ZEMLJIŠTA SE PONOVNO OBRAĐUJU: Poljoprivredna proizvodnja vraća srednji stalež

Prošlog proljeća brojni su se zaputili na svoja zemljišta i krenuli u sadnju određenih poljoprivrednih kultura. U Hercegovini je dominiralo smilje, posađeno je do sada oko 25 milijuna sadnica, a bit će ih i više. U Bosni, pak, sade se maline. BiH je jedan od većih izvoznika malina, pa i među najvećima u svijetu, a koliko god ih se proizvede, može se i prodati.

Sadnja kornišona

A negdje između, i u jednom i drugom dijelu zemlje, sadili su se krastavci kornišoni. Činjenica je da kornišoni ove godine i nisu izrazito dobro rodili zbog loše sezone, ali u budućnosti će se sigurno nastaviti saditi i donositi određenu zaradu stanovništvu. Prije mjesec dana traktori su ponovno došli na oranice.

Zemljišta su pripremana i za jesensku, ali i za proljetnu sadnju. Stručnjaci, kad govore o fenomenu sadnje, ističu da se, kad se uzme vrijeme od završetka rata, odavno toliko nije radilo.

Čak je stavljena i zanimljiva usporedba o povratku srednjeg staleža, pokretača svakog društva koji je posljednjih godina naglo počeo nestajati.

Upravo je zanimljivo da oni koji imaju posao rade i dodatne poslove, bave se poljoprivredom u slobodno vrijeme.

Dobar smjer

Poznati agronom Nedim Šerifović u izjavi za Večernji list ističe te dobre navike današnjih ljudi.

– Ljudi se opredjeljuju za poljoprivredu, povrtlarstvo, jagodasto voće, maline, kupine, borovnice, aroniju… to sve ide u dobrom smjeru i ljudima dođe kao jedna dopunska zarada. Primjerice, zaposlenima nije osnovna zarada, ali je dodatna. Ono što se proizvede može se prodati. Primjerice, tvrtka u kojoj ja radim proizvede i izveze 90 posto proizvoda i može se plasirati kao sirovina ili kao gotov proizvod. Ostatak ide u domaće trgovačke lance, govori nam Šerifović. I zemljoradnici se slažu s tim. Mnogi su u jesen prošle godine, ili na proljeće ove, nešto sijali ili sadili, a tim putem planiraju nastaviti. Jesenski radovi privode se kraju.

– Neposredno nakon rata nije bilo lako baviti se poljoprivredom i nešto proizvoditi na zemlji. Nije razlog bio to što ljudi ne žele raditi, već nisu mogli raditi s obzirom na kvalitetu zemljišta koje je bilo iscrpljeno ratom. Situacija se promijenila posljednjih godina, ljudi imaju neku viziju i uistinu je dobro da se ovoliko radi, kazao nam je jedan poljoprivrednik s područja zapadne Hercegovine.

Što se tiče iduće godine, priželjkuje se više sunčanih intervala koji trebaju smilju, ali i drugim poljoprivrednim kulturama. Također, potrebna je i kiša, ali bez popratnih pojava koje može donijeti.

vecernji.ba