ŠTO SU REKLI PREDSTAVNICIMA SAD I EU? Donosimo detalje hrvatske diplomatske akcije spašavanja BiH

U tjednu na izmaku najviši hrvatski dužnosnici u BiH poduzeli su svojevrsnu diplomatsku ofanzivu kako bi upoznali najvažnije međunarodne dužnosnike u BiH, europske parlamentarce i čelnike EU s prijedlozima Izmjena Izbornog zakona i opasnostima po BiH ukoliko se taj zakon ne izmjeni, piše Hrvatski Medijski Servis.

Čini se kako je ovaj potez bio nužan zbog brojnih neistina koje svakodnevno javnosti plasira političko i medijsko Sarajevo, kako bi diskreditiralo prijedloge HNS BiH, zadržalo satus quo, očito planirajući ponovnu majorizaciju Hrvata, nesvjesno kako takvim pristupom svjesno illi ne ruše BiH.

Dok je predsjedatelj Predsjedništva BiH, predsjednik HDZ BiH i HNS Dragan Čović u Strasbourgu o nužnosti izmjena Izbornog zakona govorio članovima Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta, te s dosadašnjim pomacima na europskom putu upoznao predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska i šeficu vanjske i sigurnosne politike EU Federicu Mogherini za to vrijeme su hrvatski parlamentarci u BiH detaljno obrazlagali HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona dužnosnicima Američkog veleposlanstva, Visokom predstavniku Inzku, specijalnom predstavniku EU Wigemarku, savjetniku europskog povjerenika za politiku proširenja Johanesa Hahna.

Čović s članovima Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta

-Za održavanje izbora 2018. godine poznata je demokratska praksa, potreban nam je izborni zakon koji može i primijeniti izborne rezultate, kazao je u Strasbourgu članovima Vanjskoplitičkog odbora Europskog parlamenta, na čijem je čelu bliski suradnik njemačke kancelarke Angele Merkel David McCalister.

Čović je europskim parlamentarcima pojasnio kako se nakon presude Ustavnog suda BiH, po apelaciji Bože Ljubića mogu samo djelomično provesti izborne rezultate. Podsjetio je kako je Izborni zakon nametnut od strane visokog predstavnika 2000. godine i naglasio kako će njegova nužna promjena dugoročno doprinijeti i demokratizaciji i stabilnosti naše zemlje.

-Iz današnje perspektive jasno je da su te promjene ( nametnute od visokog predstavnika, op hms.) bile potpuno suprotne našem ustavu i njegovim polazišnim načelima, što je verificirano relevantnim odlukama Ustavnoga suda BiH. Izborni zakon je diskriminatoran prema konstitutivnim narodima, na što ukazuje nekoliko značajnih odluka Europskoga suda za ljudska prava i to je nedopustivo, kazao je Čović, te dodao:

-Nasuprot tomu, želimo osigurati vlasništvo političkog procesa sva tri konstitutivna naroda. Jer vlasništvo političkog procesa političkih sudionika, naročito u multietničkom i multinacionalnom ambijentu i državi, osigurava prijeko potrebnu političku stabilnost i održivost, te želimo spremno doprinositi “zajedničkoj perspektivi EU”, kazao je.

Napomenuo je kako su rezultati posljednjeg popisa stanovništva pokazali da 96 posto stanovništva BiH jasno izjašnjava svoju pripadnost trima konstitutivnim narodima, čime su i dali do znanja da je BiH, uz sve probleme i izazove u zadnjih 25 godina, ipak koliko – toliko uspjela zadržati svoj slojeviti multietnički karakter.

Uz nužnost izmjena Izbornog zakona Čović je naglasio kako je za samoodrživost BiH važno pruerditi na načelima federalizma, što u trima rezolucijama preporučuje i Europski parlament

-Kao što je i Eeuropski parlament više puta podsjećao, od EU trebamo, uz mišljenje o kandidacijskom statusu, i razgovor o uspješnim modelima federalizma u EU, te u tom smislu pokrenuti dijalog kako bismo došli do opipljivih rezultata i dugoročne samoodrživosti. Ne samo radi nas, države koja se nada kandidacijskom statusu, screaningu i nastavku procesa europske integracije, nego radi uspješnih i održivih modela koje će EU moći koristiti i u drugim postkonfliktnim, višenacionalnim sredinama, kojima će pomoć EU u budućnosti biti potrebna kao što je danas potrebna nama, kazao je Čović članovima Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta.

Upozorio je kako međunarodni angažman koji ne prepoznaje suptilnost i složenost političkoga konteksta i društva kojem želi pomoći, nije dovoljno efikasan niti učinkovit.

-Narodi BiH su izgrađivali multietničko društvo kroz stoljeća u okviru različitih imperija i uspjeli očuvati zajedništvo katolika, pravoslavaca, muslimana, sefarda, Roma i drugih. Da bismo takvi i ostali i doprinijeli našim dragocjenim vrijednostima u članstvo u EU, trebamo prvo razumijevanje a onda i znanje, o multinacionalnom federalizmu i upravljanju multietničkom državom i ta znanja očekujemo iz kruga dobrih praksi i uspješnih modela unutar EU, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH u ovotjednom obraćanju zastupnicima u Europskog parlamentu.

Hrvatski parlamentarci u BiH s međunarodnim dužnosnicima

Za to vrijeme predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH i zamjenik predsjedatelja Doma naroda Borjana Krišto i Bariša Čolak, te predsjednik Kluba HDZ BiH HNS u Zastupničkom domu Nikola Lovrinović i predsjednica Kluba Hrvata u Domu naroda Ljilja Zovko susreli su se s Fanzom Schausbergerom, predsjedateljom Radne grupe za u Odboru regija i savjetnikom Johannesa Hahna za Zapadni Balkan, potom sa šefovima političkih odjela Veleposlanstva SAD-a Craigom Conwayem i Izaslanstva Europske unije u BiH Mattom Fieldom, te specijalnim predstavnikom EU Larsom-Gunnarom Wigemarkom i visokim predstavnikom Inzkom i njegovim suadnicima

Međunarodne dužnosnike u BiH informirali su kako je HNS-ov Prijedlog Izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, usvojen u Domu naroda Parlamenta BiH i uskoro se očekuje rasprava o njemu u Zastupničkom domu.

Krišto je naglasila kako je prijedlog izmjena Izbornog zakona rađen na temelju razgovora s političkim partnerima iz ranijeg vremena, s ciljem potpune provedbe presude Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić kao i presude za Grad Mostar. Podsjetila je kako prijedlog Izbornog zakona nudi rješenje za Dom naroda, Grad Mostar i Predsjedništvo BiH.

staknula je snažnu opredjeljenost za rješavanje presuda Europskog suda za ljudska prava, međutim, pojasnila je kako, kroz ovaj mandat nikako nije bilo moguće osigurati dvotrećinsku većinu za reformu Ustava.

Kazala je kako je svjesna da se predloženim izmjenama koje tretiraju izbor Predsjedništva BiH ne rješava presuda Europskog suda za ljudska prava, međutim, upozorila je kako bez izmjene Daytona implementacija presuda nije moguća. Naglasila je kako nas trenutna situacija vodi u neizvjesnost i stalne izazove, te ukoliko želimo BiH na putu ka EU, pitanje legitimnog izbora članova Predsjedništva moramo što prije riješiti, jer svako ignoriranje i nerazumjevanje strukture Bosne i Hercegovine dovodi do još većih problema.

Odluka Ustavnog suda u slučaju Ljubić izravno je ukazala na osnovni princip demokracije, sukladno rješenju da jedan narod drugom bira političke predstavnike, dodala je.

-Bošnjaci su Hrvatima do sada birali izaslanike za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, te time izravno utjecali na izbor izaslanika za državni Dom naroda, budući da izaslanike u državnom Domu naroda predlažu izaslanici s federalne razine.

Krišto je također pojasnila kako je suština da je Ustavni sud BiH svojom presudom po apelaciji Bože Ljubić utvrdio kako je prekšen osnovni princip demokracije, te da jedan narod drugome narodu ne može birati predstavnike u tijela vlasti.

-Jasno je da izbor izaslanika iz jedne županije ovisi o strukturi stanovnika pojedine županije, međutim, Dom naroda nije dom županija, nego dom konstitutivnih naroda, stoga je Ustavni sud svojom odlukom kazao da netko ne može predstavljati nečije interese ako nema legitimitet, a legitimitet se upravo izvodi iz onog naroda koga zastupa i čije interese predstavlja, pojasnila je Krišto.

Hrvatski parlamentarci napomenuli su kako je Zastupnički dom- građanski dom u koji se zastupnici biraju po načelu jedan čovjek- jedan glas dok legitimitet Doma naroda proizlazi isključivo iz konstitutivnog naroda.

Naglasili su kako je HDZ BiH snažno opredjeljena za europsku perspektivu Bosne i Hercegovine, kao i ustavnu i svaku drugu jednakopravnost sva tri naroda, te, boreći se za ravnopravan položaj Hrvata, ne radi ništa na štetu druga dva naroda.

Govoreći o percepciji ovog Prijedloga Izbornog zakona u javnosti, Borjana Krišto je kazala kako se on, zbog ovisnosti medija o politikama, te činjenici da se glas Hrvata u Bosni i Hercegovini ne može čuti s aspekta činjenica i argumenata, predstavlja kao diskriminirajući po druge narode. -Međutim, upravo je Ustavni sud donošenjem odluke kako ovaj Prijedlog Izbornog zakona nije štetan po vitalni nacionalni interes Bošnjaka, utvrdio kako je isti skladu sa Ustavom i kako nema nikakve diskriminirajuće odredbe, pojasnila je.

Kazala je i kako o hrvatskom prijedlogu izmjena Izbornog zakona priželjkuje raspravu u Zastupničkom domu po redovnoj proceduri, tako da svi mogu iznijeti svoje mišljenje, s ciljem iznalaženja kompromisnog rješenja s drugim političkim strankama koje participiraju u državnom Parlamentu.

-Činimo sve da dobijemo potporu legitimnom izboru političkih predstavnika, stoga smo otvoreni za svaki drugi prijedlog, pod uvjetom da jamči provođenje Odluke Ustavnog suda, dodala je.

Upozorila je da se, ukoliko se ne usvoje izmjene Izbornog zakona izbori 2018. godine mogu raspisati, održati, ali izborni rezultati se neće moći implementirati, jer nema odredbi iz članka koje govore o izboru izaslanika iz županija, budući da su one stavljene van snage.

Bez usvajanja novih odredbi, nema izbora Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, samim time nema izbora predsjednika i dopredsjednike Federacije BiH, izvršne vlasti u Federaciji BiH, kao ni državnog Doma naroda, kazala je Krišto .

Zamjenik predsjedatelja Doma naroda Bariša Čolak kazao je u razgovoru s međunarodnim dužnosnicima u BiH kako bi podrška institucija Europske unije dobro došla, te kako bi stvari u njihovu podršku svakako krenule na bolje.

Komentirajući primjedbe kako Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH “uvodi nove podjele”, te ne rješava presude Europskog suda za ljudska prava, Čolak je još jednom naglasio kako Izborni zakon sam po sebi ne može riješiti te presude, što je potvrđeno i od strane Ustavnog suda BiH, jer je za njihovu implementaciju potrebno provesti ustavne promjene, a za to je potrebna dvotrećinska većina u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, tek tada je, dodao je, moguće Izborni zakon u potpunosti prilagoditi presudama Europskog suda za ljudska prava.

Istaknuo je kako kao predstavnici parlamentarnih stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora nemaju kapacitet za osiguravanje dvotrećinske većine, budući da u oba doma državnog parlamenta imaju svega 10 zastupnika. Međutim, dodao je, kako njihovi partneri imaju kapacitet osigurati potrebnu većinu. Čolak je kazao kako je uvjeren da su svi zastupnici HDZ-a BiH-HNS-a na raspolaganju partnerima, ukoliko oni osiguraju potrebnu većinu za ustavne promjene i provođenje presuda suda u Strasbourgu.

Iskazao je uvjerenje kako bi se promjenama Izbornog zakona koje su predložene osigurao legitiman izbor članova Predsjedništva BiH i na taj način značajno relaksirali odnosi i time stabilizirala aktualna politička situacija u Bosni i Hercegovini, kao i ubrzao euroatlanski put BiH.

Čolak je, također, dodao kako konstatacije pojedinaca da je teško prihvatiti legitiman izbor članova Predsjedništva BiH bez provođenja presuda Eurpskog suda za ljudska prava, daje vjetar u leđa onima koji ne žele da se stavri u Bosni i Hercegovini mijenjaju.

Na kraju sastanka Krišto i Čolak istaknuli su opredjeljenost za stabilnu, prosperitetnu i europsku Bosnu i Hercegovinu, zemlju jednakopravnih naroda i ostalih građana.

Kazao je kako postoji i niz varijanti da se iznađe rješenje za izmjene i dopune Izbornog zakona, no upozorio je kako nedostatak političke volje kod partnera i uporno skretanje s pravaca koji vode ka rješenjima, nisu dobri za Bosnu i Hercegovinu.

HMS