Međunarodna zajednica odbacila SDP –DF-ov Izborni zakon, ponudila svoje prijedloge koje HNS smatra dobrim, Bošnjaci odbijaju

Političke stranke na nedavnom sastanku sa predstavnicima međunarodne zajednice nisu uspjele postići suglasnost o izmjenama Izbornog zakona BiH. Međunarodna zajednica predložila je tri varijatne izmjena izbornog zakonodavstva što u konačnici bošnjački predstavnici nisu prihvatili jer je više nego očigledno kako žele zadržati nepromijenjeno stanje i postojeći diskriminatorni zakon o kojem je i Ustavni sud donio svoju Odluku, piše ABCportal.info.

Tajnik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Josip Merdžo rekao je gostujući na Našoj TV kako su predstavnici međunarodne zajednice ponudili rješenje, no da je bošnjačka strana i to odbila.

“Međunarodna zajednica je spominjala odnosno predstavnici njeni su spominjali određene modele koji se odnose na analizu pojedinih pragova zastupanja prilikom izbora u Dom naroda. Zatim, tu je bila varijanta takozvanog ad hoc kluba gdje bi svi, u županijske skupštine, izabrani Hrvati Bošnjaci i Srbi se sastali nakon izbora i izabrali tih po 17 izaslanika u Federalni dom naroda”, kazao je Merdžo.

On ističe kako su predstavnici HNS-a jasno rekli da je to sasvim korektno, da je bitan princip koji će omogućiti da legitimni predstavnici izaberu legitimne predstavnike u Dom naroda.

“Kazali smo da se taj prijedlog korigira tzv. dioničkim modelom da, primjerice, izabrani Bošnjak i Srbin iz Zapadnohercegovačkog kantona (gdje politički skoro ne postoje) ne utječu dominantno na ishod glasovanja bošnjačkih ili srpskih predstavnika po ostalim kantonima to bi se odnosilo i na hrvatski narod. Dakle, da se uključi koeficijent koji bi nosio taj postotak zastupljenosti pojedinog naroda po kantonima skladno presudi Ustavnog suda BiH koja kaže da je to dom konstitutivnih naroda, a ne kantona”, pojasnio je Merdžo, dodajući kako su bošnjačke stranke glatko odbile i taj model.

Bošnjaci ne prihvaćaju prijedloge međunarodne zajednice

Kako kaže, bošnjačke stranke su iznalazile “nekakve razloge” zašto to možda i ne bi bilo najprikladnije i najbolje bez nekih značajnih argumenata. On smatra kako predstavnici Bošnjaka žele zadržati status quo, inzistirajući na tome da odredba Ustava Federacije, da se iz svake županije bira po jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda, koju je u Izbornom zakonu Ustavni sud BiH proglasio neustavnom, diskriminirajućom i poništio.

“U biti oni bi željeli da se ona i dalje primjenjuje iako je suštinski neprimjenjiva”, kazao je Merdžo.

Prema ponuđenim zaključcima, SDP-ov i DF-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona nema podršku međunarodne zajednice. Stav EU glasi: “Presudu u predmetu Ljubić provesti u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ne u Parlamentu Federacije BiH”. Stranci predlažu proširenje Doma naroda FBiH i primjenu popisa iz 2013. godine.

Presudu u predmetu Ljubić provesti odmah, presudu u predmetu Sejdić-Finci rješavati kasnije. Ovo je suština zaključaka koje Međunarodna zajednica predlaže bh političarima tijekom razgovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Prema dokumentu koji je u posjedu Žurnala, predstavnici Međunarodne zajednice zatražili su od političkih stranaka da se “obvežu provesti odluku Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić uključujući proporcionalniji odnos između političkih predstavnika i stanovništva koje predstavljaju”. U istom zaključku je navedeno da bi sve to “trebalo provesti putem Parlamentarne skupštine BiH”.

Pojednostavljeno, Međunarodna zajednica ovim se zaključkom, praktično, izjasnila protiv SDP-ovog i DF-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona kojim su ove dvije političke partije pokušale provesti presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, a koja se odnosi na izbor zastupnika u Dom naroda FBiH.

Kada je u pitanju popunjavanje klubova u Domu naroda FBiH, Wigemark i njegovi suradnici predlažu rješenje u zaključku broj četiri.

“Opcija prošireni sastav Doma naroda smatra se najodrživijom u postizanju dogovora”, navedeno je u dokumentu koji je ponuđen bh političkim strankama.

U okviru tog zaključka, Međunarodna zajednica predlaže tri opcije.

Prema prvoj opciji, prag za izbor delegata bio bi 1 posto od ukupnog broja tog naroda u FBiH prema popisu iz 2013. godine. To znači da bi predstavnik određenog konstitutivnog naroda iz kantonalne skupštine mogao biti izabran za delegata u Dom naroda FBiH ukoliko u županiji u kojem je izabran živi 1 posto od ukupnog broja njegovog naroda u Federaciji BiH.

Izračunom se dolazi do rezultata da Hrvat iz BPK ne bi mogao biti izabran u Dom naroda FBiH, niti bi Bošnjaci i Srbi iz Zapadno-hercegovačke županije mogli biti izabrani za delegata u Dom naroda, što zapravo i jeste politički pošteno.

Drugo rješenje koje predlaže Međunarodna zajednica je formiranje tzv “super klubova”. Svi kantonalni zastupnici iz cijele Federacije BiH bi formirali klubove naroda, a onda bi, glasanjem, izabrali po 17 delegata u Dom naroda FBiH. Suštinski, najmanje 80 posto delegata iz reda hrvatskog naroda bilo bi izabrano iz županije u kojima vlada HNS BiH što bistrankama HNS-a otvorilo prostor za uspostavljanje potpune dominacije u Federaciji BiH, što je također politički korektno i pošteno!

Treći prijedlog, prema informacijama Žurnala, podrazumijeva povećanje broja delegata u klubovima sa 17 na 24. Tada bi se primjenjivalo pravilo iz prijedloga 1, tj. kvota od 1 posto na osnovu popisa iz 2013. godine.

Kada je u pitanju provedba presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Pilav i Zornić, Delegacija EU sa Larsom Gunarom Wigemarkom na čelu to tretira tek šestim zaključkom.

„Neprovedene presude trebaju se rješavati na putu BiH ka EU“, predložila je Međunarodna zajednica domaćim političkim predstavnicima.

abcportal.info