Smrtonosni “Plavi kit” stigao i u BiH, roditelji u panici
Opasnostima koje djecu vrebaju na internetu jednostavno kao da nema kraja. Zastrašujuće vijesti o zlostavljanju i samoubojstvima djece zbog nasilja na internetu smjenjuju jedna drugu, tako da je u suvremeno doba moderne informatičke tehnologije roditeljima iznimno teško na odgovarajući način zaštititi svoju djecu od sve većeg broja kriminalaca i različitih prijestupnika za tipkovnicama. Svi smo osjetljivi kada su djeca u pitanju, a ona sama u većini slučajeva nisu ni svjesna svoje ranjivosti u nepredvidivom moru informatičkih zamki koje čekaju u skrivenim zapećcima svjetske baze podataka.
Najnovija, možda i najstrašnija od svih do sada, opasnost za djecu na internetu krije se iza igre benignoga naziva koji može privući pozornost i znatiželju djece te tinejdžera – “Plavi kit”.
Roditelji traže savjete
Ovaj zastrašujući i morbidan internetski fenomen došao je i do Bosne i Hercegovine. Tvrdi to psiholog Dženan Skelić kojeg zabrinuti roditelji zovu i traže savjete.
– Razgovarao sam s nekoliko vidno zabrinutih roditelja koji me zovu i ne znaju što učiniti, izjavio je Skelić za medije. Iako, na svu sreću, u BiH, prema dosadašnjim podacima, nisu zabilježeni slučajevi smrti povezani s tom igrom, sve je više informacija diljem svijeta, a posebice u Rusiji gdje je ta zastrašujuća, uvjetno rečeno, igra odnijele živote na desetke tinejdžera i djece. Kako je kazao Skelić, djeca u BiH također su instalirala tu igricu, a vrlo je teško znati je li je dijete počelo igrati. – Čuo sam da su djeca otvarala i tražila igricu. Vrlo je teško isprva upratiti ako netko krene s igricom s obzirom na to da ona počinje banalnim stvarima. To, zapravo, i jest dobro objašnjenje kako je moguće da dođe do uvlačenja, smatra on.
Najranjivija populacija za tu igricu su adolescenti, upravo zato što se suočavaju s najznačajnijom životnom krizom, krizom identiteta, objašnjava Skelić. Situacija je dodatno komplicirana jer je nemoguće djelovati preventivno.
– Uvjetno rečeno, opasno bi moglo biti i razgovarati s djecom jer ih na taj način možemo uputiti na to. Najvažnije je biti u tijeku na kakve društvene mreže djeca odlaze, ali u suštini treba razgovarati s djecom i posvetiti im svaki dan pažnju, savjetuje on. I dok su roditelji s pravom zabrinuti, internetski stručnjak i softverski inženjer Amel Spahić ističe kako postoje određeni načini kojima bi roditelji mogli zaštititi svoje dijete.
– Zaštitu na društvenim mrežama vrlo je teško provesti izravnim nadzorom jer djeca uvijek mogu naći način kako stupiti u kontakt s pošastima. Ipak, takozvani Social Media Trackers pruža mogućnost zaštite interakcije na društvenim mrežama s adresama koje sadrže riječi ili fraze koje mogu upućivati na neprikladan razgovor ili post, savjetuje on. Prema mišljenju psihologa Skelića, cjelokupnu alarmantnu situaciju najbolje je riješiti u njezinu korijenu, točnije brisanjem igrice.
– Anonymousi su ti koji bi mogli to učiniti, a prema mojim saznanjima, pokušavaju doći do izvorišta igrice. Oni su trenutačno jedino dobro u ovom internetskom zlu, oni štite pojedinca od sustava, smatra on.
Pedeset zadataka
Smrtonosni “Plavi kit” dolazi iz Rusije te, prema eminentnim ruskim, ali i svjetskim medijima, povezan je sa smrću oko 130 tinejdžera diljem svijeta. Riječ je o računalnoj igri koja se igra preko društvenih mreža, a u kojoj tinejdžer mora izvršavati svakodnevne zadatke koji se pred njega postave. Tih “zadataka” zna biti oko pedeset, s time da je svaki bizarniji i morbidniji od prethodnog kako se ide prema kraju te “igre”. Prvi su relativno bezopasni, poput crtanja plavog kita na ruci (otkuda je i nastao naziv ove igre), dok kasniji uključuju gledanje bizarnih ili horor filmova, izbjegavanje prijatelja ili roditelja i samoranjavanje, a pedeseti i finalni zadatak uvijek je fatalan. Za tinejdžere koji sudjeluju u toj igri završni, pedeseti zadatak je počinjenje samoubojstva.
Prema medijskim napisima, policija u Rusiji povezuje samoubojstva s online skupinama do kojih tinejdžeri dolaze preko hahshtagova sinikit, f57, ff33… Ubrzo nakon objave, u inbox dolazi poruka s lažnih profila i igra može početi. “Moderatori”, kojih je navodno jako mnogo, vode djecu i tinejdžere kroz igru dajući im dnevne zadatke, s time da, ako igrač odluči prestati, slijede prijetnje i zastrašivanja ubojstvima roditelja, objavama kompromitirajućih fotografija koje su im do tada djeca slala (kao dio zadataka) i tako dalje. Potvrda realiziranoga zadataka najčešće se vrši slanjem fotografije, što organizatori mogu iskoristiti protiv igrača. Igra je, sudeći prema izvješću s BBC-ja, najraširenija u Rusiji, a postaje sve prisutnija u Ukrajini, Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj i Engleskoj. U slučaju da primijetite kako je dijete upoznato ili se pak uključilo u neke opasne izazove na društvenim mrežama, poput spomenutog “Plavog kita”, porazgovarajte s njim o tom fenomenu, objasnite što je to i upozorite na manipulativnu prirodu igre koja je na koncu fatalna. Svakako se savjetuje roditeljima imati nadzor nad korištenjem interneta. Edukacija i nadzor su itekako nužni jer je smrtonosni “Plavi kit” zaplovio i morima našeg interneta na kojem je svakog dana sve više malih “kupača” nesvjesnih opasnosti i bez ikakvoga nadzora, a ljudi koji se kriju iza ovog zlokobnog lika čekaju upravo na njih.
vecernji.ba
