Od ove godine, uz smjerove slikarstva, kiparstva i grafike, prvi put na ALU-u započinje studij grafičkoga dizajna
Akademija je uobičajen naziv za instituciju posvećenu naprednom učenju i širenju znanja u nekom specifičnom području. Pojam i podrijetlo riječi “akademija” zrače aurom posebnosti i uzvišenosti, koju danas osobito njeguju umjetničke akademije. Jedna od njih je i Akademija likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu u čijoj auri, uz umjetničko-estetske, svjetlucaju i plameni franjevačke duhovnosti. Slično kao što Sveučilište u Mostaru ima svoje korijene u Franjevačkoj teologiji koja je 1895. godine osnovana u Mostaru, tako i Akademija likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu ima korijene u Franjevačkoj galeriji i umjetničkom ozračju koje se oko nje formiralo. Tijekom više od dvadeset godina postojanja svoj edukacijski i umjetnički doprinos izgradnji i profiliranju širokobriješke Akademije davali su i daju profesori koji u sebi nose iskustvo s različitih likovnih akademija, iz Zagreba, Sarajeva i Beograda. Uz njih, stasala je i afirmirala se skupina nastavnika koji su sve svoje akademske kvalifikacije stekli na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru.
Od 2011. godine na čelu ALU-a je dekan profesor Stjepan Skoko. Od kada je diplomirao na zagrebačkoj Akademiji 1986. godine, djeluje na različitim poljima umjetničkog života. Imao je 26 samostalnih izložbi (Široki Brijeg, Mostar, Ljubuški, Čitluk, Sarajevo, Zagreb, Split, Metković, Opuzen, Klek, Ploče, Freiburg, Leipzig…) te više od 30 skupnih. Izveo je i postavio više od 40 skulptura na javnim mjestima u BiH i inozemstvu. Uvršten je u svjetsku monografiju skulptura u javnim prostorima “Destination Art” autorice Amy Dempsey u izdanju ugledne izdavačke kuće Thames & Hudsson iz Londona. S dekanom Skokom razgovarali smo o današnjem stanju na širokobriješkoj Akademiji likovnih umjetnosti.
Akademija likovnih umjetnosti od sljedeće akademske godine prelazi na novi sustav obrazovanja, s tri godine preddiplomskoga studija i dvije diplomskoga?
– Tako je. Do sada je na Akademiji postojao samo integrirani studij koji je trajao pet godina. Po novom, bolonjskom modelu, tzv. modelu 3 + 2, raspisan je natječaj za sljedeću akademsku godinu koji je u tijeku još ovaj tjedan. Uz trogodišnji preddiplomski studij, studenti sada mogu upisati i dvogodišnji sveučilišni diplomski studij. Natječaj je raspisan za smjerove slikarstva, kiparstva, grafike te, prvi put ove godine, grafičkoga dizajna. Dakle, nakon završenog dvogodišnjeg diplomskog studija steći će zvanje magistra slikarstva, kiparstva, grafike ili grafičkog dizajna. Upis na diplomski studij podrazumijeva završen bivši studij na Akademiji ili preddiplomski studij na nekom od srodnih studija u BiH ili inozemstvu. Pristupnici koji budu primljeni na studij dužni su u prvom i drugom semestru položiti repetitorne kolegije.
Što će uvođenje novih studija značiti za Akademiju likovnih umjetnosti?
– Uvođenje novih studija ima višestruko pozitivno značenje. Najprije će omogućiti potpunu usklađenost sa sličnim studijima u okruženju, što će značiti veću mobilnost i studenata, a vjerujem i nastavnika, te time pojačati suradnju s ostalim umjetničkim akademijama. Također, značit će veću kreativnost, inovativnost te prepoznatljivost u regionalnim i međunarodnim okvirima. Svakako vrijedi istaknuti uvođenje novog studija grafičkoga dizajna, što će značajno unaprijediti istraživački i umjetnički rad studenata i nastavnika. Ovaj studij predstavlja dodatnu atraktivnost u ponudi Akademije u Širokom Brijegu jer smo u posljednje vrijeme imali dosta upita vezanih uz pokretanje studija grafičkog dizajna. Ovaj novi studij pokrenut je u suradnji sa Sveučilištem Sjever iz Varaždina, što dodatno obogaćuje suradnju između Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišta Sjever, koja je već ranije započela otvaranjem zajedničkih doktorskih studija sa sveučilištima u Austriji i Mađarskoj.
U posljednje vrijeme svjedoci smo pojačanih radova na ALU-u Široki Brijeg. Možete li nam konkretnije reći o čemu je riječ?
– Na Akademiji se trenutačno intenzivno radi na realizaciji eksperimentalnih radionica za obradu različitih materijala, poput stakla, metala, bronce, aluminija, prokroma, keramike, drva i kamena. Naime, kod izloženih eksponata ljudi vide samo gotovo djelo, a ne vidi se i ne prepoznaje se uloženo vrijeme u to djelo, svi oni pokušaji i pogreške, odbačene varijante, kao i brojne ispravke učestale u svakom kreativnom procesu. Također, uz uloženo vrijeme, bitna je i motivacija te poznavanje područja u kojem se želi biti kreativan. Dug je put od ideje do konačnog uratka. Ove su radionice nužne u obrazovnom procesu za razvoj novih studija, a cilj je da se kroz radionički pristup uđe u kreativni proces. One također Akademiji omogućuju raznovrsniji, kako stvaralački tako i obrazovni proces, a značit će veću ponudu njezinih sadržaja u budućnosti.
Odakle dolaze studenti na Akademiju, odnosno koliko je Akademija otvorena za studente izvan Bosne i Hercegovine?
– Slobodno mogu kazati kako je od svoga osnutka do danas Akademija postala glavni generator u “sustavu likovne umjetnosti”, ne samo u Širokom Brijegu, Mostaru i Hercegovini nego i mnogo širim okvirima te različitim kontekstima. Pokazatelj značaja i ugleda Akademije je i činjenica da su za nešto više od dvadeset godina postojanja kroz njezine klase prošli studenti iz BiH, Hrvatske, Ukrajine, Slovenije, Crne Gore, Srbije, Njemačke, Slovačke, Albanije, Italije i SAD-a. I danas na našem poslijediplomskom doktorskom studiju Ars Sacra studiraju studenti koji su svoje sveučilišne diplome stekli u Veneciji, Rijeci, Zagrebu, Sarajevu, Prištini… Dakle, vrata Akademije otvorena su svima.
Kakav je vaš stav o integraciji Sveučilišta u Mostaru?
– Ovaj naš potez, odnosno izmjena sustava studiranja samo je još jedan korak u intenzivnom procesu integracije Sveučilišta u Mostaru koji se odvija u proteklih godinu dana jer znači usklađivanje s europskim sustavom umjetničkog obrazovanja, a uklapa se u nedavno usvojenu petogodišnju strategiju SUM-a. Dakle, proces znači dodatnu prepoznatljivost u znanstvenom i umjetničkom smislu. Također se odnosi na otvaranje novih studijskih programa po mjeri europskih standarda. Kad je riječ o integraciji SUM-a, značajno je istaknuti ujednačavanje prava i obveza svih članica i sudionika koji čine Sveučilište. To je bila i preporuka prilikom nedavne reakreditacije Sveučilišta u Mostaru od Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske, gdje je Akademija zadovoljila tražene standarde u svim kategorijama, a Sveučilište je dobilo veliku ulaznicu za priznavanje i nostrificiranje svojih diploma u zemljama Europske unije. U Povjerenstvu za reakreditaciju, koje je imalo dvadesetak članova, bili su stručnjaci iz sedam europskih država. To nam je daljnji poticaj u nastavku puta izvrsnosti kojem ćemo težiti u budućnosti. Svi ovi projekti koje sam spomenuo pokrenuti su zbog naznačenog smjera izvrsnosti, kako u obrazovnom tako i u umjetničkom području. Ukratko, integracija znači brže i potpunije integriranje u europski obrazovni sustav.
Kakvi su planovi ALU-a u bližoj i daljoj budućnosti?
– Bez obzira na teško stanje u društvu, koje se odražava i na ovu instituciju, nužno je širenje i razvijanje Akademije. Prvi je korak stabiliziranje i jačanje postojećih studija kako bi svake godine bili što stabilniji i kvalitetniji. Usporedno bi trebalo raditi na daljnjem poboljšanju infrastrukturnih uvjeta na Akademiji. Što se tiče druge faze razvitka, s novim bolonjskim modelom preddiplomskog i diplomskog studija imamo mogućnost, postupno i u skladu s mogućnostima, otvarati dodatne studijske programe, primjerice, restauraciju, art-video film, režiju, montažu ili scenografiju. To će, naravno, ovisiti o materijalnim i kadrovskim kapacitetima kojima budemo raspolagali.•
www.vecernji.ba
