VAGROS – još jedan posuški ponos u svijetu
Tvrtka VAGROS Zagreb druga je tvrtka u Republici Hrvatskoj (nakon koncerna Agrokor) za otkup, uvoz, izvoz, prodaju i distribuciju svježeg voća i povrća. Nama je zanimljiva jer je u vlasništvu Vlade Duspare, Posušanin koji je nakon srednje škole otišao u Zagreb na studij.
25 godina poslovanja, oko 1000 manjih i većih kooperanata, od 10 000 do 15 000 tona kapacitet otkupa, 72 stalno uposlenih, i još toliko sezonskih radnika gruba je statistika posla u kojem je Vlado kako sam kaže, slučajno završio. „Zapravo sam, moram priznati, prirodno vješt s rukama i nadaren za umjetnost, međutim u to vrijeme nekakve moje prirodne sklonosti nisu bile nešto od čega bi mogao živjeti. Kao student dolazim u doticaj s ovom sadašnjom djelatnošću. Ukupno 35 godina se bavim ovim poslom. Nakon deset godina rada u ovoj djelatnosti, dakle početkom devedesetih osnivam VAGROS koji uspješno djeluje sve do danas.“ – govori nam Vlado. Sami početak poslovanja tvrtke vezan je za Zagreb gdje se i danas nalazi središnjica. Nakon dolaska velikih trgovačkih lanaca u Hrvatsku, poslovanje se širi, te otvara poslovne jedinice u Splitu, Varaždinu, a potom i u Metkoviću.
Mandarina – glavni proizvod
Široj javnosti tvrtka VAGROS postaje poznata od sredine 2015. godine kada je potpisala ugovor s njemačkom tvrtkom HEINEKEN o prodaji neretvanskih mandarina koje se koriste za proizvodnju Karlovačko Leđero Natur Radlera (Radlera s okusom mandarine), a koje se nabavljaju upravo od tvrtke VAGROS, specijalizirane za otkup svježeg voća i povrća. Upravo mandarine čine 20% posla u ovoj tvrtki. „Mandarina je glavni proizvod s kojim izlazimo na domaće i inozemno tržište. To je proizvod na kojem smo se specijalizirali, od suradnje s brojnim kooperantima, preko kalibriranja i pakiranja na najsuvremenijim kalibratoru, do izvoza odnosno distribucije na domaćem tržištu. Posebno zanimljivo je, kako sam uočio u našoj praksi da mandarine voće dobro prolaze među slavenskim narodima, Poljacima, Česima, Slovacima, Srbima i Rusima. Mandarina je popularna i među Britancima. Upravo je Velika Britanije jedno od tržišta kojemu smo se okrenuli nakon uvođenja sankcija Rusiji. Iako smo tako riješili mandarine koje su se nekada izvozile u Rusiju, nismo previše zadovoljni. Naime, Rusi kao kupci su iznimno zahvalni, ne prigovaraju ako proizvod nije određene veličine, dok s druge strane Britanci su iznimno zahtjevni i vrlo je malo mandarina koje udovoljavaju njihovim standardima.“ – kazuje Vlado iskustva u poslovanju.
Osim s mandarinama, tvrtka VAGROS ne zaostaje ni u ostalom voću i povrću, tako da su među njihovim artiklima salata, jabuka krumpir, luk, kupus, kelj, karfiol, krastavac, rajčica, paprika, tikvica, lubenica, breskva, nektarina, dinja, limun, naranča… Pitajući ga što najviše uvoze, a što najviše izvoze, Vlado nam odgovara da se pored jabuka najviše uvozi limun i naranča, a najviše izvozi mandarina i različite salate, u zadnje vrijeme velika je potražnja za tikvicama, cvjetačama, blitvom…
Dinamičan posao
Iako se čini da je cijeli proces otkupa, uvoza, izvoza, prodaje i distribucije voća i povrća kao jedan dobro uhodan put, Vlado to odlučno demantira govoreći kako je ovo iznimno dinamičan posao u kojem je vrlo važno imati dobar instinkt i prepoznati priliku. „Odstupanja u poslovanju ponekad znaju biti i do 80%, a ovise o mnogim faktorima: vremenskim prilikama, urodom, stanjem na drugim tržištima,… Voće i povrće je osjetljiva roba, sklona brzom propadanju, tako da je neka kretanja potrebno prepoznati čak i unaprijed.“
Govoreći o problemima u poslovanju, Vlado ističe činjenicu da je svake godine sve više nameta i administracije od strane države. „Zadnjih godina troškovi u tom djelu su se popeli na čak pola milijuna kuna godišnje. Posebno velika administracija je oko certifikata GLOBAL G.A.P. koji zahtijeva čak dvoje ljudi koji rade cijelu godinu na poslovima administracije za ovaj certifikat.“ Vlado govori da su se proizvođači u Hrvatskoj navikli na dobru praksu poslovanja od kad je Hrvatska dio EU. „Međutim, počeli smo ponovo otkupljivati na području Hercegovine, prije svega mladi krumpir, i tu još uvijek postoji praksa da se na vrhu nalaze dobri proizvodi, a na dnu – hmm, ne tako dobri proizvodi. Tako da moramo paziti.“
Napraviti analizu za potrebom tržišta za smiljem
Tvrtka VAGROS ima implementiran HACCP, certifikat GLOBAL G.A.P., a od početka su i dio projekta Shema školskog voća, projekta koji Europska unija realizira s Republikom Hrvatskom, a prema kojemu se promoviraju zdrave prehrambene navike kako bi se spriječila debljina i bolesti uzrokovane neadekvatnom prehranom u školskoj dobi. Shema funkcionira na način da se djeci u škole, jednom tjedno tijekom cijele školske godine, dostavlja voće i povrće te im se nudi kao zaseban obrok.
Pitajući ga da nam prokomentira situaciju sa smiljem u Hercegovini, Vlado nam je u svom skromnom i nenametljivom stilu kazao: „Ja mogu reći što bih ja napravio. Prije sadnje napravio bi relevantnu analizu potreba tržišta za uljem smilja, tek onda bi ili ne bi počeo sadnju.“ Dodaje da bez obzira što je dosta zasađenog smilja, još uvijek nije na odmet napraviti tu analizu, prije svega kako bi proizvođači dugoročno znali što mogu očekivati. „Inače, ova praksa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja je zadnjih godine sve češća je nešto vrlo pozitivno. Ne samo u smislu dodatne zarade za obitelji, nego stoga jer se na njima angažira cijela obitelj, od odraslih do djece, razvijajući pri tome radne navike prije svega kod djece. Naravno, koliko im dopuštaju školske obveze i vodeći računa da rade neke manje i lakše poslove. To je dobar put da se razvijaju zdrave radne navike.“
Posušje.net
