Ljeto je konačno bilo onakvo kakvo treba biti, a prava jesen s oborinama stiže u listopadu

Kalenadrski, jesen počinje 22. 9. u 21.02 sata, dok je klimatološki, počela danas. To je bila prigoda da Večernji list porazgovara s prof. Zoranom Zadrom, autorom stranice “Vremenska prognoza za RH i BiH – svakodnevna”.

– Sukladno sezonskim prognozama za ovo ljeto, ono je opravdalo očekivanja o nepogodama, vrućinama i požarima, tako da su moje analize pokazale točnost. Bilo je konačno normalno, vruće ljeto, za razliku od zadnjih pet godina kada praktički pravih ljeta nismo imali, kaže Zadro. Normalno ljeto Analizirajući brojne dugoročne prognostičke materijale, Zadro je odlučio izdati sezonsku prognozu za jesen. – Kada se sve sabere, očekuje nas sasvim temperaturno normalna jesen, s tim da bi područja istočnog Balkana mogla imati malo topliju jesen.

Što se tiče zapadnog dijela Balkana koje obuhvaća našu regiju, postoji vjerojatnost da još malo ljeta bude u mjesecu rujnu. Ponajprije se to odnosi na njegov prvi dio, nakon toga će vrijeme sve više temperaturno poprimati jesenska obilježja. Ozbiljnije zahlađenje, kada bi prvi snijeg mogao zabijeliti vrhove gorja, moglo bi biti u listopadu i osobito u studenome, kada bi snježne oborine mogle zabijeliti i pojedine nizine regije Balkana. Naravno sve će ovisiti koliko će biti jak hladni prodor, i kuda će se atmosfeske tvorevine, poput ciklona i fronti, kretati. Svi dugoročni trendovi prognoza ukazuju da bi, općenito, jesen bila aktivnija po pitanju oborina. Svakako treba upozoriti da bi, zbog relativno toplog Sredozemlja, ciklone i fronte koje nastanu na ovom prostoru mogle biti jače izražene nego je uobičajeno. Ovakav scenarij omogućava rizik od grmljavinskih nepogoda i lokalno velikih količina kiše, koje bi mogle pasti u kratkom vremenu i stvarati probleme zemljama u i oko Sredozemlja. Uz česte smjene ciklona i fronti tu će biti zastupljen i vjetar, koji će pogotovo u drugome dijelu jeseni lokalno imati olujne i orkanske udare – naglašava Zadro. Više oborina Također je kratko prokomentirao i zimu. – Gotovo svi dugoročni trendovi prognoza ukazuju na najmanje temperaturno normalnu zimu. Trebala bi biti aktivna po oborinama, tako da bi, osim zahladnjenja kojih definitivno nije nedostajalo prošle zime, bilo i više oborina u odnosu na prošlu zimu. Stoga, da sublimiramo, u idućih tri do šest mjeseci mogle bi biti aktivnije oborine.

Vecernji.ba