Zašto je zapadna Hercegovina sve poželjnije mjesto za život?

Iako informativnim prostorom u Bosni i Hercegovini nerijetko dominiraju teške teme i loše vijesti, s vremena na vrijeme pojave se primjeri koji vraćaju nadu u bolje sutra. Upravo takva priča dolazi iz Županije Zapadnohercegovačke, gdje su pozitivni trendovi; od demografske obnove do snažnog gospodarskog rasta postali svakodnevica.

Sinergija dobrih politika županijske i lokalnih vlasti s poduzetničkim duhom rezultirala je vidljivim napretkom kojeg potvrđuje statistika, ali se na lovorikama, kako poručuju nadležni, ne smije spavati.

Demografski plus i “slatke brige” vrtića

Temelj optimizma leži u činjenici da broj novorođenih u ovoj županiji već drugu godinu zaredom prelazi tisuću. To je značajan skok od nekoliko stotina više u odnosu na razdoblje prije desetak godina, kada su iseljavanje i niska primanja mnogim obiteljima otežavali svakodnevni život. Posušje, koje već dugo nosi epitet najmlađe općine u BiH, najbolji je pokazatelj ovih promjena, a pritisak na dječje vrtiće postao je jedan od najjasnijih indikatora nataliteta i rasta zaposlenosti.

Ravnateljica Dječjeg vrtića u Posušju, Kristina Milas, slikovito opisuje ovaj drastičan rast interesa:

S 2019 na 2020. godinu, tada smo imali 69 zahtjeva za upis, a taj je broj ove godine 2025/26 pedagoške godine, tako uzimamo zahtjeve, taj broj 350.

S obzirom na to da su zahtjevi višestruko nadmašili postojeće kapacitete, Općina Posušje je reagirala konkretnim mjerama, od prošle godine sufinancira boravak svakog djeteta u privatnim vrtićima s 50 maraka mjesečno, dok je u planu izgradnja nove jedinice za oko 150 djece.

Već su neka sredstva s razine županije osigurana za novi vrtić, potpuno novi koji će osnivač, naš osnivač općina, pokrenuti u njegovu izgradnju i on će biti na drugoj lokaciji, dodaje Milas.

Ove mjere, iako se na prvi pogled mogu činiti skromnima, u zbroju čine značajnu razliku za kućne budžete. Ivanka Arapović Galić iz Službe za opću upravu i društvene djelatnosti Općine Posušje ističe važnost dostupnosti predškolskog odgoja i u manjim sredinama:

Jer ipak i to što se otvaraju i vrtići. Evo osim u nas u gradu imamo vrtić i u Viru i u Rakitnu, pa vjerujem i ove mjere možda nisu nešto drastične. Možda su i minimalne, ali vjerujem da obitelji ipak pomažu.

Prošla je godina konačno donijela demografski plus za sve četiri lokalne jedinice ove županije. Uz Posušje, posebno odskače Široki Brijeg koji već treću godinu zaredom bilježi pozitivan prirodni priraštaj. Prema podacima Matičnog ureda u Širokom Brijegu koje je prezentirao Anton Naletilić, slika stanovništva se stabilizirala kroz upise različitih kategorija, od novorođenih do povratnika.

Ipak, detaljniji uvid u statistike otkriva da rastu uglavnom urbana područja, dok je pred vlastima izazov kako ruralne krajeve učiniti održivima.

Vlada Županije Zapadnohercegovačke ne želi se oslanjati samo na subvencije, za koje je prošle godine izdvojeno preko 20 milijuna maraka, već na sustavne projekte. Zanimljiv je podatak da je preko 40% rođenih u ovoj županiji četvrto, peto ili šesto dijete u obitelji.

Predsjednik Vlade ŽZH, Predrag Čović, naglašava važnost uravnoteženog pristupa kako bi se izbjegle velike razlike u razvoju:

Ravnomjerno raditi i na jednim i drugim i trećim mjerama da bi osigurala ravnomjeran razvoj, a ne da stvaramo takav sustav u kojem će biti nešto super, a nešto loše. I onda imamo Frankensteina koji jednostavno nije dugoročno održiv.

Gospodarstvo kao motor povratka

Demografski oporavak neodvojiv je od gospodarskog rasta. Ono što je nekada bilo gospodarstvo orijentirano primarno na trgovinu, danas se u Županiji Zapadnohercegovačkoj sve više transformira u snažan proizvodni i izvozni sektor. Podaci o fiskalnom prometu, izvozu i uvozu te zaposlenosti iz godine u godinu rastu, a Široki Brijeg i Posušje prednjače po mnogim parametrima.

Udruga gospodarstvenika Posušje, koja okuplja veći dio tamošnjeg gospodarstva, bilježi impresivne rezultate. Predsjednik Udruge, Bariša Šušnjar, iznosi konkretne brojke:

Vidimo rast posuškog gospodarstva od 2015. do danas, prihodi su se gotovo udvostručili. Od nekih 780 milijuna maraka, danas imamo prihode od milijardu i 600 milijuna maraka. Prihodi članova Udruge u ukupnom prihodu posuškog gospodarstva čine 85%, dok udio zaposlenih kod članova Udruge gospodarstvenika čine 65% od ukupno zaposlenih u posuškoj općini.

Sličan trend vidljiv je i u Širokom Brijegu. Poduzetnik Vice Slišković podsjeća na strelovit rast zaposlenosti u posljednjem desetljeću:

Imaju bilteni o izvješću Grada i može se vidjeti početkom 2010-ih da je napokon broj zaposlenih u Širokom Brijegu prešao 6.000 tisuća ljudi, a sad Široki Brijeg zapošljava više od 9.000 tisuća ljudi. To znači da je kroz nekih desetak godina više od 50% rast. To je, ako uzmete u obzir ostala mjesta, županije i generalno situaciju na zapadu, baš ohrabrujuće.

Ovakva gospodarska klima stvara uvjete za povratak ljudi iz inozemstva. Vlasti su prepoznale ovaj trenutak te pripremaju nove poticajne mjere. Predsjednik Vlade Predrag Čović najavljuje konkretnu podršku u proračunu:

U budućem Proračunu Županije Zapadnohercegovačke je predviđen jedan dio sredstava za potporu ljudima koji se žele vratiti i ovdje osnovati svoj biznis. Znači da im pomognemo na jedan način da osiguramo određena sredstva za njih. Razmišljamo o jednoj isto takvoj mogućnosti da uključimo njihovu djecu, ako imaju troje djece, a vraćaju se i porijeklom su iz naše Županije, da osiguramo način da i ta djeca imaju potporu.

Kvaliteta života ispred puke egzistencije

Unatoč izazovima, poput nedostatka radne snage, domaći gospodarstvenici prioritet i dalje daju lokalnom stanovništvu.

Bez obzira na sve izazove, mislim da nama treba biti cilj da mi zadržimo domaću radnu snagu, a jednim dijelom uvoz radne snage je neophodan, ali naš prvi izbor je domaća radna snaga. Investiranje, educiranje domaćih kadrova. Vidimo da udio stranih radnika čini 0,7% od ukupnog broja zaposlenika u Federaciji BiH, odnosno u čitavoj BiH. Tako da je taj udio još uvijek dosta nizak, pojašnjava Bariša Šušnjar.

No, za trajni ostanak i povratak nije dovoljna samo plaća. Potrebna su ulaganja u infrastrukturu te kulturne i sportske sadržaje koji podižu standard života. Vice Slišković, koji je i sam aktivan u kreiranju društvenih događaja, ističe da povratnici traže više od financijske sigurnosti koju su već imali u inozemstvu:

Npr. kada se netko sada vraća iz dijaspore, iz nekog većeg grada, on traži dodatan sadržaj jer je već tamo imao financijsku sigurnost. Sada kada tu financijsku sigurnost može postići i ovdje, nije mu dovoljno samo to. I kada se vrati jedna mlada obitelj kao što se sada događa, recimo prije nekoliko godina oni žele upisati dijete na neki sadržaj, bilo sportski ili likovni, mala djeca nisu imala tu priliku. Mogli su tek od sedam godina, a sada već imamo sportske programe za djecu od tri godine i starije.

Sve ove pozitivne brojke plod su zajedničkog djelovanja više čimbenika. O snazi gospodarstva najbolje govori podatak da s prostora ove županije dolaze čak tri kompanije koje su među 10 najboljih izvoznika u Federaciji u protekloj godini. Nakon desetljeća borbe, izboriti se za ovakav gospodarski i demografski probitak uspjeh je svih stanovnika, a jedini put naprijed je daljnje ulaganje u sve segmente društva – od socijalnih prava i školstva do brige za okoliš i kvalitetno slobodno vrijeme.

Detaljnije u prilogu RTV HB: