Zoran Raič: Nedostaje nam brend za masline, vino, pršut
Međunarodna manifestacija, 13. Dani mladog maslinovog ulja održani su proteklog vikenda u istarskom Vodnjanu (Hrvatska), gdje su se i ove godine okupili proizvođači vrhunskih maslinovih ulja.
Već deset godina Vodnjan pohodi i Zoran Raič iz Stolca, organizator sajma Hercegovački plodovi Mediterana koji je ove godine u Stolcu održan deseti, jubilarni puta.
“Kada smo krenuli s organizacijom našeg sajma u čijem fokusu su šipak, smokva, vino i masline, odnosno sve ono što se uzgaja u Hercegovini, bili smo u potrazi za izlagačima i zanimljivostima o maslini. Tada smo čuli za Vodnjan i udrugu Agroturist. Čuo sam se s predsjednikom udruge, Frankom Ragužem koji je porijeklom iz Hercegovine. Odmah smo ostvarili suradnju i vezu te su nam došli na sajam. Od tada si svake godine uzvraćamo posjete, milo za drago”, prepričava Raič početke ovog maslinarskog prijateljstva i suradnje ističući kako su upravo na tom sajmu puno toga naučili o sadnji maslina i proizvodnji maslinovog ulja.
Zoran Raič: U Vodnjan dolazimo učiti
Pojašnjava da su na vodnjanskom sajmu i ove godine predstavili proizvode svojih kooperanata, ne samo maslinova ulja nego i vinarske proizvode. Žele pokazati da i Hercegovina ima proizvođače koji kvalitetno rade. Kaže kako je interes za njihovim uljima i vinima dobar jer u Istri ima i dosta Hercegovaca koji kada vide proizvod iz zemlje svojih predaka, rado ga kupe.
No, ipak, najviše dolaze naučiti od istarskih kolega.
Ne želimo izmišljati toplu vodu
“Nama u Hercegovini nedostaje brend, i maslinovog ulja, i pršuta, i vina – žilavke i blatine. Za sada je to naš nedostatak. Trebali bismo posebno poraditi na promociji soka od divljeg nara koji je jako ljekovit. Izuzov Hercegovaca, malo tko zna za njegovu dobrobit.
Prostor za napredak postoji, zato i jesmo danas u Istri, da naučimo, da ne izmišljamo toplu vodu nego jednostavno kopiramo njihov način promocije”, iskren je Raič otkrivši kako su se u stvaranju novih nasada vodili informacijama koje im je dao Franko Raguž, od sadnje, pozicije, lokaliteta…
Masline iz vremena Turaka
“U Hercegovini je danas podignuto dosta nasada, postoji oko 120 do 150 hektara maslinika. Većinom se radi o privatnim investitorima koji imaju svoje poslove, ali se ujedno okreću i ka poljoprivredi. Klima nam je tu negdje, poput istarske. Masline mogu uspijevati i kod nas, granica je sjeverno do Mostara. Imamo i tradiciju.
Primjerice, ja dolazim iz sela koji se zove Masline koje je poznato po velikom nasadu maslina posađenom prije 200 godina, za vrijeme Turaka. Broji oko 1000 stabala, razmaka sadnje 10 sa 10 metara što je idealno. Od sortimenata među njima najčešća je oblica, ali i druge. Osim toga, ima prostora kroz državne i EU fondove. Dakle, imamo tradiciju koja je jednom bila dobra, onda je pala u zaborav i u zadnjih 15 godina se ponovno javila i ide u dobrom smjeru”, zadovoljno priča Raič spomenuvši kako imaju i dobru suradnju s Fakultetom u Mostaru te Agromediteranskim zavodom.
Umjesto smilja – maslinici
Kaže kako Hercegovci ranijih godina i nisu baš imali naviku korištenja maslinovog ulja. “I to se sada mijenja. Kako sve više radimo na promociji maslinovog ulja i njegove dobrobiti, tako su ga i Hercegovci počeli više koristiti. Ranije smo ga uzimali u Dalmaciji, bilo je tu raznih ulja, no i oni su se usavršili. Hercegovina se sve više približava toj kvaliteti. Do nedavno smo imali smiljomaniju. Svi su frezali brdo i sadili smilje što je išlo jako dobro par godina. Već ove godine sve se promijenilo.
Sada se mnogi odlučuju za sadnju maslina što je meni osobno jako drago jer zemlja neće ostati neobrađena. Pored toga, imamo i tri uljare. Jednu velikog kapaciteta od 3 tone na sat, druga 500 kilograma na sat i treću, manju od 90 kg na sat koju smo osigurali pomoću projekta s talijanskom vladom”, zaključio je Raič svoju priču o hercegovačkom maslinovom ulju kojemu želimo svjetlu budućnost i dugu tradiciju.
agroklub.ba
Foto: Vedran Stapić
