Select Page

Konferencija o budućnosti BiH u Širokom Brijegu: Sarajlijama je bliži Sydney od Širokog

Konferencija o budućnosti BiH u Širokom Brijegu: Sarajlijama je bliži Sydney od Širokog
U Širokom Brijegu je u petak održana konferencija “Društvena-politička realnost i budućnost BiH” u organizaciji portala Bild.ba i Udruge Hrvatski studentski politološki forum povodom 25. godišnjice od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

Konferencija se održala u hotelu Park, a na njoj su sudjelovali političari i sveučilišni profesori.

Među sveučilišnim profesorima izlagači su bili Miloš Šolaja (Fakultet političkih nauka Banja Luka)Šaćir Filandra (Fakultet političkih nauka Sarajevo) i Dražen Barbarić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru).

Od bh. političara u drugom panelu izlagali su Srđan Mazalica (SNSD) i Zdenko Ćosić (HDZ), dok je svoj dolazak na dan konferencije zbog bolesti otkazao Fahrudin Radončić (SBB).

Profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Dražen Barbarić tvrdi da se BiH od potpisivanja Daytonskog sporazuma nalazi u permanentnoj krizi jer ne postoji minimalni konsenzus oko minimalne doze državnosti.

Voditelj stručnog tima IDPI-a Milan Sitarski koji je bio moderator, kaže da u BiH imamo centrifugalne i centripetalne vektore te onaj hrvatski koji balansira između ova dva i osigurava minimalnu državnost.

Pročelnik studija politologije u Mostaru (Barbarić) kaže da se u BiH sudaraju dva potpuno suprotstavljena koncepta države. Dominantno bošnjački, kako kaže, teži ka centralizaciji i unitarizaciji države, dok onaj dominantno srpski na BiH gleda s polazišta želje za separatizmom ili konfederalnim odnosom.

Bošnjaci, kaže, Dayton vide u privremenom rješenju i tendenciji centralizacije. Srbi ga pak vide kao polazište ka secesionizmu, dok ga Hrvati vide kao polazište ka federalizaciji države.

Kad vidimo zahtjeve Hrvata preko HNS-a to nije ništa drugo nego vraćanje ka originalnim postavkama Daytona, kazao je Barbarić.

Govoreći o trenutnom stanju u BiH, Šaćir Filandra, profesor na FPN UNSA, istaknuo je da nikakvi ad hoc dogovori nisu održivi bez klime povjerenja koje evidentno nema u našoj zemlji.

Ne vidim spremnost za uspostavu povjerenja, klima povjerenja se uspostavlja komunikacijom, a komunikacije između nas nema. Bošnjacima iz Sarajeva je bliži Sidney nego Široki Brijeg, a ovima iz Širokog Brijega da ni ne pominjem što im je Živinice. Nedostatak komunikacije je vrlo prisutan i nju je moguće uspostaviti na simboličkoj razini prvenstveno. Nikad nisam čuo da je bošnjački član Predsjedništva otišao u Grude ili posjetio Violetu, ni obratno – nikad nisam čuo da je hrvatski član Predsjedništva došao u Kakanj. To je veliki problem i to odražava nedostatak povjerenja, smatra Filandra.

Također je izrazio sumnju da današnje političke elite neće uspjeti to da dogovor. Na političkoj sceni slijedi smjena generacija, kaže Filandra, a nove političke elite će izvući određene pouke iz postojećeg stanja i on vjeruje da će one biti uspješnije.

Miloš Šolaja, profesor s FPN Banjaluka, istaknuo je da je Dayton održao mir, a da je sve drugo stanje hibridnog ili asimetričnog rata.

Mi danas imamo konstitutivnu formulu u kojoj su temeljni konstituenti narodi, a temeljni konstituenti političkog sustava entiteti i mi se vrtimo oko toga. Ustav je naziv koji je teško spojiv s Aneksom 4 Daytona jer on ne održava volju naroda koji žive u BiH. Hoće li BiH imati snage da riješi svoj ustav? Mi se danas ne slažemo oko mnogo toga, jedino oko čega se slažemo su plaće predstavnika u zajedničkim institucijama. Da smo bili spremni složiti se, složili bismo se u travnju 2006, izjavio je Šolaja.

Spomenuo je problem koji se pojavljuje kada u posjet budu pozvani predstavnici političkih stranaka i podsjetio da su se također predstavnici političkih partija dogovarali i oko travanjskog paketa svojevremeno, a ne predstavnici institucija.

I danas se sastaju predstavnici političkih stranaka. Onda gospodin Izetbegović kaže da se zovu institucije. A kako će se zvati institucije kad na mjestu hrvatskog predsjednika sjedi čovjek koji nema povjerenje hrvatskog naroda? S druge strane, imamo pritisak na građansko društvo. Ono ne nastaje ni kuknjavom ni apelima ni političkim prezentacijama ni deklaracijama ni odluka – ono nastaje prirodno ako se uspostavi građanski interes, smatra Šolaja.

Također je istaknuo da ne treba prepisivati greške iz raspada bivše Jugoslavije i da je suština u povjerenju. Dotaknuo se i uloge Visokog predstavnika u BiH.

Mi danas imamo situaciju da raspravljamo 25 godina nakon Daytona o poziciji visokog predstavnika. Da je on radio svoj posao kako treba, on više ne bi odavno postojao u BiH. nije problem u Daytonu nego u bonnskim ovlaštenjima. Mogu slobodno reći da je Visoki predstavnik pravio dar mar po BiH, uopće neću govoriti o kojim narodima je riječ, smatra Šolaja.

Šolaja također ističe da mi imamo samo iluziju da se neke međunarodne sile bave Bosnom i Hercegovinom.

Tko se danas bavi BiH? Mi i dalje na unutrašnjem planu doživljavamo sjećanja, pozitivna ili negativna. Dolazi Biden i mi mislimo da će nam on dati BiH kao državu na tanjuru. Nema od toga ništa. Kao što neće niko doći da nam ukine OHR. U međunarodnoj zajednici niko nije spreman da vrši nasilne promjene ustava jer bi to otvorilo bezbroj osjetljivih tema, ističe Šolaja.

Profesor Filandra smatra da se bošnjačka politička elita uljuljkala i da joj je fino s Visokim predstavnikom koji njoj čuva poziciju jednog zamrznutog konflikta i nedovršene države.

Bošnjačkoj eliti je s visokim predstavnikom lijepo, udobno i ušuškano. Da bi on otišao, mi moramo stvoriti pretpostavke za to, mladi treba da znaju da će nešto poput Visokog predstavnika još dugo postojati jer mi nismo izgradili nikakav kapacitet da odlučujemo sami o sebi, poručio je.

(www.jabuka.tv)

OGLASI

Lager traži 100 radnika

Tvrtka LAGER D.O.O. Posušje sa sjedištem u Posušju, Vukovarska 47, zbog povećanog obujma...

Loading