RTV Herceg Bosne odgovor je na nemogućnost ostvarenja prava Hrvata na javni kanal

Radiotelevizija Herceg Bosne iz Mostara, koja je jedini javni bosanskohercegovački medij na hrvatskom jeziku, ponudila je mogućnost građanima da dragovoljno pomognu ovoj kući jednom markom kako bi poboljšali program i riješili financijske probleme. Ravnateljica RTV Herceg Bosne Slavica Karačić u intervjuu za Večernji list BiH ističe kako se ne radi o pristojbi nego dragovoljnom prilogu.

Večernji list: Kako ste zamislili plaćanje svojevrsne RTV pristojbe? Što građane očekuje kada dođu na šaltere EP HZ HB?

– Ne bih rekla pristojbe. Kada bi nam barem briga bila kako prikupiti novac od pristojbe. Nažalost, nije tako. Više puta sam naglašavala kako se naša medijska kuća ne može financirati iz RTV pristojbe jer nije dovoljno javna, unatoč činjenici o potpunom vlasništvu općina, gradova i županija, pa kao takva ne može sudjelovati u prikupljanju i raspodjeli sredstava od RTV pristojbi. Ali kao odgovor na vaše pitanje, “pristojbu” smo zamislili kao mogućnost plaćanja dragovoljnog priloga i upravo to – mogućnost, ni manje ni više. Mogućnost izravnog sudjelovanja u stvaranju boljih uvjeta za rad bosanskohercegovačkog medija na hrvatskom jeziku. Nekako razmišljam kako smo odavno apsolvirali činjenicu nužne potrebe medija na hrvatskom jeziku.

Kakav će taj medij biti, ovisi o svima nama. Znači, građani, ako žele, mogu pri plaćanju računa za struju u JP EP HZ HB uplatiti i 1 KM kao dragovoljni prilog koji bi poslije bio prebačen na račun RTV HB.

Večernji list: A kako će taj iznos platiti oni koji svoje račune plaćaju putem elektroničkog bankarstva?

– Princip je uvijek isti. Plaćanje je dragovoljno, bilo na šalteru JP bilo e-bankarstvom. Navedeni iznos nije oporeziv, tako da je i računica jednostavna za sve, i one koji žele i one koji ne žele podržati naš rad na ovaj način.

Večernji list: Kakva su, objektivno, očekivanja? Kojim ćete prikupljenim iznosom biti zadovoljni?

– Teško je govoriti o očekivanjima. Nekoliko prvih mjeseci pokazat će istinsko razmišljanje naših gledatelja i onih koji to nisu, ali žele biti, no postojeće tehničke (ne)mogućnosti im priječe. O nekoliko čimbenika ovisit će uspjeh ovog projekta. Prvi je svijest građana o potrebi medija na hrvatskom jeziku. Drugi je svakako svijest o tome što RTV po svojoj strukturi jest. Treći čimbenik je razina uspješnog približavanja građanima stvarne svrhe projekta s naše strane. Četvrti je dobra volja i nacionalna (u pozitivnom smislu) svijest građana. I još cijeli niz čimbenika… Veliki je zadatak pred nama svima. Iskreno, ne očekujem slijepo prihvaćanje ideje. Jasne su mi i dvojbe i prijepori koje građani vide u ovakvom načinu prikupljanja sredstava. Jasna mi je i činjenica kako nismo “vidljivi” svugdje gdje trebamo biti, pa stoga su i logične dvojbe. Svjesni smo mi svih nedostataka i upravo zbog toga upuštamo se u ovu avanturu “podijeljene odgovornosti” kako bismo u konačnici mogli ispuniti očekivanja svih onih koji osjećaju potrebu za medijem na hrvatskom jeziku.

Večernji list: Građani obično ne vole novi “namet”. Što im možete obećati za jednu marku?

– Cijela poanta priče i jest u tome da se ne radi o nametu, već o izrazu dobre volje. Mi, naime, nećemo ni znati tko su naši donatori, što na neki način nije ni fer. Ali ne želimo zalaziti u sive zone kada je zaštita osobnih podataka u pitanju.

Večernji list: Mogu li oni koji ne plaćaju jednu marku za RTV HB imati “neugodnosti”?

– Kao što sam kazala, samo je vlastita savjest granica…

Večernji list: Često se mogu čuti komentari da Hrvati i ne zaslužuju RTV kuću na svome jeziku kada jedan RTV Vogošća ima veći proračun od RTV Herceg Bosne, da ne spominjem javne televizije BHRT, RTRS, FTV?!

– Vjerujem kako najviše negativnih komentara na ovaj naš projekt potječe upravo iz tog razočarenja činjenicom kako smo uspjeli uništiti svaki projekt medija na hrvatskom jeziku koji je ikad bio kreiran na prostoru BiH. Građani su jednostavno izgubili povjerenje i nisu sigurni kamo njihov novac odlazi i kako se troši. S jedne strane, briga je opravdana jer u dosadašnjem radu nije se dalo transparentno utvrditi ni tok novca ni metode upravljanja. Ono što čvrsto mogu obećati, a nerado dajem obećanja, jest kako će svaki pristigli novčić (jer u konačnici naš rad financiraju porezni obveznici) biti transparentno utrošen i javnost će biti informirana o istom. Naša je zadaća informirati javnost o stvarnim troškovima rada RTV HB, kao i izvorima prihoda. Nadam se kako ćemo u tome uspjeti. Jer sve dvojbe dolaze iz nepoznavanja procesa i sustava te iskrivljenih činjenica i predrasuda. To su vjetrenjače s kojima se moramo izboriti u prvom redu. A zatim dolaze oni trajni skeptici i rušitelji svega konstruktivnog u ovom narodu. S takvima ćemo malo lakše na kraj. Jako nam je bitno da prosječan čovjek istinski shvati svrhu ovog projekta, kao i da razumije proces rada RTV-a i u tom smislu stvarne potrebe za izvorom financiranja, barem na razini Vogošće, da me se krivo ne shvati…

Večernji list: Budući da je Zakon o RTV sustavu Parlament proglasio neprovedivim te je naloženo donošenje novoga, mislite li da bi se u njegovu okviru mogao pronaći prostor i za druge javne medije?

– Mislim kako hrvatski narod u BiH nikako ne treba odustati od Ustavom zajamčenih prava. Kanal na hrvatskom jeziku pri javnom RTV sustavu svakako je cilj. Naš medij u ovoj formi samo je odgovor na nemogućnost konzumiranja spomenutih prava. Možda bi RTV HB postojao i u idealnom medijskom prostoru, ali bi svakako s postavljenim ciljem i misijom bio znatno drukčiji.

S druge strane, težimo pravednijem društvu u kojem cijenjenje vlastitog nužno ne znači nepoštivanje i destrukciju tuđeg. Ne želim stvari postavljati u odnos “naše” i “tuđe”, ali u Bosni i Hercegovini trebamo naučiti stvari nazivati stvarnim imenom i istinski živjeti multietničnost i multikulturalnost, a ne samo deklarativno. I držati se slova Ustava. Ako se stvari žele postaviti pravedno, a ne po sili jačeg, novi zakon trebao bi biti upravo takav, pravedan.

Večernji list: Kako sada funkcionirate financijski?

– RTV HB financira se iz proračuna općina, gradova i županija s većinski hrvatskim stanovništvom. Naši vlasnici, 20 općina i gradova i dvije županije, po nekoj dinamici uplaćuju iznose planirane proračunom na naš račun. Do sada je način planiranja bio neobičan i nerealan te je kao takav prouzročio akumulirani gubitak kojeg velika većina građana nije ni svjesna. Temeljna zadaća u ovoj proračunskoj godini je staviti dug pod kontrolu i napraviti realan plan saniranja. Središnji ured za Hrvate izvan RH financirao je rekonstrukciju dnevničkog studija RTV HB te nas podržava kroz projekte. Planirali smo se aktivnije postaviti prema alternativnim izvorima financiranja. Svjesni smo kako samo proaktivnim nastupom možemo popraviti situaciju.

Večernji list: Jedna od zamjerki koje ističu građani jest da imate malo vlastite produkcije. Je li to točno i kako to izmijeniti?

– To je još jedna zabluda. S obzirom na uvjete rada, imamo zavidnu proizvodnju programa. Samo u prošloj godini imali smo 190 izravnih prijenosa. Drugo je pitanje kakva su očekivanja građana. Teško je konkurirati komercijalnim medijima kojima je svrha zabava. To nije naša priča. Često čujemo komentar kako nemamo dovoljno filmova i serija. Nećemo ih ni imati. Naš temeljni cilj je imati čvrstu informativu i sadržaje koji se tiču života na našim prostorima. Domaći sport, kultura, religija, školstvo, zdravstvo… Također, cilj nam je potaknuti i aktivno sudjelovati u promidžbi domaće TV produkcije (dokumentarne u prvom redu, ali i igrane) na hrvatskom jeziku. U nekoj daljoj budućnosti, ako preživimo nevolje i stavimo se na čvrste noge, možemo razmišljati o dvama kanalima koji bi pokrili sve potrebe medija na hrvatskom jeziku (uključujući filmove, serije i sl.). Za sada su nam visokobudžetni noviji filmovi i serije nedostižan luksuz.

Večernji list: Televizija je obilježila drugi rođendan i emitirala je eksperimentalno. Kakav iskorak vidite u budućnosti u programskom smislu?

– Velika želja nam je privesti eksperimentalnu fazu kraju. No, to ne ovisi samo o našoj dobroj volji. Ovisi o dobroj volji svih naših građana i našem umijeću da s malo napravimo puno. Želimo biti prisutni na svim prostorima koji imaju potrebu za medijem na hrvatskom jeziku. Želimo osluškivati bilo naših gledatelja i ispuniti njihova očekivanja u tehničkom i programskom smislu. Nadam se svečanoj proslavi trećeg rođendana bez daljnjeg eksperimenta. Po prirodi sam optimist pa si dopustim ovakve projekcije.

Večernji list: BiH kasni s digitalizacijom. Nedavno je objavljeno da je HAKOM zatražio gašenje analognog signala, odnosno odašiljača. Kako će to utjecati na vaš rad?

– Istina. Nevolja ne dolazi sama… Naime, prevedeno, regulator od nas zahtijeva gašenje velikog broja odašiljača do kraja ove godine. Problem je kompleksan, ne pogađa samo nas i zahtijeva angažman cijele države. Nadamo se kako će odgovorni, a tu u prvom redu mislim na resorno državno ministarstvo, Parlament BiH i Regulatornu agenciju za komunikacije BiH, imati sluha te iznaći kvalitetno privremeno rješenje do onog konačnog, digitalizacije cijelog sustava emitiranja u BiH.

VL