Obilježena 35. godišnjica akcije “Plitvice” i pogibije Josipa Jovića

Prije točno 35 godina, na Uskrs, počela je akcija “Plitvice”, jedan od trajnih podsjetnika na početak Domovinskog rata. Tu akciju pamtimo i kao “Krvavi Uskrs”, jer je na taj dan poginuo redarstvenik Josip Jović, prva vojna žrtva u Domovinskom ratu, a još devet policajaca je ranjeno. 

Hrvatski policajci krenuli su u akciju jer su srpski pobunjenici balvanima blokirali cestu i zatim iz zasjede napali pripadnike hrvatske specijalne policije, koji su na kraju ipak uspostavili mir.

Uz članove Jovićeve obitelji, na Plitvicama su i njegovi suborci, branitelji, predstavnici udruga sudionika akcije “Plitvice”, pripadnici policije, kao i potpredsjednici Vlade i ministri unutarnjih poslova i hrvatskih branitelja Davor Božinović i Tomo Medved te brojni drugi.

– Evo nas i danas, 35 godina poslije akcije “Krvavi Uskrs”, ovdje na Plitvicama. Odajmo počast Josipu Joviću, prvoj žrtvi Domovinskog rata, ali kroz Josipa Jovića iskazujemo zahvalu svim hrvatskim braniteljima, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. 

Istaknuo je kako se i danas, 35 godina poslije, u zajedništvu sa sudionicima akcije “Krvavi Uskrs” i hrvatskim specijalcima, prisjećamo ključnog datuma kada se Hrvatska branila u uvjetima velikosrpske agresije.

Naglasio je kako ovu akciju obilježavaju odlučnost prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i hrabrost hrvatskih redarstvenika.

– Naša Vlada zajedno s braniteljima čuva od zaborava ovu akciju, ali i sve operacije iz Domovinskog rata. Sloboda koju danas imamo nije darovana, ona je plaćena krvlju Josipa Jovića i životima mnogih hrvatskih branitelja. Oni su nam trajno nadahnuće, naglasio je Medved.

Dodao je kako je obveza današnjih generacija graditi Hrvatsku u skladu s idealima za koje su branitelji živjeli i ginuli, te prenositi istinu o Domovinski rat na buduće naraštaje.

– Zahvalni smo im na žrtvi i činimo sve za hrvatske branitelje i stradalnike kako njihova žrtva nikada ne bi bila zaboravljena, zaključio je.

Plitvice 1991.: Početak borbe i žrtva Josipa Jovića na “Krvavi Uskrs”

U ožujku 1991. godine, sedam mjeseci nakon balvan-revolucije i početka oružane pobune dijela srpskog stanovništva protiv nove, demokratski izabrane hrvatske vlasti, srpski ekstremisti organizirali su “miting istine” na Plitvicama tražeći da Nacionalni park Plitvička jezera postane dio tzv. SAO Krajine, paradržavne tvorevine koju su proglasili u listopadu 1990. godine.

Počeli su protjerivati i sve nesrbe djelatnike i članove uprave NP Plitvička jezera. Na Plitvice tih dana dolaze i milicajci iz Knina, pobunjenici blokiraju glavnu prometnicu prema jugu, a na ulazu u Park dižu zastavu tzv. SAO Krajine.

Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman u Banskim dvorima 30. ožujka saziva državno vodstvo koje donosi odluku o akciji, odnosno da se NP Plitvička jezera vrati u ustavnopravni poredak Hrvatske te uspostavi policijska postaja na Plitvičkim jezerima, koja je počela u noći na 31. ožujka kada su prema Plitvicama krenuli pripadnici Antiterorističke jedinice (ATJ) Lučko i Jedinice za posebne namjene Rakitje, popularni “Tigrovi”.

Tijekom akcije “Plitvice”, poznate kao “Krvavi Uskrs” ranjeno je devet pripadnika Jedinice za posebne namjene Rakitje, a život je izgubio Josip Jović (22), dragovoljac iz Aržana pored Imotskog.