Prodana žičara na Blidinju u vlasništvu Lareko doo, poduzeća koji je uzeo u zakup skijalište 2013.
Čitajući naslove članaka po novinama i portalima o prodaji žičare na skijalištu Risovac svi pomislimo na najgore. Da, žičara više nije u vlasništvu JP Parka prirode Blidinje, na svu sreću nije došlo do onog najgorega. Kako Blidinje.Net doznaje žičara je trenutno u vlasništvu poduzeća Lareko doo – Blidinje Ski and Nature Parka koji su uzeli u zakup skijalište 2013.godine. Velika je sreća što na sudu žičaru nije kupio netko treći koji bi je mogao dalje prodati ili čak demontirati i odvesti s Blidinja.
Zbog tužbe djelatnika za neuplaćene doprinose i plaće, JP Park prirode Blidinje – Risovac više nije vlasnik žičare koja se nalazi na prostoru ovog parka prirode. Naime, “Večernji list” je u posjedu zaključka Općinskog suda u Konjicu od 18. 12. 2015. u kojem se nalaže ovršni postupak nad dijelom pokretne imovine ovog poduzeća.
Zahtjev HNŽ-a
“Općinski sud u Konjicu, sutkinja Senada Dautbegović, u izvršnom postupku tužitelja izvršenja Danijel Kovačević i dr. Jablanica, protiv izvršenika JP Park prirode Blidinje – Risovac, Jablanica, radi naplate novčanog potraživanja , v.sp. 1238,85 KM dana 18. 12. 2015. donio je zaključak kojim se određuje prva prodaja pokretnih stvari izvršenika, i to četverosjed 4CLF Doppelmaje”, stoji u spomenutom dokumentu. Izvršenje ove ovrhe pokušao je spriječiti HNŽ koji je, uz Zapadnohercegovačku i Hercegbosansku županiju, suosnivač ovog parka prirode.
Naime, HNŽ je 2. veljače 2016. uputio zahtjev za žurno sazivanje Skupštine JP Park prirode Blidinje – Risovac u kojem se navodi da je u tijeku postupak ovrhe nad Javnim poduzećem Park prirode Blidinje temeljem pravomoćnih sudskih odluka u vezi s potraživanjima iz radnog odnosa. U dopisu upozoravaju kako je postupak ovrhe zakazan za 5. veljače, da je ovo javno poduzeće u teškom financijskom stanju, te da mu prijeti blokiranje računa.
“Temeljem prava suosnivača , a u vezi sa sporazumom o preuzimanju prava i obveza osnivača JP Park prirode Blidinje d.o.o. Posušje od 4. veljače 1999. godine, predlažemo žurno organiziranje i održavanje Skupštine Društva, koja bi u sklopu svojih mjerodavnosti razmotrila nastalo stanje i poduzela aktivnosti u vezi s imenovanjem odnosno produljenjem mandata članovima Nadzornog odbora Društva, te također poduzela daljnje aktivnosti na stabiliziranju poslovanja Društva”, stoji u dopisu koji je Vlada HNŽ-a uputila na adrese predsjednika vlada ZHŽ-a i HBŽ-a. Iako je dopis upućen tri dana prije datuma izvršenja ovrhe, druge dvije županije, koje su suosnivači JP Park prirode Blidinje – Risovac, nisu reagirale, Skupština Društva nije sazvana, te je ovršni postupak izvršen.
Da je žičara prodana, potvrdio nam je i ravnatelj JP Parka prirode Blidinje Zdravko Kutle. Iako se u zaključku suda navodi iznos potraživanja od 1238,85 KM, Kutle kaže kako je ovrha rezultat tužbi većeg broja radnika čija su potraživanja oko 250.000 KM.
“Riječ je o dugu nastalom od 2002. godine do 2010. do našeg dolaska, odnosno do promjene uprave. U spomenutom razdoblju nisu plaćani doprinosi ni plaće radnicima. Budući da više od dvije godine nije bilo uprave u ovom javnom poduzeću, radnici su se žalili na sudu”, kaže Kutle. Dodaje kako je u ovom slučaju napravljen sudski propust, ali i da bi radnici tužbu vjerojatno dobili i bez tog propusta.
Procjena vještaka
“Radnici bi vjerojatno tužbu dobili jer im je tadašnji direktor potpisao dokumente da su bili na poslu”, ističe Kutle. Navodi kako je došlo do izvršne sudske nagodbe, odnosno procjene pokretne imovine od sudskog vještaka. Tako je žičara na Blidinju, koja je prije petnaest godina vrijedila nekoliko milijuna KM, sada procijenjena na svega 220.000 KM, a prodana je za nešto više od 100.000 KM.
“Ta žičara je prodana ljudima koji je unajmljuju, tako da je ispalo, tako reći, ugodno s korisnim”, kaže Kutle. Ovakav stav uprave PP Blidinje je zanimljiv ako uzmemo u obzir činjenicu da će se prodajom žičare ovaj park prirode naći u još lošijoj financijskoj situaciji s obzirom da ostaje bez godišnje najamine, te se postavlja pitanje jesu li se dugovanja mogla riješiti nekim drugim sredstvima s obzirom da neki od osnivača redovito izmiruju svoje obveze prema ovom javnom poduzeću.
vecernji.ba/Foto:Blidinje.net
