PETA GODIŠNJICA: Ulaskom Hrvatske u EU Hrvati iz BiH postali dio europske obitelji
Danas se navršava pet godina otkako su Hrvati postali dio europske obitelji, piše Večernji list BiH. Dana 1. srpnja 2013. Republika Hrvatska je ušla u Europsku uniju, a s njom i Hrvati koji žive u BiH. Iako su ostali s druge strane granice, Hrvati u Bosni i Hercegovini dobili su jednaka prava u Europskoj uniji kao i njihovi sunarodnjaci u Hrvatskoj.
Tržište rada
Otvoreno tržište rada i putovanja bez granica samo su neke od tih povlastica koje su jednake za sve one koji imaju putovnicu Republike Hrvatske, neovisno s koje strane granice žive. Po prvi put Hrvati u BiH dobili su svoju zastupnicu u Europskom parlamentu te se o problemima s kojima se ovaj narod susreće raspravlja i donose rezolucije u Bruxellesu. S prvih pet godina života u europskoj obitelji Hrvati s obiju strana granice su zadovoljni, a samoj Hrvatskoj to je donijelo priličnu ekonomsku korist, vidljivu kroz ekonomske i fiskalne pokazatelje. Ipak, dodatne napore treba poduzeti u korištenju EU fondova, s obzirom na to da je do kraja svibnja od 10,7 mlrd. eura koje su joj na raspolaganju ugovorila 45 posto, a trebala bi ubrzati i strukturnu prilagodbu, navode iz domaćih poslovnih udruga. Ulaskom u EU Hrvatska je ostvarila jedan od svojih glavnih vanjskopolitičkih ciljeva te postala i formalno-pravno dio zajedničkog jedinstvenog europskog tržišta i sljedbenik pravne stečevine EU-a, ističu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). Najveći utjecaj članstva, kako navode, u posljednjih pet godina svakako se ogleda u gospodarstvu koje je od otvaranja granica, uklanjanja administrativnih i necarinskih prepreka slobodnoj trgovini ostvarilo velike uštede poslovanja, ali se suočilo i s jačom konkurencijom iz ostalih zemalja EU-a. RH je od ulaska u EU povećala izvoz za 56 posto, s tim da je izvoz u zemlje EU-a veći za 70 posto. Iako su i prije ulaska u EU njezine članice bile hrvatski najvažniji izvozni partneri, njihov udio u ukupnom hrvatskom izvozu je s 59 posto povećan na 65 posto, a smanjen je udio izvoza u zemlje CEFTA-e i ostale zemlje svijeta, ističu iz Komore.
Navode i kako se, osim slobode kretanja roba, usluga, kapitala i rada, korist od članstva vidi i kroz mogućnost korištenja fondova EU-a kako bi se ojačala konkurentnost gospodarstva te potaknuo ravnomjeran razvoj hrvatskih regija. Hrvatskoj je članstvom u EU na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura bespovratnih sredstava kroz europske strukturne i investicijske fondove, ističu iz HGK te navode kako je, prema posljednjim podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, zaključno s 31. svibnja ove godine, ugovoreno ukupno 4,8 milijardi eura projekata, što je 45 posto ukupne alokacije, dok je krajnjim korisnicima isplaćeno 8 posto ukupne alokacije. S obzirom na to da je najveći broj poziva objavljen prethodne godine, tijekom ove godine slijede dodatna ugovaranja, a samim time i povećanje isplate korisnicima, navode iz HGK napominjući kako će veliki projekti poput Pelješkog mosta zasigurno dodatno povećati iskorištenost EU sredstava za financijsku perspektivu 2014. – 2020.
Bespovratna sredstva
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić izjavio je za Hinu kako je HUP od samog početka pregovora pristupanja Europsku uniju, kao i sam ulazak u EU, smatrao jednim od ključnih preduvjeta i prilika razvoja hrvatskog gospodarstva. – Prilika sudjelovanja u jedinstvenom tržištu s više od 500 milijuna ljudi predstavlja izuzetnu priliku za hrvatsko gospodarstvo. Ako se tu dodaju sredstva EU-a koja nam u našim planovima trebaju dati dodatni poticaj i pristup jeftinim i bespovratnim sredstvima, onda su koristi jasne i nedvojbene – istaknuo je Majetić. – Ako samo danas pogledate poluge našeg gospodarskog rasta, najvećim dijelom se nalaze u izvozu u zemlje EU-a, gdje nam je pristup tim tržištima, upravo zbog EU-a, konkurentniji i jednostavniji – kazao je. Za razliku od svojih sunarodnjaka, Hrvati s ove strane granice ekonomsku korist od Europske unije osjetit će tek priključenjem BiH europskoj obitelji. Put prema tome je dug i trnovit, ali ne i nesavladiv, a upravo su Hrvati s obiju strana granice najveći zagovaratelji njegova prelaska i postanka Bosne i Hercegovine punopravnom članicom EU-a.
Abcportal.info
