Select Page

TRENUTAK ZA POVIJEST: Nakon gotovo tisuću godina susreli se Papa i ruski pravoslavni patrijarh

TRENUTAK ZA POVIJEST: Nakon gotovo tisuću godina susreli se Papa i ruski pravoslavni patrijarh

Papa Franjo i ruski pravoslavni patrijarh Kiril zagrljajem su počeli svoj povijesni susret na Kubi, prvi između neke dvojice poglavara Istočne i Zapadne crkve nakon njihova raskola prije gotovo tisuću godina.

Pošto su se više puta poljubili u obraz, dvojica poglavara su prvo kratko razgovarala smiješeći se pred kamerama nekolicine fotografa u salonu u zračnoj luci Jose Marti u Havani.

“Napokon smo se susreli, mi smo braća”, izrazio je zadovoljstvo papa Franjo, dodavši: “Očito je ovo Božja volja”.

Pope Francis (R) meets with the head of the Russian Orthodox Church, Patriarch Kirill, in Havana on February 12, 2016. The meeting is the first of its kind since an 11th-century schism split Christianity into Western and Eastern branches. AFP PHOTO / GABRIEL BOUYS / AFP / GABRIEL BOUYS

“Sada su stvari jasnije”, rekao je pak ruski patrijarh s bijelom bradom i “kukolom” na glavi, tradicionalnim bijelim pokrivalom sa znakom križa.

Franjo i Kiril su se zatim povukli u pratnji tumača i dužnosnika koji su u najvećoj tajnosti pripremali ovaj susret: metropolita Hilariona, ravnatelja za vanjske odnose u Moskovskoj patrijaršiji i švicarskog kardinala Kurta Kocha, predsjednika Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana.

Dvojica poglavara trebaju razgovarati oko dva sata, nakon čega će potpisati podulju zajedničku izjavu u kojoj se govori o progonu kršćana i zaštiti kršćanskih vrijednosti u svijetu.

d5f6010a42bb0921f40fe2d5e0119a66

Ovaj susret Svetog Oca, koji se na Kubi zaustavio na putu u Meksiko, i Kirila, koji je stigao dan ranije, prvi je susret nekog poglavara Katoličke crkve i patrijarha najveće među Pravoslavnim crkvama (više od 165 milijuna od 250 milijuna pravoslavnih vjernika) nakon raskola između Rima i Carigrada 1054.

Taj raskol između katolika i pravoslavaca bio je skopčan s teološkim, ali i povijesnim razlozima: karolinški Zapad je htio imati utjecaj na čitav kršćanski svijet, a Istok je htio zadržati svoju autonomiju.
Nakon presudnog susreta Pavla VI. i Atenagore 1964. u Jeruzalemu, bilo je brojnih susreta i zajedničkih izjava papa i carigradskih patrijarha, koji su teoretski duhovni poglavari pravoslavnog svijeta, ali su izravno nadležni samo za 3,5 milijuna vjernika.

dnevnik.hr

OGLASI

Loading