
Jurčić za Jabuka.tv: Ženu trebamo tretirati kao subjekt, a ne objekt
8. ožujka 2022.17 komentara
Osmog ožujka/marta tradicionalno obilježavamo Međunarodni dan žena.
Kupuju se cvijeće, čestitke i pokloni, a sve kako bi se žene osjećale posebno jedan dan u godini.
Međutim, sjetimo li se žena i njihovih prava samo na ovaj dan?https://69a8e2dab63ec9dbadb4d14b09802d84.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html
Nažalost, u pravu ste. Ja vrlo često iskazujem zabrinutost činjenicom da se o neravnopravnom položaju žene u društvu govori samo na dva datuma u godini, 8. ožujak i 25. studenog kad se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Položaj žene u bh. društvu je iznimno kompleksan, a usprkos mnogim pravima i načelnoj ravnopravnosti spolova sadržanim u međunarodnim aktima o ljudskim pravima i zakonskim okvirima, i danas se ženu tretira kao neravnopravno biće koje trpi različite oblike ugnjetavanja, podčinjenosti i sustavne diskriminacije.
Imamo povlašten položaj muškaraca u gotovo svim segmentima, odnosno, gotovo na svim pozicijama moći i društvenog autoriteta dominiraju muškarci. Društvo nam je patrijarhalno i konzervativno, a marginalizacija žene tretirana je kao rubni i nebitan problem, kaže prof. dr. sc. Daniela Jurčić za portal Jabuka.tv.
Daniela Jurčić profesorica je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i bavi se pitanjem ravnopravnosti spolova skoro 15 godina. Objavila je preko 20 radova na tu temu, uz knjigu “Položaj i uloga žene u BiH – porast emancipacije ili diskriminacije?”
Kakva je situacija u Bosni i Hercegovini po tom pitanju i jesmo li napredovali u tih 15 godina?
Napretka svakako ima, međutim ne dovoljno. Još imamo zastupljena uvjerenja koje je društvo nametnulo da muškarac ima jaču i dominantniju poziciju od žene. Kolektivna svijest kod ljudi konstruirana je stereotipnim i tradicionalnim shvaćanjem da je žena obvezno u ulozi majke, supruge, i eventualno, domaćice. Bosna i Hercegovina je tranzicijska zemlja s izuzetno specifičnom i dodatno složenom pozicijom zbog kompleksne političke i institucionalne strukture uspostavljene u poslijeratnom razdoblju. Primjećujemo svi destrukciju vlasti, ali i nedovoljan razvoj države u cjelini. Mi posljedice rata osjećamo i danas. Značajno su narušena brojna ljudska prava, a svaki proces transformacije države sa sobom donese i pogoršanje društvenog položaja žene.
Država uglavnom ignorira diskriminaciju kada je riječ o spolu, jer se bavi drugim “važnijim” pitanjima. Pitanje položaja žene i njezinoj ulozi u društvo iznimno je bitno, i svakako se svi adekvatni subjekti čim prije moraju uključiti u njegovo rješavanje. Pozicioniranjem žene u realne okvire, imat ćemo puno zdravije i prosperitetnije društvo, smatra Jurčić.
Prije tri tjedna iz Saudijske Arabije stigla je vijest da se čak 28.000 žena javilo na oglas za posao kojim se tražilo 30 strojovođa. Ne tako davno ista država je ženama dopustila dolazak na utakmice i vožnju automobila. Iako je smiješno da se to događa tek u 21. stoljeću, opet je neka vrsta napretka u tim konzervativnim sredinama.
Još uvijek, u nekim dijelovima svijeta, žene su isključene iz svakog oblika javnog djelovanja. Negdje još uvijek postoje podjele na muške i ženske škole, a u nekim krajevima svijeta ženama je obrazovanje potpuno nedostupno. Tradicija ih uči da trebaju biti samo dobre majke, supruge i domaćice. Doživljavaju degradacije svih vrsta. Brojni su primjeri gdje se ženu ugnjetava. Najviše žalosti činjenica da ne postoje aktivne sile koje bi djelovale u smjeru da žena bude ravnopravna, jer je običaje teško promijeniti. S druge strane, ima država koje su dostigle veliki stupanj rodne ravnopravnosti. Neka nam one budu inspiracija, dodaje naša sugovornica.
Profesorica Jurčić idealna je sugovornica i za razgovor o ženama u novinarstvu. Dojam je da su u ovoj struci jako cijenjene, često su na visokim pozicijama, zbog svog rada dobivaju razna priznanja, ali… u Bosni i Hercegovini raste broj napada na novinarke. Statistika Udruženja BH novinara pokazuje da je od ukupnog broja napada u 2021. godini:
- 70% napada od strane javnih službenika prema novinarkama
- 35% rodno zasnovanog nasilja u online prostoru.
Ja ne mislim da postoji podjela na muška i ženska zanimanja. Posve je jasno da je spol biološki determiniran. Međutim, rod je naučen, a rodne uloge učimo i preko kulture određenoga društva. Ja bih rekla da nas kultura uči kako se ponašati, odnosno ona određuje žensku i mušku rodnu ulogu. Upravo zbog toga, žene i muškarci imaju različite potrebe, ali jednako mogu sudjelovati u sferi rada i života u zajednici.
Smatram da primjerice sport i sportsko novinarstvo nisu muško području djelovanja, iako se tako vrlo često percipira. Baš naprotiv. Imamo brojne primjere žena koje su fantastične u poslu, za koji se smatra je isključivo muški. Veliko je zanimanje i studentica studija novinarstva za ovu oblast, a mene kao njihovu profesoricu iznimno veseli što su veoma uspješne, kreativne, profesionalne i željne izazova. Dokazale su da mogu raditi sve što požele. Sva postignuća žena su rezultat njihove sposobnosti, pa stavovi da neki posao nije za žene, isključivo zato što su žene, počinju mnoge žene iritirati. Ovakvi stavovi zapravo stvaraju mnoštvo stereotipnih radnji i ponašanja. Štetnost posljedica ovakvih stavova je prevelika. Moramo početi mijenjati stavove i svijest o ulozi i funkciji žene. Ne možemo više žene prikazivati kroz stereotipe. Živimo u 21. stoljeću. Ispravnom prezentacijom žena, odnosno njihovih uloga u društvu, jedan je od ključnih čimbenika u jačanju društvene svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca te uklanjanju diskriminacije na spolnoj osnovi.
Tek kad nadiđemo rodne stereotipe, smanjimo seksizam i seksistička promišljanja, kad ženu budemo tretirali kao subjekt, a ne kao objekt, kad iskorijenimo patrijarhat, počnemo koristiti rodno osjetljiv jezik, moći ćemo govoriti o značajnom napretku društvenog položaja bosanskohercegovačke žene. Dotad, neka nam ovo budu lekcije koje, nadam se, nećemo još dugo učiti, zaključila je Jurčić u razgovoru za portal Jabuka.tv.
www.jabuka.tv | L.Š.)
