POSUŠJE: Stećci u Dugom polju na Blidinju uvršteni na Listu svjetske baštine UNESCO-a

Za upis na Listu svjetske baštine bilo je predloženo 30 nekropola, od toga 22 iz BiH. U Hercegovini je očuvan velik broj nekropola stećaka, među kojima su bili posuški steći Nekropole Dugo polje na Blidinju.

 

 

Nekropola Dugo polje sastoji se od 150 stećaka, raspoređenih u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Od toga 72 su ploče, 59 sanduci, 14 visoki sanduci, četiri sljemenjaka sa podnožjem i jedan sljemenjak bez podnožja. Mali broj stećaka je orijentisan u suprotnom pravcu, jugoistok-sjeverozapad.

Između stećaka je uočeno nekoliko nepravilnih fragmenata ploča i sanduka utonulih u zemlju. Svi stećci su klesani od krečnjaka sa obližnjeg kamenoloma ispod padina Vrana ili iz Zreonice, gdje je takođe bio jedan kamenolom. Oko sredine nekropole su ostaci objekta u koji su mještani ugradili nekoliko sanduka sa nekropole.

Ukrašena su 32 stećka. Među njima je pet ploča, 22 sanduka i pet sljemenjaka. Kao ukrasni motiv najzastupljenije su rozete (ukupno 34 primjerka). Pojavljuju se sa četiri, pet i više listova, same ili u kombinaciji sa polumjesecom. U većini slučajeva su plastične, ali ima ih i urezanih u kamenu. Po kvalitetu obrade ističu se stilizovane rozete na jednom sljemenjaku.

Različiti motivi

Motiv krsta se pojavljuje 19 puta, u četiri slučaja stilizovan, a u jednom kao dvostruki krst. Interesantna kombinacija motiva na jednom stećku predstavlja jednu od osobenosti nekropole – dva kraka krsta se završavaju kao sidro, a dva kao trolisni ljiljani. Svi krstovi su plastični. Polumjesec se pojavljuje 16 puta, najčešće u kombinaciji sa rozetom i redovno je plastičan.

Bordure se pojavljuju kao okvirovi ploha, u vidu zavojitih linija sa spiralama ili trolistovima u slobodnim površinama i kao cik-cak urezane linije. Neke su linije u obliku velikog slova „S“, a neke su odvojene spirale. Interesantan je stećak u obliku sanduka na čijoj je gornjoj strani bordura od urezane linije i uz nju gusto poredanih spiralnih linija sa obje strane. Kružni vijenci se pojavljuju 8 puta na četiri spomenika. Većinom su tordirani.

U pet slučajeva su rozete unutar ovih vijenaca. Tordirano uže, koje je inače veoma rasprostranjen motiv na stećcima u Hercegovini, na tri sljemenjaka uokviruje donju ivicu krovnih ploha stvarajući iluziju strehe kuće, odnosno kapka sanduka. Najljepše ukrašeni sljemenjaci i sanduci imaju tordirano uže i na vertikalnim ivicama. Na nekima je uklesan friz od trake sa urezanim kukicama, povijene linije s trolistovima ili povezanim spiralama.

Na tri mjesta pojavljuje se štit sa mačem, a na jednome usamljen mač. Dva štita su ukrašena heraldičkim znacima – rozete ili dijagonalne pruge sa biljnim ornamentom u obliku ljiljana.

Nerazjašnjen je motiv na jednom stećku u obliku sanduka. Najviše podsjeća na neki alat. Vrlo rijedak motiv je krst koji ima uspravni duži krak, na gornjoj strani završen kružnicom. Do krsta je, na je na jednom stećku, uklesan polukrug sa drškom, najvjerovatnije srp.

Motivi životinja

U figuralne predstave spada pet scena lova, dvije turnira, dva kola (jedno žensko i jedno mješovito) i jedna scena od tri figure koje izlaze iz kule. Turniri su pješački, sa buzdovanima i mačevima. Žene se javljaju u paru na tri spomenika. Na jednom mjestu su urezanim konturama prikazane tri žene zajedno, u dugim haljinama i bez ruku. Na dva mjesta se pojavljuje po jedna žena sa psom i druga sama, sa visoko uzdignutim dugim rukama.

Osamljene životinje – mlada srna sa podignutom glavom i konj, prikazane su na dva stećka. Jedanput se pojavljuje i osamljena ruka.

U najzanimljivije figuralne prikaze spada scena sa fantastičnom životinjom, najvjerovatnije predstavlja krilatog konja sa zmijom. Tri figure sa rukama na prsima i pet muških figura sa visoko podignutim rukama, takođe su nejasnog, simboličnog značenja.

Najstariji stećci nekropole Dugo polje datovani su u drugu polovinu 14. vijeka. To su slabo obrađene i neukrašene ploče na istočnom dijelu nekropole. Nekropola se razvijala u jugozapadnom pravcu, gdje su stećci preciznije oblikovani u visoke sanduke i sljemenjake i redovnije ukrašavani. Desetak stećaka na sjeveroistoku spada, takođe, u novije doba, 15.vijek.

Uvrštenje na UNESCO-ovu listu trajalo sedam godina

Inače, Ministarstvo civilnih poslova BiH nositelj je cjelokupnog projekta, a 2. studenog 2009. godine, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi spomenici, koji predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u tim zemljama, postali dio svjetske baštine.

Bio je to projekt za koji su se četiri zemlje opredijelile bez ičijeg poticaja sa strane, uključujući i UNESCO, prvi takav poslije ratnih sukoba na Balkanu devedesetih godina. Odlukom da sudjeluju u projektu, odlučile su pružiti izuzetan doprinos sveukupnom svjetskom kulturnom naslijeđu.

Za upis na Listu svjetske baštine predloženo je 30 nekropola, od toga 22 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka – približno 60.000, u Hrvatskoj ih je oko 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100. Naziv nominacije je “Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici”, javlja N1.

Posušje.net