Samo su sarajevske općine godišnje dobivale 1,5 milijuna KM koji su oteti hrvatskim područjima

Broj stanovnika, kao glavni kriterij raspodjele javnih prihoda u FBiH, zbog izostanka popisa stanovništva u BiH pune 22 godine, otvorio je prostora manipulacijama, piše Večernji list BiH. Pokazao je to i novi način raspodjele prihoda u FBiH čijim donošenjem izlazi na vidjelo činjenica kako je pojedinim općinama uplaćeno mnogo više prihoda nego što im prema broju stanovnika i prema preliminarnim rezultatima popisa iz 2013. pripada, dok su drugima godinama umanjivani prihodi.

Odluka ministrice Milićević

Odluka federalne ministrice financija Jelke Milićević o novom načinu raspodjele prihoda koja, umjesto procjena Federalnog zavoda za statistiku, koristi preliminarne rezultate popisa stanovništva iz 2013. razljutila je bošnjačke stranke te izazvala buru njihova nezadovoljstva. Ali i otvorila pitanje kome je Federalni zavod za statistiku išao na ruku, a koga je oštetio svojim procjenama. U većini slučajeva oštećene su općine s hrvatskom većinom. Iznimki ima i kad su u pitanju većinski bošnjačke općine u FBiH. Procjene Federalnog zavoda za statistiku najviše su išle na ruku sarajevskim općinama koje su ubirale gotovo 1,5 mil. KM prihoda više na godišnjoj razini.

Značajnih odstupanja procijenjenog u odnosu na broj stanovnika utvrđen popisom iz 2013. bilo je u gotovo svim krajevima FBiH. Primjerice, općina Cazin je, prema popisu iz 1991., imala 63.409 stanovnika. Prihodi su joj, prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku, dijeljeni na osnovi procjene kako ima manje 62.959 stanovnika. Preliminarni rezultati popisa pokazuju da je Cazinjana 69.411 te im se prihodi za 2016. uvećavaju za 426.405 KM. U istoj županiji USŽ, ali drugoj općini Velikoj Kladuši koja je prema popisu iz 1991. imala 52.509 stanovnika, Federalni zavod za statistiku prilično ide na ruku te daje procjenu o 47.269 stanovnika. Popis iz 2013. pokazuje kako je stanovnika u Velikoj Kladuši znatno manje – 44.770 te ova općina u 2016. ostaje bez 232.000 KM prihoda. Općini Odžak Federalni zavod za statistiku u procjenama smanjuje broj stanovnika za 6198. Prema popisu iz 1991., ova je općina imala 30.056 stanovnika. Federalni zavod procjenjuje kako ih je tek nešto više od 15.000. Popis iz 2013. pokazuje kako Odžak ima 21.289 stanovnika, što mu povećava prihode za 432.676 KM. Za više od 100.000 stanovnika Federani zavod za statistiku povećava broj stanovnika Tuzle u odnosu na pokazatelje iz popisa 2013. U slučaju Tuzle, Federalni zavod drži se skoro pa striktno podataka dobivenih u popisu 1991. prema kojem je Tuzla imala nešto više od 131.000 stanovnika. Popis urađen 2013. pokazuje kako se broj stanovnika u Tuzli smanjio na 120.000 te ova općina u 2016. ostaje bez 863.000 KM prihoda. S druge strane, Živinice su oštećene procjenama statističara u FBiH prema kojima imaju nešto više od 56.000 stanovnika. Popis iz 2013. pokazuje kako Živinice imaju 61.200 stanovnika i prihodi im se uvećavaju za 955.230 KM. U SBŽ, procjenama Federalnog zavoda, najviše su oštećeni Jajce i Kiseljak. Jajce je, prema popisu iz 1991., imalo 45.000 stanovnika. Federalni zavod procjenjuje kako je Jajčana trenutačno tek 24.000, dok preliminarni rezultati popisa iz 2013. pokazuju kako Jajce ima 30.758 stanovnika, što ovoj općini uvećava prihode za 455.668 KM. Procjene federalnih statističara za Kiseljak, koji je prema popisu iz 1991. imao 24.164 stanovnika, su da ova općina danas ima tek 20.545 stanovnika. Da je Kiseljačana ipak više pokazuju preliminarni rezultati popisa iz 2013. prema kojima Kiseljak ima 21.919 stanovnika. Broj prihoda ovoj općini tako se uvećava za 292.631 KM godišnje. Procjenama o broju stanovnika Federalni zavod za statistiku ide na ruku i Bugojnu. Prema popisu iz 1991., ova općina imala je 46.899 stanovnika. Procjene su bile da je Bugojanaca 37.146, dok rezultati popisa iz 2013. pokazuju kako se Bugojno nije oporavilo od etničkog čišćenja hrvatskog i srpskog stanovništva te je Bugojanaca 34.559, zbog čega Bugojno ostaje bez 257.000 KM prihoda u ovoj godini. Pokazalo se i kako su procjene federalnih statističara značajno nanijele štetu Čapljini, Posušju, Tomislavgradu, Livnu, Kupresu, Čitluku, Ravnom…, većinski hrvatskim općinama. Prema popisu iz 1991., Čapljina je imala 27.882 stanovnika. Federalni zavod za statistiku procijenio je kako ova općina ima 22.583 stanovnika, 5539 manje u odnosu na pokazatelje popisa iz 2013. prema kojima u Čapljini žive 28.122 stanovnika.

Koliko su općine izgubile?

Razlog je to uvećanju prihoda Čapljini u ovoj godini za 591.532 KM. Posušje je, prema popisu iz 1991., imalo 17.134 stanovnika. Procjene Federalnog zavoda bile su 16.069, a popis iz 2013. pokazao je kako u ovoj hercegovačkoj općini živi 20.698 stanovnika, što nosi povećanje prihoda za 466.119 KM. Tomislavgrad je, prema popisu iz 1991., imao 30.009 stanovnika. Federalni zavod procjenjuje kako se broj stanovnika smanjio na 26.524, a popis iz 2013. pokazuje trend porasta broja stanovnika na 33.032 zbog čega će proračun Tomislavgrada u ovoj godini biti bogatiji za 411.773 KM. Procjene Federalnog zavoda za statistiku smanjuju i broj Livnjaka s 40.600 prema popisu iz 1991. na 31.541. Preliminarni rezultati popisa iz 2013. pokazuju, da Livno ima 37.487 stanovnika te se prihodi ovoj općini uvećavaju za 359.518 KM. Među općinama zakinutim procjenama federalnih statističara je i Kupres, prije rata općina sa srpskom, a nakon rata hrvatskom većinom. Prema popisu iz 1991., Kupres je imao 9618 stanovnika. Federalni zavod procjenjuje kako je Kuprešaka danas tek 3289, dok popis iz 2013. pokazuje da na području ove općine žive 5573 stanovnika, što im povećava prihode za 194.390 KM. Čitluk je, prema popisu iz 1991., imao 15.083 stanovnika. Federalni zavod je broj stanovnika u ovoj općini procijenio na 15.843. Popis iz 2013. pokazuje kako ova općina bilježi porast broja stanovnika na 18.552 te ostvaruje rast prihoda od 142.135 KM. I općina Ravno također je zakinuta procjenama federalnih statističara. Ova općina uz samu granicu s RH prije rata pripadala je općini Trebinje, a samo mjesto Ravno imalo je manje od 200 stanovnika. Procjene Federalnog zavoda za statistiku su da Ravno ima 1433 stanovnika, čak 1895 manje u odnosu na preliminarne rezultate popisa iz 2013. prema kojima Ravno ima 3328 stanovnika i pravo na 137.955 KM prihoda više za godinu dana.

vecernji.ba