TRBUHOM ZA KRUHOM: Skoro pola plaće od oko 2000 eura ode na režije, prijevoz i hranu
Svakih nekoliko dana zasigurno ste svjedoci kako je neki član vaše obitelji, susjed ili poznanik otišao trbuhom za kruhom u zemlje EU. Najpopularnije zemlje već godinama su Njemačka i Austrija, a sve popularnija je i Švedska.
Veliki dio za troškove života
Prema pisanju 24sata.rs, sustav iseljeničkih viza ne postoji u Švedskoj, tako je dovoljno da samo jedan član nađe posao pa da u Švedsku ode cijela obitelj. Za odlazak u ovu zemlju potrebna je samo putovnica, a ostali uvjeti poput plaće i radne dozvole dogovore se s poslodavcem. Što se tiče Švedske, na listi profesija za kojima postoji velika potražnja, a koja je objavljena na internetskoj stranici Zavoda za migracije, nalaze se, između ostalih, profesije kao što su primalje, elektroinženjeri i elektrotehničari, kuhari, limari, medicinske sestre, moleri, pekari, poslastičari, vodoinstalateri i stomatolozi. Prema podacima konzultantske tvrtke Ernst&Young, prosječna bruto plaća u Švedskoj je 2730 eura mjesečno, ali veliki dio ode za troškove života koji su i do 20 posto veći nego primjerice u Njemačkoj. – Za stanarinu, komunalije, prijevoz i hranu odlazi oko 40 posto zarade. Prosečna stanarina je oko 600 eura, a garsonijera se može naći i za 400. Građevinski radnik može zaraditi oko 2500 eura, koliko i nastavnik, dok stomatolog zaradi i duplo više.
Do radne dozvole teže
Najbolje je ako stan i troškove dijeli troje ljudi – kazala je za ovu srpsku tiskovinu J. Simonović koja u Švedskoj radi na održanju zgrade. Navode kako je slično i u Norveškoj, gde je prosječno radno vreme oko 7,5 sati dnevno. Za Njemačku morate sami naći poslodavca, a prosječna plaća je 2000 eura. Postoje i internetski portali na kojima možete naći posao koji vas zanima. Tako ec.europa.eu nudi 1,2 milijuna poslova diljem EU, koji su dostupni naravno svim građanima EU, ali i onima koji nisu u Uniji poput BiH. Kada postavite upit za “građevinarca” izlista se samo za Njemačku blizu 50.000 radnih mjesta. Međutim, stvarnost je malo surovija i procedure dobivanja radne dozvole nisu baš tako jednostavne.Prema podacima iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ova je institucija sudjelovala u zapošljavanju 2300 građana iz BiH koji su na rad otišli u Sloveniju i Njemačku. Prema podacima iz prošle godine, prenosi buka.com, u 11 mjeseci su iz Slovenije dobili 1160 oglasa za zapošljavanje radnika. Potpisano je 1705 ugovora o radu, a izdano je 1658 radnih dozvola. Što se tiče Njemačke, preko programa Triple Win zaposleno je 106 radnika, a preko programa zapošljavanja kod poznatog poslodavca zaposlena su 463 radnika, dok su u proceduri prijave za 89 kandidata. Iz ove agencije su naglasili kako se nadaju da će u ovoj godini završiti pregovore i s RH, Katarom, ali i Rusijom o zapošljavanju radnika iz BiH.
vecernji.ba
